Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

ZLOČIN NAD PRIRODOM I LJUDIMA VINODOLA     (lipanj 2004.)

Poštovano uredništvo!

Nakon duljeg vremena obraćam Vam se sa zamolbom da ovaj prilog objavite u DO HKZ-e u Švicarskoj.

Nakon odlaska u mirovinu i povratka u domovinu, nastojeći se što prije uklopiti u životne tokove staroga kraja, vrlo brzo smo došli do spoznaje da je ekološka svijest naših sugrađana na jednoj ne baš zavidnoj razini, te smo odlučili aktivno se uključiti u akciju buđenja ekološke svijesti svih naraštaja pučanstva u našem kraju, te zahvaljujući potpori jednog kruga građana Novog Vinodolskog, u listopadu mjesecu 2003. g. osnovali smo Ekološko društvo Novi Vinodolski.


Polazeći od jednog od naših osnovnih zadataka, a taj je briga za prostor i okoliš, u zajedništvu sa Ekološkim društvom Crikvenica, dana 31. ožujka o.g. organizirali smo u Novom Vinodolskom javnu tribinu građana na temu planirane trase Jadransko-Jonske autoceste, koja bi prema projektu (tzv. Varijanta br. 3), trebala prolaziti uz same rubne dijelove gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog (djelomično samo 150 do 300 m udaljenosti). Mi smo se, uz sveopću podršku brojnih sudionika tribine, oštro usprotivili realizaciji ove predložene varijante iz više razloga, a ovdje ću spomenuti samo nekoliko bitnih:

Novi Vinodolski je primorski gradić bogatog povijesnog i kulturnog nasljeđa razvijen kao longitudinalna morfološka i funkcionalna struktura, a prostorne determinante razvoja su s jedne strane more, uz čije se obale protežu naselje i izdvojene turističke zone, a s druge strane brijeg po čijoj se prisojnoj strani razvija grad odnosno njegove atraktivne stambeno-turističke zone. Radne zone i poljoprivredne površine s nizom manjih naselja također sačinjavaju prirodno zaleđe i zaokružuju cjelovitost toga funkcionalnog prostora. U ovaj uski, funkcionalno nedjeljiv prostor, provaljuje sada koridor autoceste uz sami rub gradskih naselja i na taj način ne samo simbolički nego i fizički presjeca njegovu prirodnu vezu sa zaleđem. Time spriječava prirodne tokove obala - zaleđe, te definitivno onemogućuje fizički prelazak Novog Vinodolskog u Vinodol, trošeći pri tome i ono malo prostora za daljnje širenje i razvoj grada. Moram također spomenuti i činjenicu da planirana trasa te buduće autoceste prolazi po samom rubu 1. vodozaštitne zone u predjelu izvorišta pitke vode Žrnovnica, a sukladno državnim i županijskim odlukama čak je i u području 2. vodozaštitne zone zabranjena svaka građevinska djelatnost, pa tako i izgradnja bilo kakovih prometnica. Već sama ta činjenica govori nam o tome da je projektirana trasa autoceste zahvat visokog rizika, jer potencijalno ugrožava opskrbu pitkom vodom čitav niz naselja i gradova, a o posljedicama u daljnjem razvoju turizma da i ne govorimo.

Istraživanja njemačkih prometnih stručnjaka pokazala su da se autocestovni promet ubraja u skupinu najvećih zagađivača čovjekove prirodne sredine, a sa 30 do 40 tisuća vozila dnevno, koliko se predviđa prema studijama intenziteta prometa buduće Jadransko-Jonske autoceste, imat ćemo nevjerojatnu devastaciju prirode i mora, da o negativnim dodatnim faktorima kao što su buka i svjetlosno zagađenje i ne govorimo.

K tome valja spomenuti i činjenicu da su Hrvatske Autoceste d.o.o. naručile kod poduzeća Rijekaprojekt d.o.o. kako izradu samog projekta, tako i izradu studije o utjecaju na okoliš spomenute trase autoceste, što je u biti protuustavan čin, a u zemljama napredne demokracije ovakove namještaljke su praktički nezamislive.

No naše političke strukture pokazuju potpunu bešćutnost glede zaštite povijesnih, kulturnih i inih vrednota ovoga kraja. Iako je još od 1992.god. poznato da postoje za nas daleko prihvatljivije varijante spomenute autoceste, odgovorne županijske i državne institucije nisu uzele u uže razmatranje, po nama meritorno mišljenje Znanstvenog savjeta za zaštitu prirode pri Hrvatskoj Akademiji znanosti i umjetnosti na čelu sa Akademikom Andrijom Mohorovićićem, nego svojim suludim odlukama vrše svojevrstan zločin nad prirodom i ljudima ovoga kraja.

Da pojasnim, nitko razuman ne može biti protiv izgradnje jedne brze i moderne prometnice kao što je autocesta, koja treba povezivati Rijeku sa postojećom autocestom na čvoru Žuta Lokva, no tu trasu treba izmjestiti u zaleđe Hrvatskog primorja kako je to već prije dvanaest godina predložio pokojni Akademik Andrija Mohorovićić.

Iako smo u međuvremenu dobili pismene podrške od nekoliko ekološki osvještenih udruga u Republici Hrvatskoj, (Eko-Kvarner, Riječki ekološki pokret, Društvo Vinodol iz Zagreba itd.), kao i stranih državljana poput gosp. Nicolasa Waplera iz Francuske, te g. Josefa Meiera iz Njemačke, kojima su ljepote ovih naših krajolika već godinama prirasle uz srce, naše političke strukture ostaju i dalje potpuno bešćutne i rade po svome nahođenju zaboravljajući pritom na činjenicu da bi po Ustavu R.H. trebale biti samo servis građana. To nam govori da se mnogi političari u našoj državi još uvijek ponašaju kao u doba jednoumlja, a mi da moramo ustrajati na ostvarivanju naših ciljeva s još puno strpljivosti, energije i upornosti u radu, kako bismo i budućim generacijama osigurali sačuvane ljepote našega mora i priobalja.

Na koncu ovoga javljanja moram ustvrditi kako bi mi činilo puno veće zadovoljstvo ponuditi štovanim članovima HKZ-e i čitateljima DO prilog ljepšega i optimističnijeg sadržaja od ovoga kojeg sam Vam poslao, no očito nama u Hrvatskoj predstoji još dugi i trnovit put u društvo uljuđenih i civiliziranih demokracija Europe.

Srdačno Vas sve pozdravljam

Predsjednik Ekološkog društva Novi Vinodolski,

Ivan Kukalj

003-2004

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch