Iza brda valja se jedna velika korupcija. Proda li Vlada autoceste, osiromašit će nas za 50-ak milijarda kuna!

Izraz monetizacija zbunjujući je i prikriva Vladinu manipulaciju. Mislim da u prihvaćanju ovakva oblika koncesije ima elemenata i kaznenog djela i to od cijele Vlade. Dodatni razlog za vjeru u manipulaciju je i to što se istodobno mijenjao Zakon o koncesijama i Zakon o cestama. U Zakonu o cestama koncesija je bila omogućena do 33 godine, a promjenama je to omogućeno na 60 godina.

Na pitanja odgovara Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata

Gospodine Staniću, kako danas stojite s pravosuđem obzirom da ste zbog nepravilnosti u izgradnji autocesta kao predsjednik Nezavisnoga cestarskog sindikata u Hrvatskim autocestama podnijeli više kaznenih prijava, a posebno posljednjih mjeseci otkada javno istupate protiv "takozvane monetizacije "autocesta?

- Što se tiče pravosuđa u postupcima u koje sam uključen, ili sam svjedok ili okrivljenik. Ono što mogu reći jest da imam dobroga odvjetnika i da sve što sam radio, radio sam na temelju spoznaja i iskustava. Mene se, dakle, utužuje za klevete, uvrede časti i slično, a ono o čemu ja svjedočim mnogo je, zapravo, gore i potresnije nego što se javnosti prezentira. Kada je riječ o istragama za kaznene prijave koje sam podnio, mislim da su usko grlo Državno odvjetništvo i policija. Zašto policija? Imam jedan slučaj gdje je HAC pljačkan nabavom signalne opreme. Ja sam taj slučaj prijavio Državnome odvjetništvu i USKOK-u i oni su taj predmet predali policiji da obave istragu.To znam jer je i mene policija zvala da objasnim neke stvari oko nabave te opreme. Na kraju te istrage rekli su mi da je to čista pljačka vidljiva iz aviona, međutim u DORH i USKOK stiglo je konačno izvješće za tu istragu da nema elemenata za daljnje postupanje. U međuvremenu tvrtke povezane s tadašnjim ministrom unutarnjih poslova Tomislavom Karamarkom dobile su milijunske poslove s HAC-om i zdrava pamet nalaže logiku da je davanje tih poslova povezano s ovakvim konačnim izvješćem policije, a usput, ja sumnjam da su ti poslovi koje je njegova tvrtka dobila uopće i obavljeni jer to su nekakvi izmišljeni nazivi u smislu integriranja panoramskih videokamera u sustavu sigurnosti i slično.

ZLOUPORABA CIJELE VLADE

Mislite na tvrtki Soboli?

- Da, mislim na tvrtku Soboli. Evo, dakle to je jedan slučaj koji govori da je i policija problematična kada im DORH ili USKOK daju predmete za istragu. Oni ga ne odrade do kraja. Je li danas tako, to ne znam.

To govorite za vrijeme dok je dužnost ministra obnašao Tomislav Karamarko?

- Tako je. Govorim za početak 2010. godine, a što se tiče državnoga odvjetništva, također je cijeli niz kaznenih prijava, i javno objavljenih, u kojima se nije pomaklo od početka. I tamo je usko grlo za početak kaznenoga progona počinitelja kaznenih djela. Očito neke stvari štopaju i ne vjerujem DORH-u. Mi danas imamo paradoksalnu situaciju da nemamo komu drugom prijavljivati nezakonitosti u radu, a evidentne nezakonitosti godinama čekaju svoj početak. Dakle i DORH, i USKOK, i policija dio su jednoga dobro uhodanog sustava koji ne funkcionira. Ono što je kao optužnica stiglo do sudova, tu su već i pravomoćne ili nepravomoćne presude na djelu i od tog pravosudnog sustava samo sudstvo je možda još najzdravije, ali oni koji pripremaju optužnice nisu nikako na visini zadaće za koju ih javnost proračunskim novcem plaća da štite sustav od kriminala. Ja nemam načina da provedem istragu zašto je to tako. Ako je u sklopu jednog velikog posla farbanje tunela ugovoreno po 45 kn po četvornom metru, a onda taj segment posla izvučen iz ugovora i ugovoren novim ugovorom po 230 kn po četvornom metru, što onda treba dalje dokazivati. Ili ako su kod nabave signalne opreme lijevi stupici kupovani po 20 kn po komadu, a desni po 500 kn po komadu, što tu treba još dokazati da bi se podigla optužnica? Ja doista ne znam.

Idemo sada na tzv. monetizaeiju autocesta. Otkud uopće taj pojam i koja je njegova svrha? Zašto nije koncesija, ili zašto se trgovačko društvo ne pretvori u dioničko društvo pa prodaja udjela, i koja je uopće svrha "monetizacije"?

- Svrha tih nerazumljivih pojmova je da se kod naroda stvori dojam da se tu radi o nekom jako složenom postupku. Teško je uopće razumjeti taj pojam, a kako tek razriješiti tu situaciju. Ovdje se radi o nečemu sasvim drugome, ovdje taj izraz nema nikakvog smisla. U ekonomskom rječniku stoji da je monetizacija pretvaranje duga u novac, što znači ako ste dužni 100 tisuća kn, rata vam je 10 tisuća, a plaća 5 tisuća kn, onda taj dug trebate svesti na ratu od 2 tisuće kn pa ste riješili dug i da imate novac.

Sam ministar prometa g. Dončić u emisiji HRT-a "Hrvatska uživo" rekao je da taj izraz nije baš primjeren, a on ga je lansirao. Time je priznao da se tu radi o manipulaciji izrazima gdje se javnost želi zbuniti. Konkretno, u autocestama radi se o sljedećemu: HAC je sklopio ugovor sa savjetnicima za monetizaciju i to platio 50 milijuna kn tako da izrade više prijedloga rješenja, a najpovoljnije će rješenje izabrati Vlada RH. Što znači da je savjetnički tim bio dužan pripremiti više prijedloga kako se riješiti kreditnih obveza HAC-a. Jedini je način na koji se ne može riješiti dug koncesija, jer smo vidjeli da za koncesiju možemo dobiti oko 22 milijarde kn, a dužni smo 30. Zanimljivo je spomenuti i to je da je od savjetničkoga tima naručeno da pripremi sve modele, a oni su pripremili samo jedan.

Zašto npr. nema sekuritizacije ili prodaje obveznica za podmirenje duga, zašto nema reprograma duga itd. Postoje modeli kako se to može riješiti. Međutim, ono što mogu reći kao član Savjeta za monetizaeiju autocesta do 25. studenog prošle godine, do kada su me zvali na sastanke, jest činjenica da modeli o kojima govorim nisu izrađeni iako je savjetnički tim plaćen da ih izradi. Dakle Vlada je, očito, odmah nekim svojim kanalima naručila izradu samo ovog modela, što je u naravi prodaja autocesta na određeno vrijeme.

Došlo je vrijeme da govorimo razumljivim hrvatskim izrazima. Ovdje se radi o prodaji autocesta. Kada nekom date koncesiju, onda ste mu dali praktički vlasništvo. Ako na moru prodate hotel s plažom, onda se na toj plaži mogu kupati samo gosti toga hotela i oni kojima vlasnik dopusti. Identična vam je stvar i s autocestama. Mislim da ovdje u prihvaćanju ovakva oblika koncesije ima elemenata i kaznenog djela i to od cijele Vlade jer nije tražila od savjetničkog tima da im izradi sve modele kako je to natječajem zatraženo i ugovorom specificirano. Prema tome, unaprijed se smišljeno išlo na ovaj oblik koncesije.

Dodatni razlog za vjeru u manipulaciju je i to što se istodobno mijenjao Zakon o koncesijama i mijenjao se Zakon o cestama. U Zakonu o cestama koncesija je bila omogućena do 33 godine, a u promjenama je to omogućeno na 60 godina. Svjesno se išlo u takve promjene da bi se autoceste mogle dati na mnogo dulje razdoblje koncesije nego što je to stari zakon omogućivao. Ovdje vjerujem da je bilo zlouporabe položaja ekipe koja je radila izmjene zakona i mislim da se radi o jednom kolektivnom kaznenom djelu. Kazneno je djelo počinila cijela Vlada jer su znali što su naručili od savjetničkoga tima i znali su da su dobili samo jedan model koncesije koji oni nazivaju "monetizacija".

