Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

PROF. ZDRAVKO TOMAC U POSJETI KOD HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE  (28.01.2006.)

Ponoćne misli i Predsjednik protiv predsjednika

21. siječnja 2006. u Badenu i 22. sječnja u Dullikenu Hrvati su imali priliku upoznati knjige prof. dr. Zdravka Tomca i porazgovarati s njim. Knjige su predstavili urednica Nedjeljka Batinić i direktor izdavačke kuče Detekta Ante Matić.

2004. godine izasla je knjiga "Predsjednik", koja je pobudila veliko zanimanje. Knjiga je rasprodana, a prof. Tomac je najavio nastavak teme u knjizi "Predsjednik protiv predsjednika".

Čitatelju koji je pročitao knjige nameće se zaključak - njih ne bi bilo da autor nije godinama iz noći u noć razmišljao o moralu, duhovnosti, humanosti, pokvarenosti u politici, globalizaciji kao opasnosti za budućnost čovječanstva, istini kao temelju opstanka, dobroti i zločinu, ljubavi i smrti... Autor si postavlja mnoštvo pitanja na koja onda traži odgovor. Postoji li zločinački karakter? Može li istinski vjernik biti nemoralan, a ateist moralan? Je li zlo samo nedostatak dobra? Odgovor na ta i druga pitanja mogu se naslutiti u podnaslovu knjige Društvo protiv Boga uvijek se pretvara u društvo protiv čovjeka. Nesumnjivo, knjigu je napisao čovjek koji je, kao čto je rekao dr. Marko Veselica, kao političar doživio vrhovnu transformaciju.

Mnogi se danas pitaju zašto nam se događaju nepravde poput one u Haagu, zašto nas se okrivljuje za nešto što nismo napravili. Orwell je imao pravo, kaže Tomac, kada je tvrdio da iz raspada totalitarnog režima izlaze invalidi volje, ljudi bez inicijative, kojima je lako ponovno nametnuti neki novi totalitarizam, baš zato što im takav sustav pruža osjećaj sigurnosti... Prije ili kasnije svaki će čovjek, izložen neprestalnom udaru lažnih informacija, popustiti i u samoobrani prihvatiti nametnutu i ponavljanu laž kao jedinu i apsolutnu istinu. I upravo time računaju oni koji nas guraju natrag u sličnu zajednicu iz koje smo nedavno izašli.

Nameće se zaključak da nas od nove ideologije, ovog puta ideologije globalizma, može spasiti samo emocionalno hrvatstvo, koje je puno više od putovnice i mjesta rođenja. Hrvat se ne postaje ni po krvi, ni po ocu, ni po majci, ni po precima, ni hrvatskim genima; čak se ne postaje automatski ni prihvaćanjem hrvatske kulture, običaja, jezika, nacionalnih vrijednosti niti se postaje Hrvat samo životom u zajednici s pripadnicima hrvatskoga naroda. ....

Hrvat se postaje subjektivno, osjećajno, dragovoljno i svjesno, kaže prof. Tomac. Zato su domoljublje i spremnost na žrtvovanje za vlastiti narod osobne karakteristike svakog čovjeka i njegov emocionalni i subjektivni izbor. Bez emocija, bez ljubavi, bez svojevrsne opijenosti i zanesenosti, bez poštivanja tradicije svoga naroda i prihvaćanje kolektivne sviejsti kao nečega važnog i lijepog, hrvatski identitet svodi se na puku formu bez značaja za život pojedinca.

Msgr. Bogović je usporedio Tomca s mudracima koji su na svom dugom putovanju u potrazi za Bogom, malim Isusom, nailazili na Herodovce koji su ih pokušali skrenuti s pravog puta. Poput njih i Tomac je na svome životnom putu uspio doći do Boga.

U knjizi Predsjednik prof. Tomac argumentirano opovrgava krivotvorine, neistine i laži navođenjem činjenica i istine o povijesnoj ulozi dr. Franje Tuđmana u stvaranju i obrani hrvatske države i u obrani opstojnosti hrvatskoga naroda u BiH. Predsjednik protiv predsjednika nastavak je prve knjige u kojem Tomac opisuje na koji se način i danas, još upornije, nastavlja kriminaliziranje Domovinskog rata u cjelini i prvog hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, te upozorava da su ti procesi opasni po budućnost hrvatske države i cijeloga hrvatskoga naroda.

Najodgovorniji za današnju situaciju je i današnji predsjednik Stjepan Mesić. On se još 1993. priklonio politici Vesne Pusić i Ive Banca koji su krenuli u križarski rat protiv Franje Tuđmana i njegove politike, te je zajedno s Josipom Manolićem napravio nekoliko planova za puč. Planovi na sreću nisu uspjeli, ali da jesu ne bi bilo Oluje, ne bi bilo slobodne Hrvatske! Iako je Mesić tada bio najbliži Tuđmanov suradnik, to ga nije omelo u računici da će mu se dugoročno isplatiti ako Tuđmanu zabije nož u leđa. Mesić igra ključnu ulogu u pokušaju pretvaranja Franje Tuđmana u diktatora, negativca i ratnog zločinca, a svojim svjedočenjem u Haagu nanio je veliku štetu Hrvatskoj.

Kako povijesni procesi još nisu završeni postavlja se pitanje hoće li takva politika današnjeg predsjednika biti okrunjena uspjehom ili će Stjepan Mesić doživjeti neuspjeh u svojoj stratgegiji radikalne detuđmanizacije, sotonizacije i kriminalizacije Franje Tuđmana te za većinu hrvatskoga naroda i za povijest postati ne samo antihrvat nego i izdajica koji je lažno optužio prvoga hrvatskoga predsjednika Franju Tuđmana, Domovinski rat i svoju domovinu, koji je prihvatio i pokušao hrvatskom narodu nametnuti krivotvorinu da je Hrvatska bila dvostruki agresor - agresor na Srbe u Hrvatskoj i na BiH, odnosno da su dr. Franjo Tuđman te državno i vojno vodstvo u ratu bili organizirani kao zločinačka organizacija sa svrhom provošenja genocida radi stvaranja etnički čiste velike Hrvatske.

Posjetitelji su postavljali pitanja, ali i kritizirali stav hrvatskih političara da se za ljubav pristupa EU mora izvršiti sve što se od Hrvatske traži. EU je postala zlatno tele hrvatske politike.

Je li istina da su se Tuđman i Milošević dogovarali o podjeli BiH? - Nije, odgovara prof. Tomac. Kao sudionik političke scene toga vremena, on može posvjedočiti da je Tuđman i onda kada se činilo da popušta Miloševiću, imao jasnu strategiju kako doći do suverene države, dok Mesić samo producira "gaf do gafa" i svojim lažima šteti Hrvatskoj.

Jedna od tema bila je i kriminalizacija Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. - Ta činjenica, osim što je bolna, ona i duboko zabrinjava, jer urušava domoljubni etos. Nacionalni ponos treba njegovati, treba promicati nacionalne vrijednote kako bismo sačuvali svoj identitet u globalnom bespuću svjetske moći. Važnije je sačuvati obraz, dostojanstvo i istinu o Domovinskom ratu, nego ući u EU koja će nas tretirati kao zločinački balkanski narod. Po diktatu međunarodne zajednice tuđinci nam pišu novu povjesnicu, nažalost uz pomoć domaćih izdajica. Sustavno i agresivno se provodi obnavljanje kulta Tita i bratstva i jedinstva, sve u smislu planova za novi svjetski poredak.

Stvara se nova UDBA - prema Tomcu naziv za Udružene države Balkana. Međunarodni krugovi već su razradili i zajedno s našom Vladom provode taj koncept, ali ga od Hrvata sakrivaju kao zmija noge. Govori se o zoni slobodne trgovine kao o nevažnom koraku, a to je zapravo onaj presudni korak u ostvarenju regionalne zajednice na Balkanu.

Što nam je napraviti, ima li spasa od takve nemile budućnosti? - Već smo jednom znali naći pravi put, danas samo trebamo posegnuti za istim receptom kao 1991. godine. Hrvatske ljude treba suočiti s istinom, a kada se to dogodi onda smo u većini i rješenje je stvoreno. Tada ćemo im, kao i 1991. reći da ne želimo nikakvu Jugoslaviju, svejedno kakvo joj ime misle dati! Situacija je vrlo ozbiljna, ali on je optimist, jer vjeruje u hrvatski narod i njegovo emocionalno hrvatstvo.

Prof. Tomac je za kraj mjeseca siječnja najavio osnivanje pokreta Hrvatsko zvono u kojem bi se objedinile manje stranke, pojedinci i intelektualci, te svi ostali domoljubi koji do sada nisu bili umreženi, a sve u svrhu stvaranja kritične mase za obranu nacionalnih interesa. Zvonom se oduvijek pozivalo na ujedinjenje pred opasnošću, pa tako i ovoga puta. Hrvatsko zvono mora prerasti u stranku kako bi mogli sudjelovati na slijedečim izborima, a voditi će ga mladi ljudi, politički neistrošeni, kojima Tomac obečaje maksimalnu podršku.

Piše Dunja Gaupp

 

 

 


005-2006

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch