|
U kolovozu 2003., u dvobroju "Društvene obavijesti" broj
93/94 objavili smo članak koji je eksluzivno za naše
glasilo napisala gospođa Jadranka Cigelj.
Gotovo 8 godina
poslije, njena su razmišljanja jednako aktualna. U
Hrvatskoj je situacija u svezi Domovinskog rata i
povezanim događajima, sve tragičnija.
Razmišljanja jedne žrtve srpskog
terora
Već dugo se nisam javljala. Pritisnuta
našom svakodnevnicom, kao i mnogi drugi, povukla sam
se u dubinu sjećanja, otvarajući vrata prošlosti i
pokušavajući ponovno naći jedinstvo koje je naš narod
nosilo u novu trećemilenijsku povijest. Krvavi sutoni
nad slavonskim ravnima, škripa tenkovskih gusjenica
umjesto ralice, strepnja koliko smrti će se posijati
tragom tih tenkovsko-četničkih gusjenica.
Danas u nevjerici pratim vijesti.
Slušam izricanje kazni onima koje sam u mislima
prizivala, grlila, nadala im se dok sam trunula
isprebijana zločinačkim rukama, pogaženog ponosa.
Iščekivala sam junake obučene u hrvatsku vojničku
odoru i maštala kako oslobađajući Domovinu, oslobađaju
i mene i stotine tisuća drugih.
|
Gdje bismo bili danas, da oni nisu nesebično uzidali
svoju mladost u našu budućnost?! Rasijani negdje po
svijetu u masovnim grobnicama margina povijesti ili
grobnicama rasijanim diljem zemlje, gdje nam ne bi imao
tko niti svijeću zapaliti. Kome i gdje bi gospoda Mesić,
Račan, Pusić, Linić i ini, bili "državnici", da ljudi
poput generala Bobetka, Norca i svih drugih, čijim
imenima danas nažalost pune novinske naslove, nisu
nesebično dali sebe. A danas umjesto odličja..........
Optužnica! Ona iz Haaga još mi je i razumljiva. Izriče
je stranac po diktatu politike. Ali ova kod "kuće"? Zar
se vraćamo u 1945. god. kada je Hrvat sudio Hrvatu
skrivajući se pod okriljem "bratstva i jedinstva"
komunističke ideologije.
Povlačim, puštajući mislima na volju,
paralelu između ulaska odvjetnika Nobila u HNS i
drakonske kazne od 45 godina generalu Blaškiću. Nije
li gospođa Pusić u Saboru ne tako davno izrekla
najtežu optužnicu za državu u kojoj i ona "vlada", a
to je bilo: Hrvatska je izvršila agresiju na BiH. Toj
optužnici pridružio se i čovjek koji obnaša dužnost
predsjednika slobodne, suverene i neovisne države, a
koji je također član HNS-a. Jesu li moje misli samo
plod uobrazilje, kako nešto zajedničko u svemu tome
ima, ili možda i drugi razmišljaju o tome slično?
Bilo kako bilo, razmišljam u svezi sa
posljednjim sudskim presudama: kada već naše hrabre
borce ne samo potiskuju iz svoje davno izgubljene
savjesti, nego i šalju u tamnice, postoji mogućnost da
posegnu i za nama, ljudima koje su ti junaci velikog
hrvatskog srca oslobađali. Možda smo i mi, bivši
zatočenici Miloševićevih i Karadžićevih logora, po
mjerilima ovakve politike, krivi jer smo preživjeli.
Zato gospođa Plavšić - pokajnik - uživa posebnu
naklonost, jer je svoje istomišljenike nakon tisuća
mrtvih koje je svojim političkim izricajem osuđivala
na smrt, pokajnički pred sudom "otkucala". Na taj
način je dobila manju kaznu od mladića, koji su se
oduprli i njezinoj politici, i svojom krvlju odbranili
svima nama slobodu.
Piše
Jadranka Cigelj
Društvene
obavijesti br. 93/94, kolovoz 2003.
Ulomci iz
knjige Apartman 102:
Kratka biografija
Jadranka Cigelj rođena je 1948. u Zagrebu. Od
1955. je živjela u Prijedoru. Studij prava
završila je u Sarajevu. Kao gimnazijalka
nekoliko je puta nagrađivana za svoje pjesničke
i prozne radove, a u studentskim je danima
surađivala u lokalnom listu "Kozarski vjesnik".
Po svršetku studija zaposlila se kao pravnica
u poduzeću "Ribnjak Saničani" u Prijedoru radeći
na stručnim poslovima sve do 14. lipnja 1992.
kada je zatočena u srpskom konc-logoru Omarska.
Iz logora je oslobođena 8. kolovoza 1992.
zalaganjem zapadnoeuropskih novinara, a
prvenstveno Roya Gutmana, koji je svojim
istraživanjima razotkrio postojanje logora na
području Bosne i Hercegovine.
Od 29. rujna 1992. živi u Zagrebu gdje se bavi
političkim i humanitarnim radom. Radeći na
projektu "Glas žrtve - glas za žrtvu", prikupila
je od 1993. do 1996. i obradila više od 15'000
iskaza za hrvatsku sekciju Međunarodnog društva
za ljudska prava (IGFM - Internationale
Gesellschaft für Menchenrechte).
Šireći istinu o ratnim stradalnicima
sudjelovala je u više od 50 stranih
televizijskih i radijskih emisija, dala je
brojne intervjue domaćim i inozemnim
tiskovinama, a održala je i mnoga predavanja
pred europskim i američkim parlamentarcima.
Za svoj
humanitarni rad više je puta nagrađivana, a
potrebno je izdvojiti priznanje "Ludovic
Trarieux" Francuske odvjetničke komore iz
Bordeauxa. U listopadu 1995. austrijski "Der
Standard" proglašava je osobom godine, a primio
ju je i Glavni tajnik UN-a Kofi Annan. 1998.
američki ženski časopis "Ms" uvrštava je među
sedam žena koje su označile stoljeće.
Jadranka Cigelj dala je Haaškom tribunalu
iskaze vezane uz optužnicu protiv zapovjednika
konc-logora Omarska i potencijalna je
svjedokinja toga suda.
|
|