Protiv marginalizacije prvoga predsjednika

Ne ubija se gnjevom već smijehom! Takav ničeanski odgovor pružili su, simbolično govoreći, organizatori i sudionici Trećih dana dr. Franje Tuđmana, koji su održani 15. svibnja 2010. u Velikom Trgovišću o temi - Hrvati kroz stoljeća, svima onima koji već jedno desetljeće potpomognuti medijskom drekom bezuspješno pokušavaju osporiti povijesnu ulogu prvoga hrvatskoga predsjednika za hrvatsku državu i hrvatski narod.

Kao rezultat jednodnevnoga stručno-znanstvenoga skupa objavljen je zbornik radova u kojem su skupljena 23 izlaganja povjesničara, demografa, pravnika i publicista. A upravo paralelno objavljena je i knjiga 'Hrvatska nakon dvadeset godina - kako dalje?' koja je rezultat rasprave na svibanjskome okruglom stolu koji je u povodu 88. obljetnice rođenja prvoga hrvatskoga predsjednika organizirala Udruga za hrvatski identitet i prosperitet.

I Dani dr. Franje Tuđmana i okrugli stol prošli su gotovo bez novinske crtice iako se već nazire čitava biblioteka knjiga i radova koji su povezani s imenom i ulogom dr. Franje Tuđmana.

Marginalizirajući prvoga hrvatskoga predsjednika, žele držati hrvatski narod u strahu, a Hrvatsku na koljenima. Ali zapravo, što vrijeme više odmiće, ispada da sve više marginaliziraju sebe. Boreći se protiv Tuđmana, bore se protiv Hrvatske. Sa smijehom možemo motriti kako pokušavaju Vladu Gotovca suprotstaviti Franji Tuđmanu i pritom zaboravljaju na Gotovčevu pobunu koja je počela još krajem šezdesetih godina, kada je započeo objavljivati autsajderske fragmente. 'Dežurni Jugoslaveni najlakše i najčešće žrtvuju Hrvatsku u svojim programima', ta Gotovčeva misao objavIjena u časopisu Kritika (1969.) i danas je jednako aktualna, ako Jugoslavene zamijenimo sličnim sintagmama.

Milan Vuković, voditelj Organizacijskog odbora Dana dr. Franje Tuđmana, stoga, s pravom istiće kako se očekuje da će hrvatska akademska, znanstvena, politička i sveukupna intelektualna zajednica, svojim aktivnim sudjelovanjem na znanstvenim susretima Dani dr. Franje Tuđmana - Hrvati kroz stoljeća, neizmjerno pridonijeti zaustavljanju negativnog naslijeđenog učinka bivšega neprirodnoga jugoslavenskoga sustava, uz jasni kritički odnos prema pokušaju uvjeravanja da je budućnost hrvatskoga naroda i njegove Hrvatske, u nekoj 'balkanskoj regiji', nekoj 'igmanskoj inicijativi', globalizmu i bilo kojem odricanju nacionalnoga suvereniteta.

'Dani dr. Franje Tuđmana zahtijevaju od svih, a osobito od državne vlasti, politike struke i znanosti, da u definiranju i moderniziranju hrvatskoga nacionalnoga i državnoga identiteta, uzmu aktivno sudjelovanje kako bi na najbolji način pokazali zrelost shvaćanja i predstavljanja suverenosti hrvatstva u ostvarenju države Hrvatske i njezinog međunarodnog razvitka', piše Vuković u uvodnome tekstu zbornika.

Zbornik (560 str.) podijeljen je u tri cjeline. O temi 'Hrvatska povijest od 1990. i Domovinski rat' objavljeni su tekstovi Ivice Miškulina, Dražena Živića, Josipa Jovića, Zlatka Begonje, Pavla Galića, Dubravka Jelčića, Jurja Plenkovića, Mladena Vukovića, Mate Kovačevića, Stanka Popovića, Jurja Kolarića, Milana Vukovića i Ivice Lučića; o temi 'Hrvatska povijest 20. stoljeća' radovi Mate Artukovića, Lovre Botice Tadinova, Zdravka Dizdara, Ive Rendića Miočevića, Zlatka Matijevića, Petra Strčića, Stjepana Šuleka i Andrije Nikića te o temi 'Hrvatska povijest kroz stoljeća' tekstovi Rajka Fureša i Frane Glavine.

Iduće godine navršava se 50 godina kako je dr. Franjo Tuđman osnovao Institut za historiju radničkoga pokreta Hrvatske. Današnji njegov pravni slijednik Hrvatski institut za povijest zasigurno će obilježiti tu obljetnicu. Prilika je da Općini Veliko Trgovišće koja treću godinu priređuje Dane dr. Franje Tuđmana taj Institut pruži svekoliku potporu o organiziranju spomenutih Dana. Isto tako, budući da se približava 90. obljetnica rođenja prvoga hrvatskoga predsjednika, prilika je, ne čekajući gradske inicijative, da se putem građanskih i nacionalnih inicijativa pokrene podizanje u Zagrebu spomenika dr. Franji Tuđmanu. Treba također imenovati nove ulice i trgove imenima i prezimenima hrvatskih prvaka koji su svojim djelom ostavili neizbrisiv trag u stvaranju i obrani hrvatske države te kulturi i umjetnosti.

U svemu tome neka bude misao vodilja: 'Ne prepustite svoje živote i život hrvatske domovine drugima', koja je sadržana u ovogodišnjoj Božićnoj poruci nadbiskupa zagrebačkoga kardinala Josipa Bozanića. (M. C.)