Taj dogovor je dugo poštovan - toliko dugo koliko su
nositelji Titova režima pazili da na sebe ne svraćaju
pozornost, dok su se krili u strahu od odmazde. Govorim
ne samo o poznatim imenima nego o kotačićima aparata
diktature - sitnim žbirima i utjerivačima straha. Ali
oni su se uzoholili. Iskoristili su teškoće našeg
demokratskog poretka, koji, kao svaki demokratski
poredak, pati od mnoštva nedostataka, da bi počeli
dokazivati prednosti Titova razdoblja, čak prednosti
Jugoslavije.
A budući da
su sami svijesni da takvih prednosti i nije bilo -
osim za glavešine, pokušavaju nam dokazati da Hrvatske
ne bi bilo bez Tita, da je Hrvatska nezamisliva bez
Tita, da je sve prije Tita prapovijest i srednji
vijek. Da bi to dokazali sve titovsko su proglasili
antifašističkim, pa su stoga svi oni što su okusili i
osporavali Titovu diktaturu, logore i tamnice,
likvidacije i progone, po logici stvari ništa nego
fašisti i neprijatelji ovog naroda. Tko razuman može
vjerovati takvim objedima? Mi smo samo svjedoci
stradanja ove zemlje, koja se još nije oporavila od
straha, tako tipična za Titovo razdoblje. Mi
svjedočimo da je titoizam zatirao ljudska prava i
ljudsko dostojanstvo.
Što znači pristati na slavljenje straha? Što znači
štovanje progonitelja? Što predstavlja kult rušitelja
slobode i nacionalne pripadnosti? Sve je to zapravo
vrhunsko poricanje sebe i vlastite posebnosti, svojih
prava i svojih traženja. Vrhunac je to hrvatske
samomržnje, sluganskog mentaliteta i nihilizma. Jedno
je biti zaveden, a nešto sasvim drugo ustrajati u
neispunjenoj i izdanoj vjeri. Jedno je biti ponižen, a
nešto sasvim drugo tražiti neporecive razloge za takvo
stanje. Jedno je biti u krivu, a nešto sasvim drugo
ustrajno dokazivati da je sam izvor zablude neupitno
dobro.
Tito je simbol svih poraza nekoliko hrvatskih
generacija. Njegova je direktiva omogućila Bleiburg i
križne putove, likvidacije razoružanih zarobljenika i
odbjeglih civila, žena i djece. On je potpisao onih
750 jama evidentiranih u Hrvatskoj, 650 u Sloveniji,
120 u Bosni i Hercegovini, te tko zna koliko drugih od
Tise do Vardara. Njegovo je ime resilo jedini novi
logor jugoslavenske diktature: Goli Otok, mučilište
što ga se s goebbelsovskim cinizmom predstavljalo kao
"slobodu okruženu morem".
Njegov je ključ zatvarao ćelije Stare
Gradiške, Lepoglave, Zenice, Mitrovice, gdje su
godinama robijali najhrabriji pripadnici našeg naroda.
Njegov je humanizam sprovodio klasnu diskriminaciju,
uništavao vjeru u Boga, progonio svećenike, branio
pristup vjerskom odgoju. Njegovo je pravo otimalo
posjede vlasnika i narodno dobro općenito. Njegova je
pravda proizvodila tužitelje i suce specijalizirane za
nepravdu. Njegova je "radnička vlast", njegovo je
samoupravljanje i propalo gospodarstvo izvozilo
stotine tisuća radnika na rad u tuđinu.
Njegova je
"svijetla budućnost" stvarala planirano zaostajanje,
korupciju i nerazvijenost. Njegovo je nesvrstavanje
odrezalo Hrvatsku od zapadnog svijeta, kojemu je
oduvijek pripadala. Njegova je nacionalna
ravnopravnost bacila hrvatstvo u ilegalu, raspustila
Maticu hrvatsku, dovodila u pitanje posebnost
hrvatskog jezika, cenzurirala najbolje hrvatske
autore, pisce i znanstvenike, propisivala mjeru naše
pripadnosti i odbijala i samu pomisao da bi Hrvatska
mogla biti samostalna, neovisna i svoja. Pristajati uz
ovakav registar tiranije ravno je samouništenju.
Moramo sprati ovaj biljeg srama i potiranja ljudskih
prava i sloboda s jednog od najljepših trgova našeg
Zagreba i gdje god se to ime pojavljuje diljem naše
domovine.
Tražimo promjenu imena ovog Trga!
Tražimo odgovornost naših vlasti - državnih,
gradskih, lokalnih - u suzbijanju svih tragova
diktature i neslobode što su unakazili živote
hrvatskih naraštaja!
Tražimo sučeljavanje sa svim ostacima titoizma - u
javnom životu, znanosti, kulturi; prestanak
marginaliziranja hrvatske borbe za samostalnost i
slobodu, za ljudska prava i povijesnu istinu; tražimo
konac titoističkog i jugoslavenskog pranja mozgova,
što je stvarni sadržaj razglašene priče o povijesnom
revizionizmu!
Hrvatska neće biti slobodna i svoja dok se ovaj
posao ne obavi, kolikogod to našem predsjedniku,
premijeru, te vrlo utjecajnom dijelu političke elite
bilo neugodno. Borba za slobodu i demokraciju
neraskidivo je vezana uz detitoizaciju, jer je
titoizam model za sve recentne primjere autoritarne
vlasti!
Rastat ćemo se u miru, a ovdje ćemo se okupljati u
još većem broju dok dva politička brežuljka i gradska
vijećnica ne čuju i ne prihvate naša traženja. Budite
ponosni što ste se unatoč provokacijama i
nerazumijevanju okupili oko ovog cilja! Doviđenja do
idućeg Kruga!
Prof. dr. sc. Ivo Banac
5. svibnja 2012. na prosvjednom skupu "Krug za trg"
|
