Pedesetdeveto ljeto teče od "oslobođenja" grada Vukovara
od njegovih časnih i poštenih građana; od Vukovara su ih
oslobodili "osloboditelji" s ciljem, da tih građana
Vukovara više ne bude među živima - 12. travnja 1945.
Osloboditeljima su na ruku išli domaći - imena im nisu
vrijedna spomena, a istinska ih je povijest zapisala s
njihovim pravim imenima i počinjenim zlodjelom.
Četrdeset i šest godina kasnije,
1991. su ti isti i njima privrženi ponovno
"oslobodili" Vukovar. Obilježili su povijest ovog
grada strahotama smrti i progonstva. Mnoge su mislili
izbrisati stavljajući uz njihova imena riječ: nestao.
Smije li čovjek čovjeku tako što učiniti - učinit ga
nestalim? U povijesti ideologija i pokreta zlih
namjera koji se boje i svoje sjene, to se mjeri
najvećim priznanjem. U nestale su upisali i Svetog
Bonu - spalivši mu zemne ostatke.
Povijest je ljubiteljica istine, pa
tko god ju pisao u povijesti istina ne nestaje.
Povijest je uvijek traži. Tako je i ova naša
vukovarska tragedija, oslonjena na istinski
dokumentiranu povijest, počela dobivati od danas svoje
ime i prezime - svoj identitet: "U potrazi za
istinom." autora Mirka Kovačića, kao prvijenac Matice
Hrvatske - Ogranka Vukovar. Neka istina progovori kroz
Maticu Hrvatsku i u Vukovaru.
Ovogodišnji vukovarski uskrsni
ponedjeljak pogeldao je uskrsnim svjetlom u svoju
povijest. Prije 59 godina, 12. travnja 1945. godine ,
u njemu nije bilo više nade u život. Smrt je tada
zaredala domovima vukovarskih Hrvata katolika i drugih
časnih građana, koji nisu bili po mjeri novonadošlim
komunističkim partizanskim umnicima, koji su, u sprezi
s domaćim srpskim stanovništvom, Vukovarom slavili
svoje "bartolomejske noći". Na stotine nevinih je
nestalo - i ime im se brižno desetljećima komunističke
vladavine skrivalo.
Matica Hrvatska, Ogranak Vukovar,
izdala je knjigu Mirka Kovačića U potrazi za istinom.
Maritirij Hrvtata Vukovara 1941.-1945. Knjiga je bila
prezentirana u Pastoralnom centru "Sv. Bono"
Franjevačkog samostana u Vukovaru. Svečanoj uskrsnoj
Euharistij koja je prethodila promociji predsjedao je
mons. Josip Mrzljak , pomoćni biskup zagrebački, sin
nestalog Vukovarca, Vladimira Mrzljaka. Svečanom
prestavljanju prvijenca Matice Hrvatske Vukovar
predsjedala je prof. Štefica Šarčević , predsjednica
Ogranka Matice Hrvatske Vukovar, kći nestalog oca
Vukovarca. Uz mons. Mrzljaka promociji knjige nazočili
su i P. Lucije Jagec , Provincijal Hrvatske
Franjevačke Provincije Sv. Ćirila i Metoda, Mons.
Matija Stepinac, Vladimir Štengl , gradonačelnik grada
Vukovara, prof. Vlado Horvat , recenzent, mr. Zlatko
Virc , glavni urednik, te mnoga braća i sestre, djeca
i unuci nasilno odvedenih i nestalih Vukovaraca.
U svom uvodnom govoru, domaćin
gvardijan vukovarski, fra Zlatko Špehar , je rekao:
Dan nakon blagdana Kristova uskrsnuća sjećamo se u
ovoj svetoj Spomen Euharistiji svih nestalih i mučenih
u Vukovaru. Za nas oni nisu nestali. Imena su im
ispisana njihovim životom i mučeništvom i duboko
usađena u naša sjećanja .
Mons. Mrzljak je u svom pozdravnom
govoru naglasio: Ovom knjigom, veoma dobro odabranog
naslova 'U potrazi za istinom' konačno, nakon 60
godina progovara nekoliko stotina ljudi. To pravo bilo
im je do sada oduzeto i uskraćeno... Oni, na
žalost ne mogu govoriti, ali govore svjedoci o njima.
Govore im oni koji su još živi, ili su donedavno bili
živi, a desetljećima - u nehumanom komunističkom
režimu - morali su šutjeti. Događali su se teški
zločini u ratu i poraću, možemo reći pravi genocid, a
takvi zločini se i ne smiju zaboraviti i ne mogu
zastarjeti... Dužnost je i svih nas istraživati
'Istinu koja oslobađa' (Iv 8,32), a u pravnim i
demokratskim državama to je dužnost i nadležnih
institucija. Stoga pozivam nadležnog državnog
odvjetnika da pokrene istražni postupak, dok još ima
živih svjedoka, kako bi se doznalo tko je činio
zločine i da se krivci kazne. Ovih dana često slušamo
kako svaki zločin ima svoje ime i prezime i kako oni
koji su činili zločine, bilo osobno, bilo po nečijoj
zapovijedi trebaju stati pred lice pravde i odgovarati
za počinjene zločine. Netko je naredio zločine u
Vukovaru 1945., a netko činio. Tko? Na to pitanje još
nema službenog, sudskog odgovora. Danas, nakon 60
godina. mi djeca, unuci, braća, prijatelji tražimo
odgovor!!
Ima li mjesta u današnjoj Hrvatskoj za
ove zahtjeve pravde i pravednosti? Predstavljena
knjiga, zahtjev pogođenog djeteta, otvoreni je upit
cjelokupnoj hrvatskoj javnosti: po kojoj mjeri pravda
uzima mjeru u Hrvatskoj - i to nakon 'drugog Vukovara
1991.?
Piše fra
Zlatko Špehar
|
