Bio bi to jedinstveni festival u svijetu koji bi
zacijelo postao kulturna i turistička atrakcija u gradu
Zagrebu, a koji bi se održavao najduže u trajanju do
jednog tjedna. Kao najbolje vrijeme bio bi mjesec
svibanj, lipanj ili rujan.
HISTORIAFEST od samog početka bio bi velika
međunarodna manifestacija i međunarodni događaj u
kojem bi sudjelovalo svake godine 16 (šesnaest) država
s ponuđenim povijesnim nacionalnim programima
prezentacije svoje znamenite povijesne ličnosti.
Organizacijski odbor festivala između više pristiglih
ponuda od strane država, za nastup na HISTORIAFESTU
izabrao bi šesnaest programa.
Država koja bi se prijavila na HISTORIAFEST, i čiji
bi program sudjelovanja bio prihvaćen, poslala bi u
grad Zagreb skupinu ljudi (glumaca i sl.) opremljenu u
stilu određene svoje povijesne ličnosti koju bi na
HISTORIAFESTU predstavila, kao i njeno okružje u kojem
je živjela i djelovala - ličnosti koja je na tadanji
život svoje zemlje ostavila veliki pečat.
Na primjer
Francuzi bi predstavili svog Napoleona i njegovo
okružje, a njega bi pratila jedinica od stotinjak
grenadira, vojnih glazbala, topova i sl. i koji bi u
tadanjim svečanim uniformama marširali ulicama grada
Zagreba i izvodili unaprijed pripremljene različite
vojno-kulturne programe.
Ili npr. Nijemci bi se pojavili sa svojim Bizmarkom
i njegovom pratnjom, Austrijanci s Carem Franjom
Josipom ili caricom Marijom Terezijom. Talijani s
Garibaldijem ili Julijem Cezarom i njihovom pratnjom.
Hrvati s Barunom Trenkom ili banom Jelačićem i sl.
Rusi s Petrom Velikim. Meksikanci s Pancha Villom i
sl. Turci sa Sulejmanom Veličanstvenim, Egipćani s
faraonom Ramzesom II. itd. Svaka država, sudionik
HISTORIAFESTA, za svoj nastup prijavila bi poseban
nacionalni program, uz onodobnu kostimografiju,
tadanja sredstva, glazbala, naoružanje, konjicu i sl.
kojeg bi predstavila na HISTORIAFESTU.
Mogućnosti izbora povijesnih ličnosti (s raznih
područja djelatnosti) kod brojnih država su vrlo
velike i ne bi se s istim programom ponovno
pojavljivale na nekom od narednih HISTORIAFEST-ova.
Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba
trebali bi osnovati Organizacijski odbor (s timovima
eksperata) kako bi se u detalje razradila ova ideja i
Pravila sudjelovanja na HISTORIAFESTU. Utvrđivanju
pravila HISTORIAFESTA trebalo bi pristupiti odmah da
se već iduće godine održi prvi HISTORIAFEST 2014 - u
Zagrebu pa makar, za početak, i u skromnim razmjerima.
Za organizaciju takvog festivala ne bi trebala
velika sredstva jer bi svaka država, sudionica
HISTORIAFESTA, snosila svoje vlastite troškove plus
uplata kotizacije da se pokrije trošak organizatora
festivala.
Pravila sudjelovanja na HISTORIAFESTU dostavila bi
se, preko naših veleposlanstava i konzulata, brojnim
državama, njihovim ministarstvima kulture, s pozivom
da se prijave na raspisani natječaj za sudjelovanje sa
svojim programom na prvom HISTORIAFESTU 2014 u
Zagrebu.
Festival bi, svake godine, u našem gradu bio
značajan međunarodni kulturni i povijesni događaj i
trebalo bi ga dobro osmisliti. Vjerujemo da bi na
desetke tisuća turista iz cijeloga svijeta dolazilo na
HISTORIAFEST. A da posebno ne spominjemo da bi u samoj
izvedbi tog festivala sudjelovalo možda i do nekoliko
stotina izvođača.
Grad Zagreb ima velike mogućnosti za organizaciju
tog festivala, a i zemljopisno ima dobar položaj u
Europi, a u lokalnom smislu i dobra mjesta u samome
gradu gdje bi se to sve izvodilo; Zrinjevac, Trg bana
Jelačića, Gornji grad. Trg Dr. Franje Tuđmana i sl. A
i sam grad nije prevelik ni premalen za takvu
manifestaciju. Sve u svemu - zapravo ima dobre uvjete
za to!
Sve aktivnosti odvijale bi se uglavnom na otvorenim
prostorima. U biti ovaj projekt se svodi na simboličnu
smotru povijesnih ličnosti i njihove kostimografirane
vojnice, uz prateće programe (na. pr. različiti oblici
svečanog marširanja, mačevanje, juriši, topvske
paljbe, vojna glazba, paradiranje različitih uniformi
središtem grada i sl.).
Tako bi u vrijeme održavanja HISTORIAFESTA ulicama
grada Zagreba istovremeno svečano marširale jedinice
Napoleona, Petra Velikog, Sulejmana Veličanstvenog,
Pancha Ville, Bizmarka, Julija Cesara, Ramzesa II. i
sl. - predvođene svojim carevima, kraljevima,
faraonima, komandantima u svečanim odorama svoga
vremena. (Na ovim festivalima sažimali bi se segmenti
svjetske povijesti i po dubini i po širini da bi to u
konačnici doprinijelo što većem zbližavanju različitih
naroda i njihovih kultura).
Festival bi gradu Zagrebu otvorio veću turističku
perspektivu, a u samo vrijeme održavanja HISTORIAFESTA
naša metropola imala bi i karakter svjetske
"povijesne" metropole. Oči cijeloga svijeta, u to
vrijeme, bile bi uprte u naš grad, a sve bi skupa
relativno malo koštalo, a dobit grada, ugostitelja,
hotelijera i sl. bila bi znatna!
Cjelokupni trošak koji bi grad Zagreb imao oko
organizacije HISTORIAFESTA pokrio bi se iz kotizacije
koju bi svaka država sudionica (izabrana da sudjeluje
na festivalu) trebala - unaprijed uplatiti!
Tih, do tjedan dana HISTORIAFESTA, grad Zagreb bio
bi pun povijesnog elementa, pun glamura; novinara,
televizijskih kamera, snimatelja - kao hrvatska, a
tada i kao "povijesno-svjetska" metropola, gledano
očima svjetske javnosti. Projekt je dostavljen Gradu
Zagrebu, ali i turističkim zajednicama Grada i
Republike.
Projekt je pravno zaštićen, a u cijelosti ga je
osmislio ugledni hrvatski intelektualac i umjetnik
gospodin Mile Prpa, dipl. pravnik, slikar, pjesnik i
filozof, te istaknuti kolumnist nekoliko Internet
portala.
Kako grad Zagreb, a ni turističke zajednice,
očigledno nisu zainteresirani, čak na ponudu od 12.
veljače 2013. g. nisu se udostojili, ni makar
formalno, odgovoriti, kao ni na požurnicu od 27.
ožujka 2013. I kako se čini, projekt će biti ponuđen
nekoj od europskih metropola, koja će ga
najvjerojatnije objeručke prihvatiti, jer bi svake
godine imala veliku međunarodnu kulturno-povijesnu
manifestaciju u svojoj sredini gotovo bez ikakvog
troška, ali i uz značajnu turističku i gospodarsku
dobit, i da se posebno ne spominje i međunarodni
ugled.
Osnovano je upitati se - je li išta moguće provesti
u Lijepoj našoj domovini? Kod ovakve politike - to
zacijelo nije! To nam je, očito, naša sudbina od koje
ne možemo pobjeći!
Piše: M. Marušić
Izvor: HRsvijet.net
|
