Kao narod moramo postati misleća kategorija! Pripadamo
ljudskoj vrsti koju znanost naziva - homo sapiens! I
zato ne dopustimo da politika misli umjesto nas ili da
politički odlučuje bez naroda. Svi oni narodi u
povijesti svijeta koji su prepustili svoju politiku samo
u ruke političara po načelu - o tome brinu političari, u
pravilu su od strane takvih političara gurnuti u
političku provaliju.
Ako želimo
opstati kao narod, ako želimo osigurati budućnost
svojoj djeci i svim budućim hrvatskihm naraštajima, mi
jednostavno moramo reći - NE Europskoj uniji! Ovo je
najsudbonosniji momenat u našoj povijesti - ovo je
razdjelnica naše opstojnosti ili našeg konačnog
ubrzanog nestanka.
Kao prvo, Hrvatska nije ni politički ni gospodarski
partner Europakoj Uniji. Od prvog dana postojanja
neovisne RH, EU nas nije niti jednoga momenta
prihvatila kao ravnoporavnog političkog ili
gospodarskog partnera i sugovornika, niti jednim
svojim potezom nije pokazala da u političkim
pregovorima treba Hrvatsku poštivati i čuvati njeno
političko i svako drugo dostojanstvo. A da posebno ne
spominjem njeno ponašanje za vrijeme Domovinskog rata.
Već upravo obrnuto - dobili smo od nje toliko packi da
ispada da smo najgori narod na svijetu! Konačno ni to
im nije bilo dovoljno, već su od nas tražili i
glavarinu (glave naših generala) kroz Haaški sud, da
bi nas na kraju mogli proglasiti i zločinačkim
narodom, po sustavu - treba zgaziti zločinačku glavu
zmiji, a pri tome ne dovodimo njeno pravo na život,
jer nije otrov u cijelom njenom tijelu, već samo u
njenoj glavi.
Takav
maćehinski odnos prema Hrvatskoj je besprimjeran u
novijoj europskoj povijesti. Bolje da se upitamo - pa
što nam sve nisu napravili u negativnom smislu?
Predstavnici izbegličkih udruženja Srba iz Hrvatske
i predstavnici tri opozicione srpske stranke iz te
zemlje postigli su danas dogovor o 'saradnji u
borbi za imovinska i druga stečena i ljudska prava
koja su im nasilno uskraćena u Hrvatskoj'.
Predsednik Koalicije udruženja izbeglica u Srbiji,
Miodrag Linta, rekao je posle sastanka da su usvojeni
zaključci u kojima se traži da Srbija 'definiše
pitanje masovnog kršenja prava preko pola miliona
izbeglih i prognanih Srba, kao jedno od otvorenih
pitanja u odnosima s Hrvatskom.
- Tražimo da Evropska unija i Srbija otvore
suštinski dijalog sa Hrvatskom na osnovu bečkog
Sporazuma o sukcesiji koji svima garantuje prava koja
su imali na dan 31. decembra 1990.' - rekao je
Linta.
' Dogovor izbegličkih udruženja je postignut nakon
rasprave na temu 'Peticija izbeglica i evrointegracije
Hrvatske' koju su organizovale krovne izbegličke
organizacije - Asocijacija izbegličkih i drugih
udruženja Srba iz Hrvatske i Koalicija. - Učesnici
skupa su podržali razvoj dobrosusedskih odnosa Srbije
i Hrvatske i politiku pomirenja, ali ne po svaku cenu,
ne preko leđa izbeglih i prognanih Srba, ne gaženjem
njihovih prava' - izjavio je Linta.
Prema njegovim rečima, tri srpske stranke iz
Hrvatske podržale su sve zahteve iz peticije izbeglih
i prognanih Srba, kao i zahtev da hrvatski Sabor
usvoji Deklaraciju o poštovanju njihovih prava. Tom
Deklaracijom se od hrvatske države traži da preuzme
odgovornost za gubitke i stradanja srpskog naroda u
Hrvatskoj.
'Učesnici skupa održavaće ubuduće redovne sastanke na
kojim će dogovarati konkretnu saradnju, a prvi cilj im
je da artikulišu novu srpsku politiku u Hrvatskoj.'
Na skup su bili pozvani predstavnici šest srpskih
stranaka iz Hrvatske, a odazvale su se Srpska
narodna stranka sa Milanom Rodićem na čelu,
Naša stranka koju je predvodio predsednik Jovan
Ajduković i Demokratska partija Srba, čiju je
delegaciju predvodio predsednik Političkog saveta
stranke Veljko Džakula.
Dok su predstavnici ostale dve partije opravdano
izostale, prema rečima Linte, poziv su odbili
predstavnici Samostalne demokratske srpske stranke
koju vode Vojislav Stanimirović i Milorad Pupovac.
Stjepan Tokić
|
