Stvar se doima kao ružan san. No snoviti paradoksi poput
suđenja mrtvomu čovjeku i reprezentativne
individualizacije nepostojeće krivnje nisu, na žalost,
literarna fikcija. Oni su živa praksa na sudu
Ujedinjenih naroda u Haagu. Sudsko je vijeće, koje čine
Nizozemac, Litavac i Zimbabveanka, jamačno već donijelo
presudu. Ali kakav je pravorijek, ne ćemo doznati do
izricanja presude 15. travnja u Haagu.
Neizvjesnost tišti ljude. I potiče
nagađanja. Ako je suditi po stanju spisa, presuda bi
morala biti oslobađajuća. Oslobađajuću presudu očekuje
i predsjednica hrvatske Vlade, ona ista gospođa koja
prije šest godina, kada je njezin principal politički
progonio "ratne zločine", ne bi bila prepoznala
generala Gotovinu. Drugi misle drukčije. I
oslobađajuća presuda bit će osuđujuća. Budu li
hrvatski generali oslobođeni krivnje, Sud će ih
osuditi na onoliko godina zatvora koliko ih je držao u
pritvoru. Budu li proglašeni krivima, dosudit će im
drakonske kazne. Ta će presuda bitno odrediti i
presudu bosansko-hercegovačkim Hrvatima.
Neizvjesnost tišti, a napetost raste.
Napokon ratni veterani shvaćaju što je na kocki. Stoga
neke njihove udruge najavljuju javna okupljanja 16.
travnja, dan nakon izricanja presude. A komisija
Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax poziva
vjernike na molitvu i post za pravedan haaški
pravorijek.
Ne priželjkuju svi Hrvati oslobađajuću
presudu. Slavni se haaški aed Vladimir Šeks doduše još
nije oglasio, no njegov je legendarni "Stevan", koji
je nekoć s Pantovčaka denuncirao Papi hrvatske biskupe
da "previše hrvatuju", sada iz Grškovićeve osvjetlao
obraz svim eurohrvatima. On je oštro kao Odisej
Terzita izgrdio članove Komisije Iustitia et pax.
Silno im je zamjerio što umjesto u njegov Haaški sud
vjeruju - u Boga.
Haaško sudovanje oponaša u Hrvatskoj
integrirano zapadnobalkansko pravosuđe. Poučni su
primjeri uhićenje Tihomira Purde, saslušavanje Petra
Janjića Tromblona i ravnateljice vukovarske bolnice
Vesne Bosanac. A kani se osigurati i trajna haaška
PravDA za Hrvatsku. Potvrđuje to inicijativa za
osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica
o žrtvama rata na prostoru bivše SFRJ (REKOM).
Komisiju osniva tzv. civilno društvo Zapadnoga Balkana
(beogradski Fond za humanitarno pravo, zagrebačka
Ducumenta i sarajevski Istraživačko-dokumentacijski
centar) na načelima "dobrovoljnosti žrtava, obveznosti
država i samostalnosti Regionalne komisije".
Inicijativu podupiru Boris Tadić, Ivo Josipović,
Europska komisija i Europski parlament.
Tomu treba stati na put. Sve su to
puke smicalice za povratak u bezdržavlje. Sjetimo se
hrvatskih političkih "grijeha" u zadnjih dvjestotinjak
godina. Habsburška je europska integracija Jelačićev
pokušaj obnove Hrvatskoga Kraljevstva kaznila
oktroiranim ustavom, Bachovim apsolutizmom i nagodbom
s Madžarima; jugoslavenska je europska integracija
kaznila Pavelićevu uspostavu Nezavisne Države Hrvatske
pokoljem najmanje 200.000 Hrvata; bruxelleska europska
integracija dandanas maštovito kažnjava Tuđmanovu
uspostavu Republike Hrvatske.
Hrvatski je politički "grijeh"
suverenizam, hrvatska politička kazna integracionizam.
Imajmo to na umu, osobito kada glasujemo na
referendumu ili na izborima.
Benjamin
Tolić
Hrvatsko slovo, 01.04.2011.
|
