Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

KRIV SI,  JER  SI  ŽIV     (11.03.2011.)

U kolovozu 2003., u dvobroju "Društvene obavijesti" broj 93/94 objavili smo članak koji je eksluzivno za naše glasilo napisala gospođa Jadranka Cigelj.

Gotovo 8 godina poslije, njena su razmišljanja jednako aktualna. U Hrvatskoj je situacija u svezi Domovinskog rata i povezanim događajima, sve tragičnija.

Razmišljanja jedne žrtve srpskog terora

Već dugo se nisam javljala. Pritisnuta našom svakodnevnicom, kao i mnogi drugi, povukla sam se u dubinu sjećanja, otvarajući vrata prošlosti i pokušavajući ponovno naći jedinstvo koje je naš narod nosilo u novu trećemilenijsku povijest. Krvavi sutoni nad slavonskim ravnima, škripa tenkovskih gusjenica umjesto ralice, strepnja koliko smrti će se posijati tragom tih tenkovsko-četničkih gusjenica.

Danas u nevjerici pratim vijesti. Slušam izricanje kazni onima koje sam u mislima prizivala, grlila, nadala im se dok sam trunula isprebijana zločinačkim rukama, pogaženog ponosa. Iščekivala sam junake obučene u hrvatsku vojničku odoru i maštala kako oslobađajući Domovinu, oslobađaju i mene i stotine tisuća drugih.

 

Gdje bismo bili danas, da oni nisu nesebično uzidali svoju mladost u našu budućnost?! Rasijani negdje po svijetu u masovnim grobnicama margina povijesti ili grobnicama rasijanim diljem zemlje, gdje nam ne bi imao tko niti svijeću zapaliti. Kome i gdje bi gospoda Mesić, Račan, Pusić, Linić i ini, bili "državnici", da ljudi poput generala Bobetka, Norca i svih drugih, čijim imenima danas nažalost pune novinske naslove, nisu nesebično dali sebe. A danas umjesto odličja.......... Optužnica! Ona iz Haaga još mi je i razumljiva. Izriče je stranac po diktatu politike. Ali ova kod "kuće"? Zar se vraćamo u 1945. god. kada je Hrvat sudio Hrvatu skrivajući se pod okriljem "bratstva i jedinstva" komunističke ideologije.

Povlačim, puštajući mislima na volju, paralelu između ulaska odvjetnika Nobila u HNS i drakonske kazne od 45 godina generalu Blaškiću. Nije li gospođa Pusić u Saboru ne tako davno izrekla najtežu optužnicu za državu u kojoj i ona "vlada", a to je bilo: Hrvatska je izvršila agresiju na BiH. Toj optužnici pridružio se i čovjek koji obnaša dužnost predsjednika slobodne, suverene i neovisne države, a koji je također član HNS-a. Jesu li moje misli samo plod uobrazilje, kako nešto zajedničko u svemu tome ima, ili možda i drugi razmišljaju o tome slično?

Bilo kako bilo, razmišljam u svezi sa posljednjim sudskim presudama: kada već naše hrabre borce ne samo potiskuju iz svoje davno izgubljene savjesti, nego i šalju u tamnice, postoji mogućnost da posegnu i za nama, ljudima koje su ti junaci velikog hrvatskog srca oslobađali. Možda smo i mi, bivši zatočenici Miloševićevih i Karadžićevih logora, po mjerilima ovakve politike, krivi jer smo preživjeli.
Zato gospođa Plavšić - pokajnik - uživa posebnu naklonost, jer je svoje istomišljenike nakon tisuća mrtvih koje je svojim političkim izricajem osuđivala na smrt, pokajnički pred sudom "otkucala". Na taj način je dobila manju kaznu od mladića, koji su se oduprli i njezinoj politici, i svojom krvlju odbranili svima nama slobodu.

Piše Jadranka Cigelj

Društvene obavijesti br. 93/94, kolovoz 2003.

www.hkz-kkv.ch

 

Ulomci iz knjige Apartman 102:

Nastavak prvi

 

Kratka biografija


Jadranka Cigelj rođena je 1948. u Zagrebu. Od 1955. je živjela u Prijedoru. Studij prava završila je u Sarajevu. Kao gimnazijalka nekoliko je puta nagrađivana za svoje pjesničke i prozne radove, a u studentskim je danima surađivala u lokalnom listu "Kozarski vjesnik".


Po svršetku studija zaposlila se kao pravnica u poduzeću "Ribnjak Saničani" u Prijedoru radeći na stručnim poslovima sve do 14. lipnja 1992. kada je zatočena u srpskom konc-logoru Omarska. Iz logora je oslobođena 8. kolovoza 1992. zalaganjem zapadnoeuropskih novinara, a prvenstveno Roya Gutmana, koji je svojim istraživanjima razotkrio postojanje logora na području Bosne i Hercegovine.


Od 29. rujna 1992. živi u Zagrebu gdje se bavi političkim i humanitarnim radom. Radeći na projektu "Glas žrtve - glas za žrtvu", prikupila je od 1993. do 1996. i obradila više od 15'000 iskaza za hrvatsku sekciju Međunarodnog društva za ljudska prava (IGFM - Internationale Gesellschaft für Menchenrechte).


Šireći istinu o ratnim stradalnicima sudjelovala je u više od 50 stranih televizijskih i radijskih emisija, dala je brojne intervjue domaćim i inozemnim tiskovinama, a održala je i mnoga predavanja pred europskim i američkim parlamentarcima.

Za svoj humanitarni rad više je puta nagrađivana, a potrebno je izdvojiti priznanje "Ludovic Trarieux" Francuske odvjetničke komore iz Bordeauxa. U listopadu 1995. austrijski "Der Standard" proglašava je osobom godine, a primio ju je i Glavni tajnik UN-a Kofi Annan. 1998. američki ženski časopis "Ms" uvrštava je među sedam žena koje su označile stoljeće.


Jadranka Cigelj dala je Haaškom tribunalu iskaze vezane uz optužnicu protiv zapovjednika konc-logora Omarska i potencijalna je svjedokinja toga suda.

24 - 2011

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch