Međutim, to se ne odnosi na sve mirovine jednako, jer su
mirovine obuhvaćene bilateralnim međunarodnim ugovorima
Republike Hrvatske i izvjesnog broja stranih država
izuzete iz hrvatskog sustava oporezovanja. Hrvatska
država tim zakonom diskriminira pojedine skupine
povratnika iz iseljeništva. Tim je riječima Josip Ante
Sovulj, donedavni predsjednik Hrvatskog svjetskog
kongresa, a sada tajnik te organizacije za odnose s
hrvatskim državnim službama, ekskluzivno za Večernji
list objasnio zbog čega je većina hrvatskog iseljeništva
nezadovoljna novim Zakonom o porezu na dohodak.
- Dobro smo proučili Zakon,
primili smo primjedbe brojnih iseljenika i uvjereni
smo da je donesen brzopleto i da neće znatnije
utjecati na povećanje državne blagajne. Hrvatska ima
demografsku i ekonomsku potrebu za što bržim i
brojnijim povratkom naših iseljenika i svaka bi
hrvatska vlada trebala ozbiljno raditi na ostvarenju
tog cilja koji je, usuđujem se primijetiti, od
nacionalnog interesa za zemlju koja ima veću stopu
mortaliteta od nataliteta, a strane investicije
čekaju, dok iseljeništvo posjeduje kapital koji bi
oplodio gospodarstvo u domovini.
Sovulj, koji nekoliko desetljeća živi
u New Yorku i od početka devedesetih je aktivan u
pomoći Hrvatskoj, tvrdi da je posljedica spornog
zakona i favoriziranje povratnika iz nekih zemalja,
odnosno da Vlada stvara tri skupine povratnika.
Limit za Kanađane i Nizozemce
U prvoj su
povratnici koji porez na mirovinu iz sustava
socijalnog osiguranja plaćaju samo u zemlji iz koje su
se vratili (Belgija, Danska, Finska, Južnoafrička
Republika, Kanada, Kina, Mauricijus, Makedonija,
Nizozemska, Njemačka, Oman, Poljska, Rumunjska, San
Marino, Švedska).
U drugoj skupini su
povratnici čije mirovine Hrvatska ima "pretežno pravo" oporezivati (Albanija,
Armenija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora,
Češka, Estonija, Francuska, Grčka, Iran, Irska, Island, Italija, Izrael, Jordan,
Koreja, Kuvajt, Latvija, Litva, Mađarska, Malezija, Malta, Moldavija, Norveška,
Rusija, Sirija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska, Švicarska, Turska,
Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina).
U trećoj su umirovljenici koji porez
plaćaju do mjere određene hrvatskim zakonom. Primjerice, mirovine iz socijalnog
sustava Njemačke i Švedske u Hrvatskoj se uopće ne mogu oporezivati. Kanadske
mirovine Hrvatska može oporezivati samo do iznosa od 12.000 kanadskih dolara, a
Nizozemske do kunskog ekvivalenta nekadašnjih 12.000 guldena. Nasuprot tome,
mirovine iz zemalja s kojima Hrvatska nema relevantan bilateralni ugovor
oporezuju se u Hrvatskoj jednako kao i prihod od nesamostalnog rada.
Sovulj smatra da je potrebno potpisati
bilateralne sporazume sa svim zemljama u kojima žive
Hrvati. Bilateralni ugovori Republike Hrvatske i
drugih zemalja, naime, štite strane mirovine hrvatskih
rezidenata ostvarene samo iz sustava socijalnog
osiguranja od oporezivanja u Hrvatskoj, dok se
mirovine iz privatne štednje mogu oporezivati. Budući
da u nekim zemljama javnog mirovinskog sustava nema,
diskriminiranje mirovina prema izvoru sredstava (javna
ili privatna) kažnjava povratnike iz zemalja gdje se
mirovina često ostvaruje privatnom štednjom, a tako je
na primjer u SAD-u.
- Vjerujte mi - kaže Sovulj -
mnogi se iseljenici osjećaju iskorištenima jer, kad su
trebali, pomagali su, a danas kao da ih nitko ne želi.
Znamo da je i u nekim zemljama EU na snazi slično
oporezivanje, ali Hrvatska bi trebala imati pojačani
senzibilitet za svoje iseljeništvo.
U Hrvatskom svjetskom kongresu, koji
je krovna iseljenička organizacija, svjesni su da je
novouvedeno oporezivanje inozemnih mirovina temeljeno
na zakonu, ali upozoravaju da će nepravednost i
diskriminacija prema zemlji povratka i izvoru
sredstava izazvati duboke i trajne posljedice u
odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima u dijaspori.
Zato je temeljno pitanje zašto hrvatska država ne
štiti bilateralnim ugovorima sve svoje građane i
rezidente jednako?
- Iznenadna i bez rasprave provedena
promjena Zakona o oporezivanju dohotka unijela je u
iseljeništvo sumnju u stvarnu svrhu promjene, pogotovo
zato što je suprotna duhu i slovu nedavno prihvaćenog
Zakona o odnosu Republike Hrvatske i Hrvata izvan
Republike Hrvatske. Kako čitati tu razliku
deklariranoga i provođenoga? Porezna će diskriminacija
sasvim sigurno odvratiti dio iseljenika od trajnog
povratka. Bez obzira na ljudske i političke učinke
odustajanja od povratka, Hrvatska će ostati bez
prihoda koje bi ti povratnici državnoj riznici
donijeli kroz druge oblike oporezivanja (PDV, porez na
energente, imovinu i drugo). Uz nepoznat učinak na
državnu riznicu, oporezivanje povratnicima iz
pojedinih zemalja pruža manje prava iz javnog sektora.
Mirovine su u inozemstvu stečene dugogodišnjim radom u
sustavima u kojima su školovana djeca, ostvareno pravo
na zdravstvenu zaštitu koje nije prenosivo u Hrvatsku
(pogotovo iz mnogih prekomorskih zemalja poput SAD-a).
Ta prava ostvarena oporezivanjem u drugim državama
često ne mogu biti ostvarena u Hrvatskoj. U
suprotnosti je i s namjerom Republike Hrvatske da
proširi svoju turističku ponudu na dugotrajno
prebivanje stranih umirovljenika u Hrvatskoj, čime bi
oni uspostavili status rezidenta u Hrvatskoj. Nadalje,
oporezivanje stavlja povratnike koji imaju obitelji u
tuđini, pogotovo u prekomorskim zemljama, u
neplanirano otežane okolnosti ispunjavanja obveza
prema obitelji u inozemstvu. Oporezivanje je u
izravnoj suprotnosti s namjerom izrečenom u člancima
62. i 64. Zakona o odnosu Republike Hrvatske s
Hrvatima izvan Republike Hrvatske kojima se potiče
povratak znanstvenika i umirovljenika.
Ili, možda, ne volimo Hrvatsku?
- Naša država mora oporezivati sve
inozemne mirovine po istim pravilima - naglašava
Sovulj. - Republika Hrvatska mora međusobno
uskladiti međunarodne ugovore temeljem kojih oporezuje
povratnike i sklopiti nove ugovore sa zemljama s
kojima ih još nema te povratnike tretirati po
pravilima koja ih sve stavljaju u međusobno jednak
položaj u domovini. U suprotnom, nužno je vratiti se
na odredbu koja je vrijedila prije nedavne promjene
poreznog zakona prema kojoj se inozemne mirovine
oporezuju samo u zemlji izvora - poručuje Josip
Ante Sovulj.
Temelj za povratak na staro rješenje
nalazi se u Zakonu o odnosu Republike Hrvatske prema
Hrvatima izvan Republike Hrvatske koji potiče povratak
iseljenika i njihovih potomaka u domovinu. Ili je
možda ipak problem u tome što "oni koji nisu rođeni u
Hrvatskoj ne mogu voljeti i razumjeti Hrvatsku", kao
što je nedavno u Saboru rekao premijer Milanović?
Upitno je hoće li porez uopće puniti
državnu blagajnu
Na Večernjakovo pitanje kakvi su
ekonomski učinci novouvedenog oporezivanja inozemnih
mirovina Josip Ante Sovulj kaže da još nema odgovora.
- Budući da o tome nije bilo javne rasprave,
Ministarstvo financija nije dalo podatke kakve će neto
prihode ta promjena donijeti državnoj riznici. Znajući
da pretežit postotak povratnika dolazi iz zemalja čije
mirovine u Hrvatskoj (najvećim dijelom) nisu oporezive
poput Belgije, Danske, Južnoafričke Republike, Kanade,
Nizozemske, Njemačke i Švedske, pitanje ekonomske
opravdanosti oporezivanja mirovina razmjerne manjine
povratnika iz bilateralnim sporazumima nezaštićenih
zemalja je legitimno i opravdano - tvrdi Sovulj.
Nameće se i pitanje hoće li prihodi
od oporezivih inozemnih mirovina državnoj riznici biti veći od troškova
prikupljanja poreza.
Piše: Jadranka Jureško Kero
Večernji list
|