Hrvatsko žrtvoslovno društvo je sudjelovalo u spomen obilježavanju 19. godišnjice mučkog masakra i pokolja nevinog civilnog puka mjesta Škabrnje kojeg su u napadu na Republiku Hrvatsku 18. studenog 1991. počinile združene srbočetničke postrojbe takozvanih "JNA" i "Republike srpske krajine".

Izaslanstvo Hrvatskog žrtvoslovnog društva je na ovogodišnjem spomen obilježavanju održanom u Škabrnji 18. studenog predvodio Željko Tomašević, član predsjedništva Društva.

Izaslanstvo se na svom spomen pohodu u Škabrnju pridružilo združenom hodočašću u organizaciji "HVIDRE Črnomerec" (predsjednik Renato Šelj) i udruge "Hrvatska bašćina"(pod vodstvom Jasenke Polić-Biliško), uz sudjelovanje predsjednika udruge "Bosansko-Hercegovački Hrvati" Mile Stanića, predsjednika udruge "Hrvatski obranbeni red" Branimira Petenera, predstavnika udruge "Branitelji 204. brigade Vukovar" Josipa Horvata, udruge "Zagrebački branitelji Vukovara" Branka Vukovarca, udruge "Hrvatski branitelj 1990-1996" Dražena Čovića, udruge "Savez bugarskih carskih časnika" Diane Glasnove i udruge "Hrvatskog narodnog vijeća BiH" Mate Gogića.

Na putu našeg združenog spomen pohoda od Zagreba do Škabrnje, zastali smo uz dva mjesta mučkog ubojstva hrvatskih branitelja kod mjesta Islam Latinski i mjesta Islam Grčki, gdje smo pred spomen obilježjem i križem zapalili svijeće i održali zajedničku molitvu za na tim mjestima poginule hrvatske branitelje, naše svete mučenike.
Ovogodišnje spomen obilježavanje stradanja škabrnjskih Hrvata započelo je Svetom Misom u novoizgrađenoj mjesnoj crkvi, koja samo oblikom svojeg novog krova odaje poveznicu s oblikom i veličinom stare crkve do temelja srušene u barbarskom srpskom pohodu na Škabrnju toga strašnog 18. studenog 1991. godine. Pokraj novoga crkvenog oltara postavljen je ostatak kipa Blažene Djevice Marije i sjekira kojom su sotonskim duhom nadahnuti zlikovci, ovom Gospinom kipu odrubili glavu, ali na kojoj su tada pronađeni i ostatci krvi žrtava što je svjedočilo o monstruoznosti zločinačkog masakriranja škabrnjskih ljudi.

Sveto Misno slavlje predslavio je mons. Želimir Puljić, biskup zadarski, koji je razmatrajući riječi dnevnog čitanja, u svojoj propovijedi posebno naglasio istinu Božje ljubavi po kojoj Bog ni svoje vjerne mrtve ne ostavlja bez zaslužene nagrade, pozivajući okupljene na potrebu punog pouzdanja u Božju zaštitu i providnost, oslikavši te svoje riječi doživljajem Isusova učenika Petra, koji je po božanskoj milosti nazočnog mu Učitelja, hodajući za velika nevremena po morskoj površini, u trenutku posumnjao pa počeo tonuti. Na Petrov vapaj za pomoć spasenja, Isus ga je podigao na površinu i prekorio ga zbog njegove sumnje, odnosno malovjernosti.

Po završetku Svete Mise u kripti mjesne crkve prikazan je film o stradanju Škabrnjana 18. studenog 1991., nakon čega je okupljeno hodočasničko mnoštvo oblikovalo povorku pa krenulo do mjesta mnoštvene grobnice škabrnjskih žrtava, gdje je podno spomen križa, izaslanstvo "Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata", uz nazočnost predstavnika svih ostalih udruga, položilo cvijeće i zapalilo svijeće, a potom je uslijedila zajednička prigodna molitva i recital.
Središnja spomen svečanost održana je potom na središnjem škabrnjskom trgu dr. Franje Tuđmana, na kojoj su prigodno slovo održali načelnik Općine Škabrnja Luka Škara, prvi zapovjednik Samostalnog bataljuna Škabrnja Marko Miljanić, predsjednik UHDDR Škabrnja Zoran Gurlica, predsjednica Vlade Jadranka Kosor, dopredsjednik Sabora Stjepan Friščić i predsjednik Ivo Josipović.

Unatoč postavljenog vidljivih modernih uređaja razglasa, mikrofonima i zvučnicima, razglas nije okupljenom mnoštvu bio čujan, odnosno nije bio uključen?! Stoga je okupljeno mnoštvo uspjelo čuti tek riječi zapovjednika prvog Samostalnog bataljuna Škabrnja Marka Miljanića, koji je snažnim glasom i iznimno osjećajnim riječima iskazao nezadovoljstvo zbog državnog odnosa prema škabrnjskim žrtvama odnosno zataškavanja strahote nad njima počinjenog zločina, strahote od koje su zdravstvene teškoće dobivali čak i članovi međunarodnih mirovnih snaga prigodom viđenja izmasakriranih tijela na odjelu patologije zadarske bolnice, koje upućuje na sablažnjivo svjesno prikrivanje i nekažnjavanje poznatih zločinaca sve do današnjega dana. Posebno je naglasio, da su, i ovaj škabrnjski, i onaj istodnevno počinjen vukovarski, kao i brojni ostali zločini počinjeni nad hrvatskim narodom tijekom srpske agresije na Republiku Hrvatsku, počinjeni pod istom zločinačkom petokrakom zvijezdom, a koju se neki danas ponovo usuđuju nositi i veličati u našoj Domovini Hrvatskoj!

Nakon održanih prigodnih slova navedenih govornika središnje spomen svečanosti, mnoštvo je oblikovalo povorku i u tišini se zaputilo do mjesnog groblja na kojem je postavljen Središnji križ i Spomen obilježje poginulima u Domovinskom ratu, pred kojima su državni dužnosnici i predstavnici udruga položili vijence i zapalili svijeće, nakon čega je generalni vikar zadarske biskupije mons. Balobanić održao i molitvu odrješenja.

Za Hrvatsko žrtvoslovno društvo je vijenac i svijeće pred spomen Križem i Spomen obilježjem poginulim braniteljima položio član predsjedništva Društva Željko Tomašević, u pratnji Ljiljane Pavlić, mlade članice Braniteljskog foruma (dijete hrvatskog branitelja) i Zvonka Lovrenčića, veterana 1. gardijske brigade Hrvatske vojske.

Cjelokupni naš spomen pohod od Zagreba do Škabrnje i povratno, a posebno cijeli tijek središnjeg spomen obilježavanja stradanja nevinih žrtava u Škabrnji je slikovnim i filmskim zapisom popratio, naš svima nam iznimno poštovani i dragi, na djelu za Domovinu uvijek harni i sasvim požrtvovni Oskar Šarunić, kojemu i na ovome plodu svi posebno zahvaljujemo!

Željko Tomašević, mag.iur.

Sastavljeno u Zagrebu, 19. studenog 2010.

23.11.2010.