Ako ne želimo izgubiti svoj jezik, moramo ga prigrliti. Jezik je živ, moramo ga njegovati. Mislim da hrvatske škole koje djeluju u Švicarskoj više nisu dovoljne. Treba probuditi i ostale, ne samo djecu.

Kada upoznamo svoj jezik i zaljubimo se u njegove posebnosti, nitko više neće moći tvrditi da on ne postoji!

Današnji prilog: - glasovne promjene. Dobrodošli u 'jezični kutak', vaša Anela

Glasovne promjene

Glas je najmanja govorna jedinica. Glasove ne izgovaramo same, nego ih nižemo jedan iza drugoga slažući riječi. Glasovi se u riječi dodiruju i kada ih izgovaramo, izgovor jednoga glasa prilagođujemo izgovoru drugoga glasa. To se zove glasovna promjena i ona nam olakšava izgovor. U nastavku ćemo objasniti kako se one provode.

1. Jotacija

Jotacija je glasovna promjena u kojoj, kada se nađu ispred j, suglasnici k, g ,h, c, t, d, s, z, l, n zamjenjuju se suglasnicima č, ć, đ, lj, -, nj, šš, žž.

- plakati - plak + jem = plačem
- mlad - mlad + ji › = mlađi
- blag - blag + ji = blaži
- pisati - pis + jem = pišem
- tih - tih + ji  = tišii
- brz - brz + ji = brži
- micati - mic + jem = mičem
- dalek - dal + ji ›= dalji
- cvijet - cvijet + je = cvijeće
- tanak - tan + ji = tanji

Jotacijom se smatra i nešto drukčija pojava, kada se između usnenih suglasnika b, p, m, v i glasa j umeće suglasnik l koji se onda s glasom j stapa u lj.

- kapati - kap + jem = kapljem
- grob - grob + je = groblje
- grm - grm + je = grmlje
- zdrav - zdrav + je = zdravlje

Ovako umetnuto l zove se i epentetsko l.

2. Sibilarizacija

Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se glasovi k, g, h ispred i zamjenjuju sa c, z, s.

- ruka - ruk + i = ruci
- dječak -› dječak + i ›= dječaci
- noga - nog + i = nozi
- zloduh -› zloduh + i › = zlodusi
- briga - brig + i = brizi

Pravilo o sibilarizaciji ima dosta izuzetaka i ne provodi se dosljedno. U žženskih imena i imenica koje znače stanovnice mjesta sibilarizacija se ne provodi:

Anki, Dinki, Osječanki, Zagrepčanki itd., kao ni u imenima Branka i Luka (Branki, Luki).

U mnogih općih imenica sibilarizacija se ne provodi:

- liga - ligi

- muha - muhi
- kolega - kolegi

- utjeha - utjehi
- papiga -›papigi

- patka -› patki
- juha -› juhi

- duga - dugi
- baka - baki

- točka - točki
- seka -› seki

- vaga - vagi

Neke riječi imaju samo sibilariziranu osnovu: Amerika › Americi, Afrika › Africi, a neke imaju nesibilariziranu osnovu: Kartaga › Kartagi. Mnoge riječi imaju dvostruke oblike (oba oblika su ispravna):

- krletka - krletki, krletci
- oseka - oseki, oseci
- sluga - slugi, sluzi
- Aljaska - Aljaski, Aljasci
- pripovijetka - pripovijetki, pripovijetci.

3. Jednačenje ššumnika po zvučnosti

Kada se dva ššumnika različite zvučnosti nađu zajedno, radi lakšeg izgovora izjednačuju se tako da oba postanu ili zvučni ili bezvučni. Prvi ššumnik se jednači prema drugome, znači ako je prvi zvučan, a drugi bezvučan, zvučni se suglasnik mijenja u bezvučni. Svaki zvučni ššumnik ima svoj bezvučni parnjak, ali bezvučnici f, h, c nemaju zvučne parnjake. Bezvučnici f, c, h se ne jednače, ali ako se ispred njih nađe zvučni ššumnik, on će se jednačiti u svoj zvučni parnjak (npr. zubac - zupca).

- vrabac -› vrapca

- težak - teškoga
- gladak -› glatka

- nizak - niskoga
- svat - svadba

- glas ›- glazba
- drugi - drukčiji

- bez + pravni = bespravni
- svaki dan - svagdanji

- pod + hodnik = pothodnik
- svjedočiti ›- svjedodžba

- pod + predsjednik = potpredsjednik
- primijetiti ›- primjedba

- od + pasti = otpasti

Jednačenje po zvučnosti ne bilježi se u pismu:

a) kad je d ispred s, šš, c, č, ć; npr.: brodski, gradski, ljudski, odsjeći, odstupiti, podsjetnik, podstava, podsvijest, predsjednik, predstava, sredstvo, podcrtati, sudski, podčiniti, odšteta;

b) iza prefiksa ispod-, iznad-, npr. ispodprosječan, iznadprosječan;

c) u nekim riječima stranog podrijetla: subpolaran, adhezija, gangster, postdiplomski, Habzburgovci;

d) kada bi bilježenjem jednačenja te riječi bile teže razumljive: podtajnik, podtekst.

Nastavak slijedi.

Do sada objavljeno:

TVORBA RIJEČI U HRVATSKOM JEZIKU

GLASOVNE PROMJENE