Prije otprilike godinu dana, kao reakciju na članak "Rekli
smo - ili hrvatski, ili ništa" primili smo dvije
primjedbe kako riječ "akceptirati" nije hrvatska nego
engleska (napisali smo: "Takav tretman Hrvata i
hrvatskog jezika ne možemo akceptirati").
To nije točno. Akceptirati
nije engleska riječ, nego dolazi od latinske riječi
acceptare, a upotrebljava se u smislu primiti,
prihvatiti, priznati, odobriti.
Svaki je
jezik otvoren sustav, ponaša se poput živog organizma
koji se neprekidno mijenja i sklon je prihvaćanju
tuđih elemenata, pa tako i hrvatski. Tokom povijesti
usvajali smo riječi ne samo naših susjeda, nego i vrlo
udaljenih naroda. Mnoge strane riječi i izrazi postali
su dio naše opće kulture. Istodobno su i drugi narodi
preuzimali naše riječi. Prisjetimo se riječi kravata
koja je prvobitno bila naziv za široke vratne rupce
hrvatskih vojnika u 17. stoljeću, te je preko njemačke
dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u
francuski jezik gdje je dobila oblik crauate.
Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg
rječnika, mnoge su postale dijelom hrvatskog
rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim
riječima. Sve to ne znači da tuđice treba olako
prihvaćati, poželjno je zamijeniti je hrvatskom
riječju gdje god je to moguće.
Sigurni smo da je malo tko svjestan
koliko stranih riječi svaki dan upotrebljavamo ili
čujemo. Na primjeru jednog isječka iz jučerašnjeg
priloga "Vrijeme
za populacijsku politiku" želimo skrenuti
pozornost na bogatstvo hrvatskih riječi koje dolaze iz
latinskog, grčkog, njemačkog, engleskog itd.
Biste li rekli da je u ovih 5 rečenica
korišteno ni manje ni više nego 15 stranih riječi?
Ne vjerujete?
Vrijeme za
populacijsku politiku
Bez obzira s koje se
političke opcije razmatraju
suvremeni demografski
problemi, uvijek treba poći od činjenice da
pronatalitetna politika
ima socijalni
karakter.
Na početku treba istaknuti gotovo
stereotipnu, ali temeljnu tvrdnju:
demografski su
procesi po svojoj naravi dugoročni pa je
moguće predvidjeti, na temelju prirodnoga kretanja i
migracija tijekom duljeg razdoblja, što će se
dogoditi kada se počnu pokazivati učinci nepovoljnih
demografskih kretanja.
Gospodarske krize
moguće je preokrenuti u relativno kratku roku, ali ne
i demografske.
Uz materijalni napredak
industrijska
civilizacija nije osiguravala spontano dostatno
obnavljanje stanovništva i na taj način dugoročno
ekonomski održiv brojčani odnos između
triju temeljnih dobnih skupina u sastavu stanovništva
- mladih, u radnoj dobi, i starijih.
Institucija obitelji u
doindustrijskim
civilizacijama to je osiguravala, zbog
ekonomske nužde, spontano, bez poticaja izvana,
ali uz goleme žrtve (osobito visoka smrtnost
dojenčadi, ali znatno viša i u svim dobnim skupinama u
usporedbi s današnjom).
populacija (lat. populatio)
naseljavanje, nastanjivanje, stanovništvo, ljudstvo
politika (grč. polis grad, država,
politikos građanski, državnički od polites
građanin, državni građanin, vještina upravljanja
državom. )
politika (lat politica) mn. državni
poslovi , djelatnosti koje se tiču države
opcija
(lat. optio) slobodno biranje, slobodan izbor, pravo
biranja
demografija (grč. demos, grafia)
opisivanje naroda, znanost o narodu i državi na osnovi
statistike
natalitet
(lat, natalis koji se tiče rađanja, fr . natalite)
broj poroda u jednom odredenom vremenu u nekom narodu,
državi, odnos broja poroda prema broju stanovništva,
rodnost; supr. mortalitet
socijalan
(lat. socialis) društveni, koji se tiče društva
karakter (grč.
charasso urezujem, charakter) zbroj osobina ili
svojstava kojima se neki čovjek, neka stvar ili pojava
odlikuju
stereotip
(grč. stereos, typos otisak) mn. tisk. ploče s
nepokretnim slogom; klišej; stvari tiskane ovakvim
pločama
proces (lat.
procossus) tijek, put i način kojim nešto postaje ili
biva, razvitak, postupak; prav. sudski spor, parnica
migracija
(lat. migratio) selidba, seljenje
kriza (grč.
krisis) preokret, obrat, nastupanje odlučnog,
presudnog trenutka
industrija
(lat. industria marljivost, umijeće, radinost)
proizvodna djelatnost; osobito proizvodnja na veliko,
prerada sirovina pomoću strojeva i podjele rada
civilizacija
(lat. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon
barbarstva i na kojem se, malo-pomalo, čovjek
privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim
bližnjima; prosvijećenost, školovanost, uljuđenost,
društvena usklađenost
ekonomija
(grč. oikonomia, oikos kuća, nomos zakon) upravljanje
kućom, domaćinstvo, svrsishodno uređenje; gazdinstvo,
imanje; štednja, štedljivost, razumno iskorištavanje
dobara i snage; privreda, poljoprivreda...
institucija
(lat. institutio) ustanova, zavod, ustanova utemeljena
za posebnu svrhu
Kao što je iz
izloženog vidljivo, mnoštvo je riječi koje svakodnevno
upotrebljavamo nesvjesni činjenice kako se radi o
stranim riječima. Stoga bi bilo poželjno da svaki onaj
koji 'poleti' nekoga ispraviti, prvo provjeri ima li
pravo, kako se ne bi izložio opasnosti da ga se
okarakterizira kao neukog (i nepristojnog) čovjeka.
Piše Dunja Gaupp
www.hkz-kkv.ch |
