Upravo o ljubavi prema bližnjemu list Narod (listopada
2011.) tiska cijeli govor biskupa Bogovića na
prosvjednom skupu u Haagu 24. rujna 2011. koji je
započeo riječima: "Pitaju se mještani Haaga što ovi
ovdje rade, pitamo se i mi zašto smo danas baš ovdje i u
ovom sastavu. Došli su ovamo čuvari one vjerske i
nacionalne baštine koju je poniženi narod od 1945. do
1990. u tišini svog obiteljskog doma prenosio na mlađi
naraštaj. Došao je ovamo narod koji želi biti zahvalan
svima takvima, a posebno onima koji su živote svoje
izložili i založili za naše dobro. (...) Došli smo
izraziti svoje suosjećanje s nepravedno optuženima i
dovedenima ovdje u zatvor. Protiv njih su se urotili svi
protivnici hrvatske države i hrvatskoga naroda. Mnogo je
tih protivnika, i nisu bezazleni i nemoćni. Ima ih u
Hrvatskoj i inozemstvu. I mi smo došli iz Hrvatske i
inozemstva. Žao nam je što su uznici mnogo morali
pretrpjeti od svojih neprijatelja. Žao nam je što je i
sama hrvatska vlast pokazala dosta spremnosti da ove
uznike žrtvuje u nekoj neprimjerenoj političkoj
trgovini. Zacijelo smo svi trebali za njih i više
učinili nego što smo učinili, pa ih molimo za
oproštenje".
Biskup
Bogović objasnio je svoj dolazak u Haag time, što nije
našao dovoljno razloga da odbije molbu Hrvatskog
svjetskog kongresa Njemačke. Razmišljajući da mu možda
na prosvjedu u Haagu nije mjesto po biskupskoj službi,
smatrao je da tu svakako pripada po svojim osjećajima.
Ujedno je i povjesničar, a Haag je nažalost jedna od
povijesnih postaja hrvatskog križnoga puta. Zatim je
biskup naglasio:
"Mali smo
narod pa i kad bismo htjeli ne možemo sebi priuštiti
da budemo bahati prema drugim narodima. Došli smo
ovamo s križem jedne cijele nacije, nacije kojoj se
sudi u ovoj kući ovdje. Naši uznici su svjesni da su
oni samo odabrani primjerci da se sudi jednom narodu.
Sudi se narodu jer se drznuo stvoriti svoju državu
mimo volje gospodara svjetskog poretka, onih kojima
zakon u topuzu leži".
"Želimo upozoriti svjetsku javnost",
rekao je biskup Bogović, "da se sudište u ovom gradu
krivo postavilo prema Hrvatima i Hrvatskoj kao državi.
To je vidljivo posebno po tome što su glavni
protagonisti stvaranja i obrane Hrvatske države
svrstani u "udruženi zločinački pothvat". Priča je za
malu djecu da se tu misli na pojedince, a ne na
državu. Taj je konstrukcija neispravna, nepravedna,
kriva i zloćudna".
Biskup je upozorio i hrvatsku vlast i
javnost "da hrvatsku državu ne guraju na prostor bez
pravih temelja, kao što su pokušaji da se ona postavi
na temelje nekom antifašizmu Brezovice i Srba. To je
gradnja na pijesku. U ovom drugom slučaju čak je na
zločinu. Ne može se realno očekivati, ako se uopće za
tim ide, da će to pomoći stvaranju zdravog odnosa
između Hrvata i Srba, što nam je doista nasušna
potreba. Državu valja graditi na kršćanskim i
nacionalnim korijenima". Smatrajući da se haaški sud
nije ispravno postavio prema hrvatskom narodu i državi
te prema onima koji su najzaslužniji za njezin
nastanak biskup je zatražio objektivan pristup uz to
da hrvatsko sudstvo treba osloboditi od bilo kakvog
diktata izvana. Biskup Bogović pozvao je svjetsko
pravosuđe "ne dajte podršku zlu i nasilju i
neprijateljstvu" uz zaključak: "Pravda u svijetu ne
smije ovisiti o moćnima, jer će onda zavladati vučja
pravda: Tko jači, taj kvači!".
A kako se odnosi vlast prema
braniteljima i domoljubima u Hrvatskoj?
Na kući u Vukovaru Trpinjska cesta
199, pukovnika Vinka Mažara, prvog zapovjednika obrane
Borova naselja i Trpinjske ceste, dva puta ranjenog
hrvatskog vojnog invalida Domovinskog rata,
odlikovanog heroja Domovinskog rata najvišim
odlikovanjima bila je istaknuta povijesna zastava svih
Hrvata, crven, bijeli i plavi sa grbom od 25 bijelih i
crvenih polja, od kojih je bijelo polje prvo. Zastava
je vihorila na kući još od 05. kolovoza, Dana
Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Dana 26. kolovoza 2011. Mažar na
mobitel zaprima poziv iz policijske postaje Vukovar od
zapovjednika Šimundića, da mora skloniti povijesni
hrvatski barjak iz razloga što je prijavljen od
nepoznatog prijavitelja za isticanje "nekakve"
zastave. O tome piše Renato Šelj, predsjednik Udruge
HVIDRa Črnomerec, u svom otvorenom pismu ministru
MUP-a Karamarku (Hrvatsko slovo, 7. listopada). Naime,
pukovnik Vinko Mažar dobio je usmeni nalog i prijetnju
zapovjednika policijske postaje Vukovar ukoliko ne
skloni zastavu da će se podnijeti kaznena prijavu
protiv njega te izvršiti pretres kuće i oduzeti mu
legalno lovačko oružje. Zapovjednik policijske postaje
telefonski pojašnjava da je ta zastava protuzakonita
zato što nije službena! Policijska patrola u to
vrijeme već je dežurala pred kućom. Vinko Mažar kao
čovjek koji je stvarao demokratsku državu Hrvatsku i
kao čovjek koji poštuje njezine zakone, privremeno
ipak sklanja zastavu, izbjegavajući tako veće
probleme. Predsjednik Udruge HVIDRa Črnomerec, Renato
Šelj, u svom otvorenom pismu ministru Karamarku
poslije povijesnih opisa hrvatskih grbova i barijaka
opravdano pita: "Hoćemo li srušiti južno krovište
Crkve Sv. Marka koja ponosno stoji između zgrada
hrvatskog Sabora i Vlade, zato što hrvatski grb na
njenom krovištu započinje sa bijelim poljem?"
Usmeno
bezakonje vlasti drastično se primjenjuje prema
domoljubnim Hrvatima. Renato Šelj podsjeća hrvatsku
policiju na isticanje četničkih zastava i obilježja
prilikom proslava događaja pripadnika srpske manjine,
zatim kako se hrvatska politika i policija odnosi
prema isticanju zastava i simbola komunističkog
režima: "Tko dolazi na intervenciju kada se prijavi
zastava nepostojeće države i pod znakovljem pod kojim
su počinjeni masovni zločini nad hrvatima u dva rata?
Zar su te zastave i ti simboli po objašnjenju naše
policije službeni, a time i zakoniti, ili nisu? Ako
nisu, zašto se prema njima policija odnosi
selekcijski?"
Kao najveći
apsurd Šelj ističe kada Počasna bojna hrvatske vojske,
kao i najviši politički dužnosnici naše države, stoje
u stavu pozor pred zastavom republike Srbije na kojoj
su istaknuta četiri slova "c" i "dvoglavi beli orao".
Nju se "službeno i zakonito" ističe kada dolaze
delegacije ili istaknuti pojedinci iz "prijateljske"
nam Srbije iako su to simboli četničkih zvjerstava
kroz povijest, a posebice u Domovinskom ratu. Šelj
ukazuje i naglašava kako naša službena politika
nikakvom prosvjednom notom nije reagirala kada je
srpska politika odlučivala o službenoj zastavi i
simbolima republike Srbije. Pod tim simbolima naši
političari stoje u pozoru, a to slikovito očituje naš
odnos prema Domovinskom ratu kao i našu narodnu
servilnost. Možda bi poštivanjem hrvatskih zakona
povrijedili nečije nacionalne osjećaje ali kada su u
pitanju Hrvati u svojoj državi, to očito nije bitno,
rezignirano zaključuje u pismu predsjednik Udruge
HVIDR-a iz zagrebačkog Črnomerca.
Hrvatski list (13. listopada) opisuje
slučaj Kristine Ćurković koja je u Splitu ispred
Banovine skinula zastavu Europske unije rekavši:
"Skidam zastavu koja neovlašteno, bez ikakvog temelja
stoji na jednoj hrvatskoj ustanovi, te postavljam
zastavu Republike Hrvatske. Skidam zastavu pod kojom
je toliko zla učinjeno hrvatskom narodu i hrvatskim
generalima. Ova fantomska zastava je protuzakonito
stavljena na zgrade državnih i gradskih ustanova i
institucija. Isticanje ove zastave vrijeđa kodeks,
ugled i dostojanstvo hrvatskih građana!" Krisitini
Ćurković stigao je ovaj mjesec sudski poziv zbog
skidanja EU zastave i postavljanja hrvatske, a
saslušanje je zakazano za 26. listopada.
U istom
članku spominje se i Dubravko Krčmarek koji je dobio
kaznenu prijavu zbog skidanja EU zastave s jarbola na
Trgu bana Jelačića u Zagrebu na prosvjednom skupu 16.
travnja o.g. A povodom Dana hrvatske samostalnosti
hrvatski domoljub Dubravko Krčmarek ponovno je 6.
listopada skinio zastavu EU s jarbola ispred zgrade
Hrvatskih voda u Zagrebu koja je tamo izvješena
protivno odredbama hrvatskog Ustava (vijest je
objavljena na nekoliko internetskih portala).
"Izabrali smo
EU zastavu pred zgradom Hrvatskih voda jer bi tamo
trebala biti samo hrvatska zastava, a ne europska, ali
i zato što smo doznali da se Vlada sprema prodati
hrvatske vode, a to vrijedno bogatstvo pripada cijelom
hrvatskom narodu", izjavio je Dubravko Krčmarek. Nakon
skidanja EU zastave Krčmarek je pozvao policiju i istu
predao hrvatskom policajcu zajedno sa kaznenom
prijavom protiv odgovornih po čijem se nalogu na
službene zgrade protuzakonito ističu strane zastave.
Policija je odbila preuzeti kaznenu prijavu, ali je
pokušala Krčmareku uručiti prekršajnu kaznu, koju je
on također odbio.
Dubravko Krčmarek, njegov brat Siniša
i suradnici, već mjesecima osporavaju legalnost EU
zastava na hrvatskim javnim zgradama i zahtjevaju od
državnih vlasti da uklone tuđe zastave, jer je njihovo
isticanje protuustavno, a time i nezakonito. Posebice
dok se hrvatski narod još nije referendumom odlučio o
pristupanju toj zajednici.
Nakon brojnih zahtjeva da se utvrdi
tko je naredio da se na hrvatske državne zgrade
istakne EU zastave i po kojem zakonu, braća Krčmarek
su od Ureda za odnose s javnošću Vlade RH dobili
odgovor da je to učinjeno na "usmeni nalog" ondašnjeg
premijera Ive Sanadera. U dokumentu Vlade RH piše:
"Zastava EU, na službenim zgradama središnjih tijela
državne uprave, ističe se od 16. rujna 2004. godine na
temelju usmenog naloga tadašnjeg predsjednika Vlade
RH." Postaje dostupan i dopis tajnice Vlade Republike
Hrvatske Jagode Premužić od 16. rujna 2004.g. kojim
ona u ime predsjednika Vlade RH dr. sc. Ive Sanadera
moli sva ministarstva poduzimanje potrebnih mjera da
se odmah na svim zgradama državne uprave "uz zastavu
Republike Hrvatske istakne i službena zastava Europske
unije". Taj je dokument uz apsurd "usmenog naloga" i
bez službenog pečata. A o zastavama, od Vukovara do
Zagreba, i dalje od slučaja do slučaja, odlučuje
policija. Ona policija koja je Sanadera sprovela u
zatvor Remetinac zbog nekih drugih "usmenih naloga".
Za kraj tragedija pravde: prošlog
mjeseca Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci
odbilo je kaznenu prijavu protiv slovenskog umjetnika
Janeza Janše koji je prošle godine škarama javno
izrezao hrvatsku zastavu. U priopćenju Državno
odvjetništvo smatra da to nije kazneno djelo nego
"umjetnički čin". Time je priča, o "usmenom nalogu"
postavljanja EU zastava i podvala "umjetničkog čina"
oskvrnuća hrvatske zastave, postala nacionalna
sramota. A hrvatska se vlast i dalje drži "usmenog
naloga" bivšeg vladara Banskih dvora i sadašnjeg
stanara Remetinca.
Radio Marija
VJERA U SJENI POLITIKE
Voditelj Damir Borovčak
|
