No, u kojoj mjeri provedeni odobreni projekti i programi (svih i pojedinih)
udruga doprinose općem dobru i uzdizanju kvalitete života građanstva? Kako stoji
stvar sa javnim i nacionalnim dobrom? Tko sve i na koji način valorizira
obavljen posao projekata udruga i kako vrednuje doprinos ostvarenih rezultata u
razvoju društvenog poduzetništva i društvenog kapitala? Jesu li odobrena
financijska sredstva doista upravljena na prioritetna društvena pitanja i
općekorisne potrebe ili se neke djelatnosti (određenih udruga i organizacija)
privilegiraju, a neke zapostavljaju? Ukratko - kako je raspodjeljena društvena
moć u tom javnom prostoru djelovanja kojeg nazivamo civilnim društvom?
U 2012.godini prihodi udruga u RH bili su preko četiri i pol milijarde kuna.
Iste je godine npr. proračun MORH-a bio 4,2 milijarde kuna. Jesu li takve
proračunske stavke prirodne i konstruktivne i kakva nam je perspektiva?
KOLIKO HRVATSKE GRAĐANE KOŠTA CIVILNO DRUŠTVO
Transparentnost - riječ izgovarana stalno i od svih.
Bilo kao "transparentnost" pri donošenju odluka, tako
da postupci budu razumljivi za promatrače, bilo kao
"dostupnost informacija" ili njihova "propustljivost",
riječ se rabi u raznovrsnim kontekstima. Po svojoj
definiciji, transparentnost je izraz koji u
društvenom, odnosno političkom kontekstu označava
javno djelovanje pojedinaca, društvenih skupina,
organizacija, institucija i državne vlasti koje
karakterizira otvorenost odnosno spremnost da se
podaci o njemu što je više moguće učine dostupnim
javnosti i na taj način odgovornim prema široj
zajednici.
Ukoliko se dosljedno primjenjuje, transparentnost predstavlja jedno od
najboljih sredstava za prevenciju korupcije i raznih drugih oblika zlouporabe.
Tijekom proteklih mjeseci u hrvatskim medijima polako narasta polemika o
sredstvima koja se koriste i troše u "trećem sektoru" u RH. Zapravo se više radi
o "prozivanju" određenog broja nevladinih organizacija glede količine novaca
koje imaju na raspolaganju i koje troše, no što bi se radilo o pravoj polemici
ili, štoviše, dijalogu. Moglo bi se reči da je nekolicina javnih osoba (ljudi
koji jesu protagonisti medijske scene) potaknulo to pitanje i "bacilo rukavicu"
izazova, no zasad se u medijima nije mogao uočiti odgovor "prozvanih".
Ipak, pravo bi pitanje bilo - a koliko su naša javnost i građanstvo (poreski
obveznici, koji pune državni budžet) doista upućeni u uzuse kojima se raspolaže
proračunskim sredstvima, ponajprije u "trećem sektoru"? Odnosno, a koliko
odgovorni čimbenici čine da bi odgovor na to pitanje bio doista transparentnim?
Podsjetimo: demokratska društva karakterizira supostojanje triju takozvanih
sektora. Prvi je profitno tržišno poduzetništvo, drugi je javni (država), a
treći građanski. Ukoliko "treći sektor" ispunjava svoju svrhu i smisao - da se
građani aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja i čine
konstruktivnu interakciju sa ostalim "sektorima" - možemo ga zvati i "civilnim
društvom".
U svibnju 2013. god. u Registru udruga bilo je više od 49.000 udruga.
Registrirane udruge moraju se upisati i u Registar neprofitnih organizacija,
koji je ustrojen 2009. god. i vodi ga Ministarstvo financija, a u njemu je u
svibnju 2013. bilo 21.318 udruga.
DJELOVANJE STRANIH UDRUGA
Nadalje, u RH mogu djelovati i strane
udruge, osnovane na temelju pravnog poretka strane države. U Registru stranih
udruga u svibnju 2013. bilo je 134 strane udruge.
Udruge svoje financijsko poslovanje vode sukladno
propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija. Osim udruga i njihovih
saveza i stranih udruga, neprofitne pravne osobe su zaklade, fondacije,
ustanove, političke stranke, komore, sindikati i udruge poslodavaca, vjerske
zajednice, turističke zajednice, umjetničke organizacije i sve druge pravne
osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti i za
koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije. Financijske
izvještaje obvezne su predavati one udruge čiji su prihodi ili imovina
posljednje tri godine bili jednaki ili veći od 100 tisuća kuna, a novoosnovane
udruge najmanje prve tri godine svoga djelovanja.
U svibnju 2013. u Registru neprofitnih organizacija bilo je 12.300 udruga koje
su obveznice predaje financijskih izvještaja.
PET UDRUGA S PRIHODIMA VEĆIM OD 100 MILIJUNA KUNA
Izvori Ministarstva financija i FINE
iz svibnja 2013. god. navode da su ukupni prihodi
udruga u 2012. god. bili 4.516.249, 844 kuna (dakle,
preko četiri i pol milijarde kuna) a rashodi
4.441.223, 809 kuna. Od te svote nešto preko dvije
milijarde kuna udruge su ostvarile od donacija, blizu
milijarde od prodaje roba ili pružanja usluga, oko
pola milijarde od članarina i ?lanskih doprinosa, a
prihodi "po posebnim propisima" iznosili su preko 700
milijuna kuna.
Broj zaposlenih u "neprofitnom sektoru" u 2012. god
iznosio je 20.138 od čega je u udrugama bilo zaposleno
9.757 a u ostalom neprofitnom sektoru 10.386.
SAMO 1176 UDRUGA DOMOVINSKOG RATA
Valja znati da su raznovrsni
izvještaji i obrađeni podaci o poslovanju udruga i
cijelog trećeg (neprofitnog) sektora za razdoblja
proteklih godina, često predstavljeni javnosti od
strane nadležnih institucija na neusklađen način,
odnosno da kombiniraju informacije iz različitih
"poslovnih godina".
Za 2011.god. se obrađeni podaci pojavljuju ove
godine, pa se tako saznaje da je ukupan iznos
financiranja iz javnih izvora RH za udruge u 2011. bio
1.648.496.569,76 kuna.
Ovom je nužno dodati slijedeći
komentar: ukupni iznosi koje jedinice lokalne i
podružne samouprave dodjeljuju udrugama nisu
ravnomjerno raspoređeni po svakoj udruzi već to zavisi
od kvalitete i značaja ponuđenih projekata i programa
na natječajima, kao i od metoda procjene i vrednovanja
tih ponuđenih projekata koju vrše za to nadležna
tijela.
Posve je jasno da udruge koje su ulagale u svoj
organizacijski razvoj i ovladale vještinama
"projektnog managementa" te već niz godina djeluju i
imaju povijest tzv. "poslovnih sposobnosti" (u žargonu
takvoga poslovanja to se naziva pojmom
"accountability" - uračunljivost) imaju bitnu prednost
nad ostalima u zadobivanju financijskih potpora.
IZ STRANIH IZVORA ČAK 40 POSTO
POTPORA
Da bi slika bila preglednija, svemu
ovome valja dodati i uvid u dosadašnje ostvarivanje
financijskih potpora iz fondova EU od strane udruga iz
RH.
Razmatrajući sve ove
informacije i parametre o financiranju "trećeg sektora" u RH razvidno je da se,
između ostalog, radi o pravoj poslovnoj i institucionalnoj strukturi, upravo o
tom čuvenom (ili odioznom?) managementu kojeg je zahtjevno za obuhvatiti i
spoznati. Bez razumijevanja te strukture tijela, institucija i tzv. "javnih
politika" gotovo je nemoguće postići razumijevanje kako distribucije sredstava
tako i do vrijednosnih i poslovnih kriterija koji u toj domeni postoje.
No, kako je do toga cijeloga sustava i strukture došlo, kada se i kako započeo
razvijati, s koliko se sredstava raspolagalo tijekom '90-tih godina, potom u
godinama XXI. stoljeća (prije i tijekom pregovaračkog procesa pristupanja RH
Europskoj uniji) i kako se cijeli taj proces odražavao na rast i razvoj
građanskih udruga u RH?
Početak rada na sustavnom stvaranju pravnog i institucionalnog "okvira" za
razvoj civilnog društva u RH bio je posve povezan sa demokratskom emancipacijom
i ostvarivanjem neovisnosti Republike Hrvatske, odnosno sa "izlaskom" iz SFRJ i
napuštanjem jednopartijske ideologije i diktature, odnosno tranzicijom
hrvatskoga društva ka višestranaćju i pluralističkom građanskom demokratskom
društvu.
To su zapravo faze i "koraci" nastajanja i razvoja "trećeg sektora" u RH, kako
bi inicirali i osnažili nastavak zapoćete polemike u medijima glede izvora
financiranja i količine sredstava kojima raspolažu poslovno najveće udruge i
nevladine organizacije.
Time bi se javni uvid u značaj i vrednovanje trećeg sektora (civilnog društva)
učinio dodatno transparentnim, a moguće i uzdigla razina komunikacije od
polemike ka dijalogu, zapravo pravoj javnoj raspravi. (Nastavak slijedi)
Piše: Gordan Bodog, Hrvatski tjednik
|
