Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

ULAZAK U SUMRAK SVOGA NESTANKA       (03.06.2011.)

Ulazkom u EU Hrvatska ulazi u sumrak svoga nestanka, Zato, svaka Hrvatica i svaki Hrvat s pravom glasa mora izraziti svoj "NE!" ulasku Hrvatske u kolonijalni protektorat Europske Unije.


Hrvatska je za Europsku Uniju - nasljednicu rimske, karolinške, križarske, germanske svetog rimskog carstva, habsburgške, Napoleonove, Maxove i Hitlerove Europe bila i ostala zanimljiv zalogaj, jer je Hrvatska dunavski, kopneni i jadranski most Europe s Azijom i preko mora s Afrikom.

Ne dozvolimo pokvarenoj gospodi iz Europske Unije, da od naše Hrvatska prave kopneni i vodeni put za svoj "Drang nach Osten"!

Evo nam i najnovije pljuske od gospode iz Europske Unije. Najvećem ratnom zločincu Ratku Mladiću se neće u Den Haagu suditi za zločine u Hrvatskoj, a taj isti politički sud donosi osude Hrvatskoj i Hrvatskim generalima za "Udruženi ratni zločin".

Tek sada možemo shvatiti, što znači za političke tužitelje i sudce u Den Haagu: "Udruženi ratni zločin". Ta pokvarena gospoda su udružila najveće srbske zločince, što znači i zločinačku Srbiju s Hrvatima, koji su se branili i s Hrvatskom, koja se je junački odbranila od agresorske, genocidne, pljačkaške i vandalske Srbije.

Da bi lakše pokorila Hrvatsku Europska Unija joj je uskratila uvoz svih obranbenih sredstava protiv velikosrbske genocidne agresije. Nakon nadljudske obrane, hrvatske branitelje napose ponajbolje strpala je EU u kaznione Den Haaga ili u hrvatske zatvore... Čitavu svoju politiku prema Hrvatskoj svodi EU na izjednačenje krivnje i dalje prisiljava Hrvatsku na progon ratnih zločinaca, pritom smatra zločincima Hrvate, a ne agresorske Srbe i srbske petokolonaše u Hrvatskoj.

Obzirom na strateški značaj Europska Unija je već uzurpirala hrvatski Jadran (Zerp) i Dunav (ade, merijandre i lijevu obalu! - prepustila Srbiji), a hrvatsko kopno uključila u tvorevinu Zapadni Balkan - "Regiju" ili "Regijon", odnosno treću Jugoslaviju. Unutar toga "Regiona", predviđenog za podvladu EU-a u Beogradu uvela je Europska Unija ili dozvolila takav međugranični i međunacionalni kaos, kakav nije nikada u povijesti zabilježen na tome prostoru. "U mutnome se najlakše ribe love!"

Ako bi u Eurpskoj Uniji postojao samo "p" od pravde, Hrvatska bi bila danonoćno hvaljena, nagrađivana i isticana kao država i kao narod, koji je vojnički porazio zločinačku, genocidnu Srbiju, kojoj je bio cilj poubijati i prognati ne samo Hrvate, nego i sve nesrbske narode do granice Karlobag - Karlovac - Virovitica. Da nije bilo hrabrih Hrvatskih dragovoljaca i Hrvatskih branitelja svi žitelji na planskom prostoru Velike Srbije postali bi žrtve poput onih u Vukovaru, Slunju, Škabrnji, Sarajevu i Srebrenici... Bez hrvatskih pobjeda nad srbskom genocidnom gamadi, ne bi danas bilo ni Gospića ni Splita; ni Dubrovnika ni Bihaća; ni Siska ni Tuzle... Tu bi se bahatili genocidni srbski fašistički četnici.

Imajući pred očima tu istinu nad svima istinama o pobjedonosnom i spasilačkom veledjelu Hrvatskih dragovoljaca i Hrvatskih branitelja, pogledajmo kako se prema tome općem spasu Hrvata i svih nesrbskih naroda odnosi Europska Unija. Europska Unija kažnjava Hrvate - spasitelje Hrvatskoga i svih nesrbskih naroda od velikosrbskog genocida. Umjesto da hrvatski general Ante Gotovina bude najslavljeniji vojskovođa u Europi konca 20. stoljeća, njega je Europska Unija strpala u zatvor i ponizila na razinu zločinca.

Može li Hrvatski narod očekivati nešto dobroga od te i takove Europske Unije? Ne, Ne i NE! To je tvorevina pokvarenjaka, u koju se ne može imati nikakvo povjerenje, nego se braniti od nje. Europska Unija je tvorevina zasnovana na trgovačkim, bankarskim, globalizacijskim i kolonijalističkim interesima, uz podjarmljivanje malih naroda poput Hrvata, a ne da im pruži pomoć za ljudsku i nacionalnu afirmaciju.

Čovjek, mjerilima Europske Unije je sveden na robu s pogaženim ljudskim dostojanstvom, poljujanim pravom na rad i obesčašćenim pravom na blagostanje i životnu perspektivu.


Malo za predah, ali ne i za samozavaravanje


Uči nas se oduvijek, da smo mi Hrvati Božji narod i da nam je Svevišnji podario najljepšu zemlju na svijetu, najljepše more i najčišće hrvatsko nebo, najljepše žene Hrvatice i najbolje muškarce Hrvate. U obranbenim ratovima najhrabrije pobjedničke momke, a u miru marljive djelatnike i vrhunski nadarene stručnjake, znanstvenike i umjetnike...
Tim slijedom misli odkrivamo još mnogo svega dobroga i uzornoga, darovanog od Boga, ali nam je uz sva dobra Svevišnji dao i preslobodnu volju ponašanja, iz koje proizlaze brojne slabosti i padovi u pogrješke. Ima ih previše za ovaj članak pa ih se prepušta na razmišljanje svima nama, na obuzdavanje i na čvrstu odluku "...da ćemo se popraviti i da ne ćemo više griješiti!

Jedna među inima hrvatskim pogrješakama jest sklonost biranja i prihvaćanja tuđinske vlasti. Sve dosadašnje su bile takove da smo se ih mogli osloboditi političkim ili ustaničkim metodama.

Sada nas nepromišljeno i neodgovorno guraju korumpirani političari u kolonijalni protektorat Europske Unije, iz koje se, ako svojom zabludom uđemo u nju nikada ne ćemo izaći. Nestat će nas u sumraku protektorata Europske Unije. Da bismo obstali i razvijali se kao narod Hrvati i kao država Hrvatska, mi moramo reći svoj odlučni i trajni NE ulasku Hrvatske u neokolonijallističku globalizacijsku Europsku Uniju.

Iz Lisabonskog ugovora, koji važi u Europskoj Uniji umjesto Ustava vide se odredbe, koje jasno ukazuju na nestanak Hrvatske pod čizmom EU. Nešto od toga je vidljivo u djeliću Lisabonskom ugovoru, kojega se prilaže ovom članku.

 

Evo nam već sada par primjera loših za Hrvatsku kroz EU


1.  Još nismo ušli u protektorat Europske Unije, a ista nam je oduzela veći dio Jadrana (Zerp), nego je Londonskim ugovorom dato 1915. Talijanima, a lažna povijest komunističke Jugoslavije i komunističke Hrvatske pripisuje to Paveliću. Dr. Ante Pavelić nije dao nikome ništa, nego je osobno bio žrtva, koja je morala podpisom pristati na sprovedbu Londonskog sporazuma isto kao što je francuski maršal Philippe Petain morao podpisati akt, kojim oko 3/4 Francuske predaje Hitlerovoj Njemačkoj.

2.  Europska unija uvozi u Hrvatsku bezcarinski razne robe, koje su na granici upotrebljivosti i odpada, a Hrvatska je ograničena izvozom u EU svoje vrhunski kvalitetne robe. Štoviše, uvozom jeftinog odpada iz EU guši se proizvodnja u Hrvatskoj i stvara tisuće i tisuće bezposlene sirotinje od nedavnih ponosnih gospodara i marljivih djelatnica i djelatnika.

3.  Europska Unija se već sada miješa u unutarnje prilike Hrvatske, intenzivnije, nego su to radile te iste države EU u svojim kolonijama. Gogoljski je smiješno, ali treba na primjerima pokazati: pitanje čvaraka, kulena svježeg sira, broja voćaka ili vinogradskih čokota, koje Hrvati smiju posaditi, duljine i oblika krastavaca, veličine jabuka... Neka mi oproste ova nedužna slova, što ih koristim za ove primjere iz mozgova EU jer to spada u subinteligenciju ili krajnju pokvarenost podlog ljudskog uma.

4.  Ako Hrvatska, ne daj Bože uđe u Europsku Uniju, što NIKAKO ne smijemo dozvoliti, sve što je najvrijednije pokupovat će ili preuzeti pod svoju vlast bogati stranci. Pogodovat će im to, što je Hrvatska već sada prodana kroz enormno visoke dugove, kojima je također kumovala Europska Unija.

5.  Obzirom da ima premalo Hrvata i Hrvatica za sluge toj EU-gospodi, oni će uvesti u Hrvatsku po potrebi dva milijuna afričkih i azijskih izbjeglica i onda zbogom Hrvati i Hrvatska.

6.  Mi, još preostali Hrvati ćemo morati plaćati te Afro-Azijate kao što sada plaćemo 23 nacionalne manjine (isto po preporukama EU!) ili ćemo napustiti Hrvatsku pred valom raznih naroda iz Afrike i obližnje Azije.

7.  Obzirom da je prirodna demografija Hrvatske već sada s velikim negativnim predznakom u odnosu na pomor i odlazak u dijasporu, ono malo Hrvata što se još nađe u masi među useljenim Afro-Azijatima i njihovim Eurounijskim gospodarima svesti će Hrvate na bezpravnu nacionalnu manjinu i to je kraj Hrvatske za Hrvate. Hrvatska će možda ostati zemljopisni pojam za EU-provinciju, ako i to?!

8.  Najnovija nepravda Europske Unije prema Hrvatskoj jest Den Haag s vrhuncem oslobađanja krivnje najvećem ratnom zločincu Ratku Mladiću. To je naprijed već spomenutu.
Dodajmo tome stav Den Haaga prema Vukovaru i drugim zločinima koje su genocidni Srbi počinili, a ne kažnjava ih niti Den Haag niti njemu podaničko hrvatsko pravosuđe.

Još uvijek se možemo spasiti od kolonijalizma EU


Izlaz je u neulazu u sumrak Europske Unije. Lažu nas korumpirani političari da nemamo alternativu. Imamo alternativu. Ona glasi: Ne, Ne i NE ulaziti u Europsku Uniju!

Referendum treba glasiti: Neovisna Hrvatska ili protektorat u EU!


Velika je vjerojatnost, obzirom na ponašanje političara iz svih stranaka osim Srbovoga HSP-a, da će se sprovesti referendum za ulazak Hrvatske u EU. Ponavljam i ponovit ću bezbroj puta: Naše je izraziti NE u EU, nego ostati i biti Neovisna država Hrvatska.



Naučimo potrebno znanje iz povijesti!


Oslobodimo se svojih povijesnih zabluda od Borne i Ljudevita, preko Pactae conventae 1102. kad smo neslogom hrvatskog plemstva podlegli rimsko-mađarskom dogovoru prema kojemu mađarski kraljevi i drugi vladari dobivaju vlast nad Hrvatskom, koja je trajala do 1918.

Niti to nije bilo dosta Germanskom Svetom rimskom carstvu za vladavinu nad Hrvatskom, nego dinastija toga carstva Habsburg nameće se 1. siječnja 1527. na Cetinskom saboru dodatno sa svojom vlašću na Hrvatima. Tu vlast potvrđuje opijeno hrvatsko plemstvo uz novogodišnje slavlje, a to nas je stajalo podčinjenosti čizmi germanskoj do 1918.

Već nakon 15 mjeseci Habsburg-i sjeku glave hrvatskim prvacima Petru Zrinskome i Franji Krsti Frankopanu u Bečkome Novom Mjestu jer su tražili "hrvatske pravice" za slobodu svoga Naroda hrvatskoga.
Današnji Eurounijski Den Haag i Hrvatski generali su repriza Bečkog Novog Mjesta.

Iza izgubljene bitke na Mohačkom polju 1526. postupno sva Mađarska pada pod tursku vlast i veći dio Hrvatske, ali jedan dio Hrvatske "Ostatci ostataka Hrvatskog kraljevstva" nikada nisu pali u turske ruke.

Od 1690. nadalje Eugen Savojski oslobađa Mađarsku od Turaka. Slavoniju i Srijem sa Zemunom oslobađa od Turaka Hrvat Luka Ibrišimović, Liku oslobađa Matija Mesić i Cetingrad oslobađaju Slunjani od turskih osvajača.

Nakon te pobjedničke slave Hrvati opet ponavljaju povijesnu pogrješku. Umjesto konačnog oslobađanja od Mađara, Hrvati savijaju šiju pred Mađarima, što završava onovremenom čuvenom slikom i izrekom:
"Zagrljeni ko brat s bratom rukuje se Mađar s Hrvatom!"

Kad je Hrvatima dozlogrdilo bratstvo s Mađarima i vlast Lajoša Košuta supomognuta od Karla Marxa, Hrvatski ban Josip Jelačić je 1848. najprije porazio marxističku revoluciju u Beču, a zatim je pobijedio Košutove marksiste (komuniste) u Mađarskoj.

Umetak


Mi Hrvati u slavi najvećeg hrvatskog bana Josipa Jelačića zaboravljamo iztaknuti da je Jelalačić bio i ostao prvi vojskovođa u Europi, što znači i u svijetu onog vremena , koji je u dvije bitke porazio prve revolucije vođene marxističkim komunizmom. To su bili prvi porazi komunizma od Židova Karla Marxa i njegovih revolucionarnih komunista u Beču i u Budimpešti.
U tome je razlog zašto je komunist J.B. Tito preko svojih komunističkih feritista (pradivljaka) Vicka Krstulovića i subinteligentnog Mike Špiljaka srušio spomenik banu Jelačiću, a ne radi sablje uperene prema Mađarskoj.
Baš suprotno jer je Jelačićev spomenik srušen kad je počelo zahlađivanje odnosa između Titovije i Mađarske. Vjerojatno u tome porazu židovskog marxizma je bar dio Goldsteinovih mržnja na Hrvatsku.

Povijest poprima daljnje poraze za Hrvatsku u bratstvu s Mađarima. 1867. dolazi do Austro-Ugarske nagodbe i stvaranja Austro-Ugarske države, u kojoj je 1868. dato Hrvatima pravo da supodpišu tu Nagodbu, kroz koju su izmolili od Mađara par sitnih mrvica sa svoga vlastitog stola.

Konačno dolazi do sloma Austrougarske monarhije, a hrvatski političari predvođeni petokolonaškim Srbinom Svetozarom Pribićevićem odlaze kao "Guske u maglu" savinuti vrat i na koljenima primiti velikosrbski, balkanski jaram romskog Srbina kralja Aleksandra Karađođevića.
Što je sve uslijedilo iza toga ima još živih ljudi, koji mogu reći istinu jer režimski pisana povijest uglavnom laže i taji gorku istinu o počinjenim zločinima na Hrvatima za vrijeme karađorđićeve fašističke Jugoslavije, za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća u komunističkoj Jugoslaviji, uključujući i zločine Milošević-Mesićeve JNA i zločine počinjene od većeg dijela Pupovčeve i Velimirovićeve petokolonaške srbske gamadi u Hrvatskoj.

O svemu dotaknutom u ovome članku i o nespomenutim milijunima hrvatskih žrtava kroz povijest, o pustošenju hrvatskih bogatstava, o gubitku hrvatskog kopna, dunavsko-savskog porječja, dijela Jadranskog priobalja i mora - sve kroz razne unije, "bratstva i jedinstva", regione i Europsku Uniju dužnost je misliti svakoj Hrvatici i Hrvatu i reći Europskoj Uniji svoj odlučni NE!

Nema veće svetinje na ovome svijetu, nego je to dom i obitelj, domovina i država, gospodarska, politička i svaka druga nezavisnost, sloboda, razvoj gospodarstva i blagostanja svome Hrvatskome narodu na svetom i svetinjsko tlu i moru Lijepe naše, koja Hrvatskom se zove i tako se treba zvati i za sva vremena ostati:

Dok nam njive sunce grije,
Dok nam hrašće bura vije,
Dok nam mrtve grobak krije,
Dok nam živo srce bije!

Ostajem uz najljepši hrvatski zov i pozdrav: Za dom i domovinu Hrvatsku - Uvijek spremni!

Mr.sci. Dragan Hazler

Besel, 02. lipnja 2011.

 

Evo jednog djelića iz naprijed spomenutog Lisabonskog ugovora:

Umjesto ustava, nakon dvije godine pregovaranja i tri godine ratifikacije, EU dobiva novu regulativu

U zemljama Europske unije stupa na snagu Lisabonski sporazum koji bi trebao pojednostaviti djelovanje Unije, regulirati međusobnu suradnju, ali i pristupanje novih članica. Lisabonski sporazum proizašao je iz Europskog ustava kojeg su 2005. referendumom odbile Francuska i Nizozemska. Novi sporazum dogovorn je 13. prosinca 2007. u Lisabonu, ali je njegovo stupanje na snagu bilo otežano stavovima irske i češke vlade.


Irci su na referendumu prvo odbacili sporazum da bi ga godinu dana kasnije ipak prihvatili. Češki predsjednik je dopustio ratificiranje sporazuma tek nakon što mu je EU obećao izuzeće iz Listine o temeljnim pravima.


Što donosi Lisabonski ugovor?

Umjesto rotirajućeg predsjedništva koje se mijenja svakih šest mjeseci, uvodi se funkcija predsjednika Europskog vijeća kojega će kvalificiranom većinom birati šefovi država na razdoblje od dvije i pol godine.


Uvodi se funkcija Visokog predstavnika EU-a koja će biti kombinacija sadašnje institucije Visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost i povjerenika za vanjske odnose Europske komisije. Osoba koja će obnašati tu funkciju bit će i potpredsjednik Europske komisije i koordinirat će europske akcije na međunarodnom planu.


Ugovor također povećava broj političkih područja na kojima će Europski parlament imati pravo suodlučivanja zajedno sa zemljama članicama. Radi se o osjetljivim područjima kao što su pravosuđe, sigurnost i imigracija. Ugovor određuje da Europski parlament ima 751 zastupnika.

Nacionalni parlamenti Lisabonskim ugovorom prvi put dobivaju mogućnost kazati svoje mišljenje pri donošenju europskih zakona. Svaki nacionalni parlament dobit će prijedloge novih zakona kako bi ocijenio zadiru li prijedlozi u njegove nadležnosti (načelo supsidijarnosti).
Ugovor uvodi novi sustav glasovanja "dvostrukom većinom" po kojemu najmanje 55 posto zemalja članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva mora glasovati za novi zakon da bi on prošao.


Novi ugovor uvodi i nove ciljeve kao što su zajednička energetska politika i strategija borbe protiv globalnog zagrijavanja.
Ugovor uvodi mogućnost da bilo koja zemlja članica može napustiti Europsku uniju pod uvjetima koje mora ispregovarati sa svojim partnerima.
Povelja o temeljnim pravima, tekst od 54 članka o pravima građana, slobodi, jednakosti, ekonomskim i socijalnim pravima, postaje obvezujući. Tijekom pregovora izuzeća su izborile Velika Britanija i Poljska.


Gornje podebljao i podcrtao Dragan Hazler da se jasnije uoči pravo Europskog parlamenta na suodlučivanja zajedno sa zemljama članicama.

Radi se o osjetljivim područjima kao što su pravosuđe, sigurnost i imigracija. Uz ostalo i zato "NE! ulasku Hrvatske u EU!


Ovim pravom Europskog parlamenta se sudi Hrvatskim generalima i Hrvatskoj u Den Haagu, ovim pravom će EU uvesti u Hrvatsku 2-3 milijuna Afro-Azijata. Nota bene! D. Hazler

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch