Knjiga S one strane granice, zbirka izabranih
intervjua i dokumenata književnika, znanstvenika i
franjevca, profesora doktora Šimuna Šite Ćorića
objelodanjena je ove godine u nakladi poznatog (ranije)
emigrantskog nakladnika ZIRAL-a i Hrvatske matice
iseljenika. Građa knjige raspoređna je na 252 stranice i
razdijeljena na 2 dijela.
Prvi dio knjige sadrži 39 intervjua
razvrstanih prema kronološkom nizu od 1988. do 2005.,
dok drugi dio knjige sadrži 48 izabranih dokumenata
(mahom ključnih rezolucija Hrvatskog svjetskog
kongresa) koji su bili upućivani tijekom proteklih 12
godina u svjetske centre moći s ciljem širenja istine
o hrvatskome narodu ili na adrese institucija u
matičnim zemljama raseljenog hrvatskog naroda: RH i
BIH.
No, urednica knjige Dunja Gaupp vrlo
promišljeno isprepliće intervjue Šimuna Šite Ćorića i
dokumente utjecajnih iseljeničkih udruga čiji je Ćorić
bio član ili čelni čovjek, u tom vremenskom razdoblju,
želeći na taj način izabranoj Ćorićevoj publicistici
dati vjerodostojnost jednog od značajnijih autora u
iseljeništvu druge polovice 20. stoljeća.
Knjiga je uz Pogovor dr. Josipa
Gracina, opremljena odgovarajućim znanstvenim aparatom
kojem posebnu vrijednost daje Abecedno kazalo imena
koje sadrži preko 550 osoba, pa znači da će čitatelj
lako pretraživati sve one relevantne ljude iz
iseljeništva ili njihove prijatelje iz tridesetak
domicilnih zemalja koji su bili vezani uz Hrvatski
svjetski kongres ili hrvatske katoličke misije u
svijetu, ili su jednostavno kao građani demokratskog
svijeta željeli na inicijativu književnika,
znanstvenika i franjevca Šimuna Ćorića pomoći
hrvatskome narodu u pravednoj borbi za riješenje
hrvatskog pitanja u međunarodnoj zajednici i uspostavi
neovisne Republike Hrvatske u zadnja 2 desetljeća, tj.
u burnim hrvatskim vremenima na prijelazu iz 20. u 21.
stoljeće.
Recenzenti knjige Josip Ante Sovulj,
Frane Vugdelija i Josip Gracin, ocjenjujući djelo
nedvojbeno kvalitetnim u sociološkom, kulturološkom i
politološkom smislu - s pravom konstatiraju kako je
korisno da se knjiga pojavila i radi činjenice koja
Šimuna Šitu Ćorića u medijima isključivo vezuje uz
Hrvatski svjetski kongres, a zanemaruje se njegov
književni i znanstveni opus koji samo u CROLIST-u
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (to je
centralni domovinski katalog knjiga) bilježi čak 40
bibliografskih jedinica pod imenom Ćorić, Šito Šimun.
Književnik, znanstvenik i franjevac
Šimun Šito Ćorić rođen je 1949. godine u Paoči kod
Međugorja u Bosni i Hercegovini gdje je polazio
osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju je završio u
Dubrovniku, u Sarajevu je studirao filozofiju i
diplomirao teologiju u švicarskom Luzernu (Lucernu).
Magistrirao je psihologiju na američkom Columbia
University u New Yorku, a doktorirao na hrvatskom
Sveučilištu u Zagrebu s disertacijom .
Disertaciju objavila je devedesetih
godina Matica hrvatska u Zagrebu. Član je Hercegovačke
franjevačke provincije, Hrvatskog društva književnika,
Švicarskog centra PEN-a i The Society of American
Poets. Ponajviše živi kao misionar u Bernu. Znanstveni
i pedagoški rad Šimuna Ćorića sa studentima hrvatski
sveučilišta u zadnjem desetljeću na Sveučilištu u
Zagrebu, Zadru i Mostaru u području psihologije,
psihologije migranata i psihologije religioznosti
također je vrlo značajan. Književna djela, prozna,
pjesnička i dramska, Šimuna Ćorića prožeta su
spiritualnom tematikom. Ovom prigodom izdvajamo
zbirke: Iseljeničke kiše (1981), Hercegorčina (1985),
Od zalogaja zvijezda (1986); dok će ga književni
teoretičari u domovini zasebno cijeniti i kao vrsnog
antologičara egzilantskih i emigrantskih pisaca iz
Hrvatske i Bosne i Hercegovine jer je uredio
antologiju 45 emigrantskih pisaca (1991), koja je za
kratko vrijeme doživjela i drugo prošireno izdanje 60
emigrantskih pisaca.
Prvi intervju u knjizi znakovita
naslova Povratak dug osam mjeseci koji je objavio
američki Zajedničar 1988. pokazuje na koji je način
represivni aparat bivše Jugoslavije djelovao nježno.
Svome građaninu Šimunu Ćoriću je bez suda i presude
uskraćena putovnica. Nježnost se ogleda u vraćanju
iste, tek nakon osam mjeseci - i opet, bez
objašnjenja, tek da se pokaže tko je Marko, a tko
Janko. Berlinski zid je da se podsjetimo pao 9.11.
1989., dakle pol godine kasnije. U tom intervjuu
književnik Šimun Ćorić pojašnjava onodobno stanje duha
kako mu je na 50. svjetskom kongresu PEN-a pričao
voditelj mađarskih književnika Istvan Bart kako
mađarske vlasti nude slobodan dolazak svojih pisaca iz
iseljeništva bez obzira na njihova politička
uvjerenja, a u nas se službena domovina, zapisuje
Ćorić, obilno zainteresira za svoje pisce tek kad bi
se u emigraciji našli pod kotačima vlaka kao
primjerice pjesnik Viktor Vida u Latinskoj Americi.
Priču s putovnicom, za koju su se borili književni PEN
centri i ugledni borac za ljudska prava dr. Predrag
Matvejević (tada iz Zagreba, danas je sveučilišni
profesor u Rimu), te plemeniti apel svih 114 europskih
hrvatskih katoličkih misionara - Šimun poput
biblijskog Šimuna Cirenca naziva malom nezgodom.
Iz intervjua u intervju otkriva se
čitatelju dojmljiva biografija, odnosno memoarska
proza, drugim riječima uspomene, te dnevnik profesora
doktora Šimuna Šite Ćorića na domaćoj sceni ponekad
namjerno marginaliziranog na ulogu off-glazbenika i
časno mjesto predsjednika Hrvatskog svjetskog
kongresa.
U intervju Tajni ZIRAL-ov tajnik
doznajemo kako je taj ugledni čikaški iseljenički
izdavač ZIRAL baš mladom Ćoriću, tada 28-godišnjem
redovniku (davne 1977.), povjerio još jedan
hvalevrijedan posao - mjesto tajnika, razumije se
tajnog tajnika. Mladi se, dobro obrazovani, tajni
tajnik, poliglota, izvrsno snašao u odgovornoj i
konspirativnoj ulozi i dokazao se u hipu i kao autor u
iseljeništvu bestselerskog štiva iliti . Pseudonimi
pod kojima je pisao Ćorić su Boris Katich i Gordan
Pavić. Tako se dogodilo da se u Zagrebu Gordan Pavić
uvrštavao u antologije hrvatskog pjesništva i
svrstavao uz bok Vinka Nikolića, Lucijana Kordića,
Antuna Bonifačića i drugih vodećih emigrantskih
pjesnika. Glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće
ZIRAL dr. Vinko Dionizije Lasić i kustos Hrvatske
franjevačke kustodije u Kanadi i Americi dr. Častimir
Majić ponudili su, naime, mladom i darovitom Ćoriću,
nakon Luzerna, nastavak školovanja i rad u Americi.
Tako je Šimun Šito Ćorić u srcu iseljeničkog
nakladništva u Chicagu radio na izdanjima: tjedniku
Danica, Hrvatskom kalendaru i brojnim drugim izdanjima
Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu. Uplašio sam se
piše Ćorić, znajući tko su Lasić i Majić, jer nisam
želio gubiti legalnu vezu s domovinom. Tajnost je bila
zagarantirana u vjeri u fra. Lasića i Lucijana
Kordića.
Vratimo se, dakle, samoj knjizi S
onu stranu granice Šimuna Šite Ćorića.
Knjiga donosi (1) Šitine intervjue
objavljene u domaćim dnevnim novinama Slobodnoj
Dalmaciji, Vjesniku, Glasu Slavonije, Večernjem listu
i drugim medijima, čitanim tjednicima poput ondašnjeg
Novog danasa, Starta, Globusa i Nacionala. Nema broja
u hrvatskom tisku u dijaspori koji nije zabilježio
zbivanja iz Hrvatskog svjetskog kongresa pa i
mišljenje Šimuna Ćorića. Svi su intervjui, njih dakle
39, posvećeni statusu hrvatskih iseljenika unutar
30-ak domicilnih zemalja svijeta, te s druge strane -
njihovu položaju u odnosu na matična društva tj.
društvene prilike u Republici Hrvatskoj i Državi Bosni
i Hercegovini.
Publicistika kao književna vrsta u ovoj knjizi
Šimuna Šite Ćorića ujedinjuje povijesno znanstveni
interes s autorovim umjetničkim oblikovanjem - pa se
knjiga S onu stranu granice čita s užitkom i lakoćom,
gotovo nadušak.
Knjiga donosi (2) Drugi dio knjige,
Izabrani dokumenti sadrže istaknutu potrebu da se
izraze i opišu kako društvena, politička tako i
umjetnička stremljenja hrvatskoga izvandomovinstva -
koje je vezano uz Hrvatski svjetski kongres.
Na kraju valja nešto reći o stilu
pisanja i govora Šimuna Šite Ćorića. Za njegov stil:
izražajan i jasan, na granici emfatičnog govora
reprezentativne su u knjizi reportaže iz Amerike i
Nizozemske (zatvori hrvatskih mučenika u Americi, te
zatvor naših optuženika u Haagu za ratne zločine u
Domovinskom ratu) ujedinjuju istinitost i
vjerodostojnost zapisa o pojedinim ljudima i pojavama.
Zločin je zločin, piše Šimun Šito Ćorić. Žrtve
agresije imaju pravo na istinu, ugroženi narodi na
slobodu, a zločinci valjaju izdržati svoju kaznu.
Impresivni su zapisi Šite Ćorića o aktualnim
zbivanjima i ljudima za koje se javnost posebno
zanima. On ih opisuje s umjetnićkim interesom tako da
se iza prolaznosti pojava i kratkotrajnog efekta
izvještavanja prodre do one srži pojava koja ih čini
značajnim za općeljudsko iskustvo svijeta i života. Za
to je najbolji primjer reportaža o doživotnim
zatočenicima Zvonku Bušiću i Anti Ljubasu u SAD-u.
Njegov govor nema redundancije, opširan jest,
pregledan jest i temelji se na istinitosti životnih
priča hrvatskih migranata i ljudi zatečenih u životnim
radostima, ali i životnim tjeskobama.
Piše Vesna Kukavica, Zagreb, svibanj
2005. g.
ŠIMUN ŠITO ĆORIĆ:
S ONE STRANE GRANICE -
IZABRANI INTERVIEWI I DOKUMENTI
Urednica Dunja Gaupp
Izdavač FRAM-ZIRAL Mostar & Hrvatska matica iseljenika Zagreb
Knjigu možete
kupiti kod HKZ, OVDJE
|