Zašto oporba o tome šuti?

- Ja nisam siguran koliko oporba o tome i zna.

Ali su dužni znati, narod ih za to plaća da nadziru rad vlasti, a tim više oni su do jučer bili vlast?

- Kada se ova Kukuriku koalicija spremala za vlast, u narodu je bilo uvjerenje kako oni imaju stručnjake za rješenje svih problema, a onda se javnost uvjerila da nemaju ništa. Oni su čekali da im vlast padne na dlan. Kod nas se, na žalost, vlast ne osvaja nego se gubi. Kada netko toliko mnogo zabrlja, onda izgubi vlast, a oni koji dođu na vlast ne dolaze nekom svojom zaslugom ili nekim spasonosnim rješenjima.

VLASNIŠTVO NAD AUTOCESTAMA ZNAK JE SUVERENITETA

Teško je povjerovati da HDZ ne zna što se događa oko ,,monetizacije" autocesta jer su njihovi ljudi u autocestama?

- Doista vjerujem da ne znaju sve pojedinosti jer je ovaj postupak vođen u najstrožoj tajnosti iako u Zakonu o koncesijama u, čini mi se, članku 20. kaže se da se koncesija veća od 2 milijuna eura mora voditi razvidno. Kakve mi podatke danas imamo o prodaji autocesta? Nikakve. Ovo sve što u medijima izlazi, izlazi iz Ministarstva prometa selektivno i to u odabranim medijima, a sve u svrhu manipulacije. Kada vam napišu ono Ekskluzivno doznajemo iz specijalnih kanala... taj je specijalni kanal ministar Hajdaš Dončić. Oni puštaju spinove da se odvrati pozornost od stvarnoga događaja i stvarne namjere, a sve u cilju zastrašivanja.

Zamislite, reći ako autoceste ne idu u monetizaciju, ne će biti plaća i mirovina, pa nije li to zastrašivanje? Ova sadašnja Vlada vrlo često zastrašuje narod na način ako se nešto ne prihvati, mi ćemo, kao, propasti, a jedino što vidimo da s njima iz dana u dan sve više propadamo. Ako ova Vlada uspije prodati autoceste, onda će oni osiromašiti ovaj narod za pedesetak milijarda kuna i ta Vlada onda ne zaslužuje ni jedan glas.

Nezavisni cestarski sindikat sada priprema prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma gdje bi se narod izjasnio da Vlada ne može prodati autoceste, a da prethodno o tome na referendumu ne pita stvarne vlasnike autocesta, dakle državljane RH?

- Upravo tako. Naš je stav: ako se radi o imovini od vitalnoga nacionalnog interesa, kao što je infrastruktura i slično, a tu mislim na luke, ceste, željezničku infrastrukturu, vode, šume itd. Promjena vlasničkog statusa te imovine ne može ići bez pitanja njihovih stvarnih vlasnika, a to su državljani RH. No kada su autoceste u pitanju, tu moramo posebno biti osjetljivi. Kada govorimo o vodama i šumama, na te resurse nismo nešto posebno utjecali, oni su Božji dar nama, a autoceste gradili smo našim javnim novcem. U izgradnju autocesta Hrvatska je od uspostave svoje samostalnosti najviše uložila. Samo naknadom iz goriva građani su dali više od 15 milijarda kuna koje su otišle u autoceste i ceste. Nisu autoceste građene samo sredstvima iz kredita.

No ono što je najvažnije, autoceste nisu i ne mogu biti trgovačko društvo koje se gleda isključivo ekonomskom kategorijom. One imaju cilj ukupnoga podizanja gospodarstva u RH. Evo vam primjera: kada je Ikea dolazila u Hrvatsku, u Zagreb, onda su autoceste svoje naplatne kućice izmjestile sedam kilometara prema Ivanić Gradu i odrekle se naplate cestarine za tih sedam kilometara, Ikea je taj projekt izmještanja sufinancirala sa 100 mil kn, a izmještanje je stajalo oko 300. Razliku je platio HAC, a to je bilo moguće jer su bile u državnome vlasništvu. Da HAC nije bio u državnome vlasništvu, u to izmještanje koncesionar ne bi išao i Ikea ne bi došla u Hrvatsku. To plastično objašnjava ulogu autocesta.

Autoceste trebale bi biti dostupne svim građanima, trebalo bi izgraditi još čvorišta za priključenje na autoceste. Evo opet primjera: jedno od najvećih slavonskih sela - Davor - samo je 4-5 km od autoceste, ali nema priključenje na autocestu, tj mora prijeći 25 km da bi se uključilo na autocestu i ljudi iz tog sela rapidno se iseljavaju jer nemaju mogućnosti razvoja, a s čvorištem za njih evo preduvjeta za industrijsku zonu i razvoj poljoprivrede. Autoceste nisu ništa drugo nego državne ceste sa širim kolnicima i tako ih treba gledati i valorizirati, njih se ne smije gledati kao robni centar koji može mijenjati vlasnika i koji mora biti rentabilan kao svako trgovačko društvo. Na nekim bi dionicama cestarina trebala biti ukinuta ili biti minimalna upravo zato da bi gospodarski podigla taj kraj. Cestovna infrastruktura nije i ne smije biti komercijalni projekt nego u sklopu ukupnoga razvoja.

Pa nije li to, zapravo, odustajanje od dijela suvereniteta jer su autoceste krvotok? Ima li tu globalnih igara na način da se ukupno gospodarstvo malih država stavi pod kontrolu velikih i da je natjera na političku poslušnost?

- Apsolutno je opravdano tako razmišljati. Mreža cesta u Hrvatskoj jest krvotok. Ako glavne arterije i vene dadete u koncesiju, onda smo se definitivno odrekli suvereniteta RH. HAC čak na jednome od svojih pravaca na autocesti ima dvije zračne luke, u slučaju ratne opasnosti micanjem središnjih razdjelnih ograda autocesta postaje ratna zračna luka. Mi davanjem cesta u koncesiju to dajemo u privatne ruke. To najbolje potvrđuje ovo o čemu govorim.

VELIKA KORUPCIJA

Može li HAC sada uredno podmirivati svoje kreditne obveze prema kreditorima i je li alternativa koncesiji uvođenje vinjeta?

- Naravno da autoceste mogu podmirivati svoje kreditne obveze, ali ne s ovakvim ratama kredita, nego s reprogramom dugova, tj. smanjenjem anuitetne obveze i povećanjem broja anuiteta. HAC uredno podmiruje svoje obveze iz cestarina ili prodajom obveznica. Samo je pet sljedećih godina krizno gdje su postojeći anuiteti veći od prihoda iz cestarine, a onda je poslije enormna zarada. Dakle prodajom obveznica na deset godina mi smo sve riješili nakon čega HAC i RH imaju iz cestarina čistu dobit za daljnju izgradnju autocesta. Izračun koji je iz Ministarstva iscurio u medije je da će koncesionar za 40 godina uprihoditi oko 100 milijarda kuna, a izračun je proveden uz minimalne prihode iz cestarina.

Hrvatska se Vlada posljednje vrijeme svojski trudi otežati situaciju HAC-u oko vraćanja kredita tako da ne žele raditi na rješenju reprograma ili prodaje obveznica. HAC nije radio ceste sam za sebe nego su rađene u sklopu ukupnoga gospodarskog razvoja. Opet primjer: zar bi turizam bio uspješan da nije autocesta? Svakom je jasno da ne bi. Prema tome, dio sredstava iz turizma mogao bi i trebao ići u HAC za otplatu anuiteta ako već ne žele ići u prodaju obveznica ili reprogram. Kod "monetizacije" autocesta očito je da se iza brda valja jedna golema i velika korupcija i stoga Vlada javnosti daje selektivnu istinu.

Nije isključeno da unutar Vlade postoji jedna skupina ljudi koja je odlučila dobro se osobno okoristiti od prodaje autocesta. A ono što smo govorili o suverenitetu, pa tko je taj tko se smije i može osobno okoristiti na prodaji suvereniteta? Takav nema svetinja. Vinjete kao način naplate su kameno doba i nisu pravedne. U izradi je jedan projekt koji prati razvoj tehnologije tako da ćemo za 5-6 godina imati satelitsko praćenje vozila radi količine korištenja cesta i on je pravedniji od vinjeta. Vinjeta nije dobro rješenje za turizam jer je naša obala duga i nije isto koristiti autocestu do Savudrije ili do Dubrovnika, a u inačici vinjeta, isto bi se plaćalo i to bi onemogućilo ravnomjerni razvoj Hrvatske.

Zašto sindikati i civilno društvo u posljednje vrijeme u Hrvatskoj sve češće putem referenduma preuzimaju posao koji u razvijenim demokracijama rade političke stranke? Je li na djelu politička kriza u Hrvatskoj? Bez obzira tko je na vlasti, kao da nema oporbe u Hrvatskoj koja bi se zauzimala za nešto drugo bolje nego što aktualna vlast nudi?

- Rekao bih da je u Hrvatskoj prije svega kriza upravljanja. Ima jedna prispodoba iz Novoga zavjeta koja kaže otprilike da će se stablo prepoznati po plodovima. Plodovi naših vlasti vrlo su gorki i plaćamo ceh njihovi propusta, zbog lošega upravljanja, ali i zbog našega lošeg izbora. Očito postojeći model nije dobar. Kada narod putem referenduma Vladi često nešto naređuje ili zabranjuje, onda je to znak političke krize. Mi, na žalost, Vladu kontroliramo samo putem izbora, a ne putem oporbe i na izborima Vladu kažnjavamo. Ja sada vidim da do bolje vlasti možemo doći jedino pritiskom putem civilnoga društva.

Oporba ne želi preuzeti ulogu kontrole vlasti, a često nema ni intelektualne snage da ju kontrolira. Narod podjednako ne vjeruje ni oporbi ni vlasti. Referendumi nisu skupi, mnogo je skuplje pustiti vlast da nas zadužuje i gura u dužničko ropstvo ili da javna dobra daruje simbolično, a često da bi nekim oligarhijama pogodovala. I sindikati u Hrvatskoj moraju izići iz svojih učmalih okvira i uključiti se više u javni život i zaštitu javnih interesa jer riječ je o zaštiti interesa svih nas. Stoga sindikat kojemu sam na čelu pokreće ovu inicijativu za zaštitu javnoga i nacionalnog interesa od namjere Vlade RH da autoceste dade u koncesiju. Mi ćemo u nadolazećem vremenu narodu pokušati objasniti što nas davanjem cesta u koncesiju čeka i bit ćemo s narodom te očekujemo da će nas narod podržati, a radi nacionalnog interesa.

PRIKUPLJANJE POTPISA KREĆE 10. LISTOPADA

Očekujemo da ćemo 10. listopada početi s akcijom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma. Imamo potporu ostalih sindikata i stotinu udruga civilnog društava i ne sumnjamo u uspjeh prikupljanja potpisa.

Kako će glasiti referendumsko pitanje?

- U ovom trenutku javno ga ne ćemo obznanjivati, ali ćemo referendumskim pitanjem onemogućiti Vladu da autoceste daju u koncesiju dok na referendumu ne pitaju građane. U medijskoj će prezentaciji sudjelovati neovisni prometni stručnjaci. Političke stranke nismo zvali, tako da će u akciji sudjelovati sindikati, udruge civilnog društva, a stručnjaci će ponuditi rješenja. Često nešto ne želimo, a ne znamo što hoćemo. Mi ovaj put putem struke reći ćemo što hoćemo, a što ne ćemo i kako se postojeći problem može premostiti, a da se krvotok, tj. autoceste ne daju u koncesiju.

Autor: Tomislav Jelić, Hrvatski tjednik
18.09.2014.