O orguljama u Zagrebačkoj katedrali
Današnje orgulje u katedrali nisu prvi takav
instrument. Povijest orgulja katedrale je daleka i
bogata. Prve vijesti o orguljama nalazimo već u 15. i
16. st. Nabavio ih je biskup Osvald, a već u 16. st.
popravljao ih je A. Flauenstein. Katedralni orguljaš G.
Štrukl podrijetlom iz Štajerske gradi godine 1647. novi
instrument s trinaest registara. Već negdje oko 1690.
godine ljubljanski orguljar I. Faller pregrađuje i
povećava orgulje u kojima se očituje utjecaj
južnonjemačke i talijanske orguljarske tradicije.
Nakon toga dugo ne znamo ništa
pouzdano što se zbiva s orguljama u katedrali sve do
1834. godine. Te godine u katedralu stiže novi do tad
najveći instrument u Hrvatskoj mađarskog graditelja F.
Fochta. No, zbog pogrešaka u konstrukciji ubrzo su
prodane crkvi u Pregradi. Bile su to tromanualne
orgulje s četrdesetak registara. I danas se još nalaze
u Pregradi u prilično slabom stanju.
Godine 1852. Kaptol naručuje orgulje
kod ugledne njemačke tvrtke Walcker iz Ludwigsburga s
četiri manuala, pedalom i pedeset registara.
Postavljene su jako brzo već 1855. Ono što je iznimno
bitno da je tvrtka Walcker u to vrijeme bila poznata u
cijelom svijetu i iznimno cijenjena, a njene velike
orgulje su tad stajale već u crkvama u Hamburgu, Ulmu,
Bostonu i one najveće u Rigi.
Ove zagrebačke orgulje ubrajaju se
među pet najvrjednijih ostvarenja spomenute tvrtke.
Nakon potresa 1880. godine i one su teško stradale ,
te su u periodu koji je dolazio bile izložene
učestalim raznim intervencijama kojekakvih orguljaških
majstora. Sve do 1912. godine kad sve te prilično loše
intervencije uklanja tvrtka Walcker koja ih je i
gradila, te ih i modernizira. Posljednji veći
restauratorski zahvat na njima bio je 1978.godine.
Orgulje zagrebačke katedrale spadaju u red
koncertnih orgulja romantičnih zvukovnih osobina sa
6068 svirala, te sedamdeset osam registara i četiri
manuala. Instrument je to na kom je moguće izvoditi
doslovno svu orguljašku literaturu od stare glazbe pa
sve do najsuvremenijih skladbi. Kako za solističke
koncerte sjajan je i za komorno muziciranje. Smatraju
se vrhunskim dostignućem orguljarskog umijeća.
Najveće su to orgulje u Zagrebu i u
Republici Hrvatskoj. Danas su u Europi i svijetu jedne
od najvećih. Smatra ih se među deset najljepših i
najkvalitetnijih orgulja u svijetu. Svirale su
smještene u monumentalno neogotičko kućište koje se
izvrsno uklopilo u prostor katedrale. Tko je bio
graditelj kućišta ostala je nepoznanica. Ali mora se
priznati da je taj arhitektonski monumentalni
instrument izvrsno utopljen u prostor svojom raskošnom
dekoracijom koja obiluje stupićima, konzolama,
fijalama i filigranski izvedenom ornamentikom.
Spomenik su kulture nulte kategorije, registrirane pri
Ministarstvu kulture RH kao zaštićeno kulturno dobro.
(mr. art. Edmund Andler-Borić, ravnatelj festivala)
Više o prof. Ivanu Matariću
|
