Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   

 

VIŠESLAVOVA KRSTIONICA        (23.10.2017.)

JEDAN OD NAJVAŽNIJIH SPOMENIKA

Krstionica kneza Višeslava, prvog hrvatskog kneza koji je vladao oko 800. godine, jedan je od najvažnijih spomenika crkvenog namještaja. Ta šesterostrana kamena posuda svjedoči o vremenu pokrštavanja Hrvata, a u nju su se prilikom pokrštavanja uranjali vjernici. Kopija se nalazi u Muzeju ninskih starina dok se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Uz rub šesterostrane krstionice nalazi se natpis: „Ovaj izvor prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegove štićenike“. Na krstionicu je uklesan križ s pleternom ornamentikom koji sugerira simboliku uskrsnuća.

Povratak Višeslavove krstionice u domovinu Hrvatsku bio je jedan od tri velika pothvata nadbiskupa Stepinca koji su bili usko povezani s proslavom 1300. obljetnice uspostavljanja prvih veza Hrvata s rimskom Crkvom (641.-1941.).

Prigodom službenog putovanja u Rim, 10. veljače 1941. - dakle, točno dva mjeseca prije uspostave NDH - nadbiskup Stepinac se navratio u Veneciju, gdje je 16. veljače mletačkom patrijarhu kardinalu Piazzi uputio spis “Pro memoria” u kojem ga je zamolio da se Višeslavov krsni zdenac vrati natrag u Hrvatsku, jer je to “jedini spomenik hrvatske povijesti iz VIII. stoljeća, pa prema tome čini vezu između VII. i IX. stoljeća kao izvanredno važan arheološki nalaz”.

Kardinal Piazza mu je, 12. ožujka 1941., odgovorio da se to pokušalo već 1932., ali bez uspjeha. Ujedno ga je uputio da se obrati nadležnom ministarstvu u Beogradu. Međutim, ubrzo nakon toga došlo je do raspada Jugoslavije i uspostave NDH, pa se Stepinac po tom pitanju 6. svibnja 1941. obratio ministru bogoštovlja i nastave NDH Mili Budaku. Uz ostalo, priopćio mu je da ga je posjetio Mlečanin profesor Ponti, koji mu je rekao da će Hrvatska i Hrvati najlakše doći do Višeslavova krsnog zdenca “ako se u zamjenu dade slika kojega od mletačkih slikara”.


Pozitivan odgovor od Talijana nadbiskup Stepinac je napokon dobio 13. rujna 1941., i to u obliku obavijesti od “Instituta di cultura italiana”, koju mu je uručio profesor Ponti, da su gradonačelnik Venecije i odbor gradskih muzeja u Veneciji prihvatili hrvatski prijedlog da se dvije slike talijanskoga renesansnog slikara Carpaccia, koje je posjedovala Strossmayerova galerija slika u Zagrebu, zamijene za krsni zdenac kneza Višeslava, koji se nalazio u mletačkom muzeju Correr.

Višeslavova je krstionica vraćena u Hrvatsku 1942., i to u palaču HAZU u Zagrebu, odakle je kasnije prenesena u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

www.hkz-kkv.ch

148 - 2017

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch