Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

AKCEPTIRATI - JE LI TO HRVATSKI?     (10.09.2011.)

Na naše članke i obavijesti stižu nam reakcije čitatelja, što nas naravno veseli.

Ne često, ali se i to dogodi, pristigne i upozorenje kako smo upotrijebili riječ koja nije hrvatska. Ne osporavamo da je i to moguće, jer nismo jezični stručnjaci, pa ako nam primjedba stigne od poznavatelja hrvatskog jezika, onda smo duboko zahvalni. Međutim, ne korigiraju nas stručnjaci, nego pojedinci koji o jeziku znaju sigurno manje nego mi, stoga mislimo da neće škoditi ako upravo takvi nauče nešto baš od nas!

 

Prije otprilike godinu dana, kao reakciju na članak "Rekli smo - ili hrvatski, ili ništa" primili smo dvije primjedbe kako riječ "akceptirati" nije hrvatska nego engleska (napisali smo: "Takav tretman Hrvata i hrvatskog jezika ne možemo akceptirati").

To nije točno. Akceptirati nije engleska riječ, nego dolazi od latinske riječi acceptare, a upotrebljava se u smislu primiti, prihvatiti, priznati, odobriti.

Svaki je jezik otvoren sustav, ponaša se poput živog organizma koji se neprekidno mijenja i sklon je prihvaćanju tuđih elemenata, pa tako i hrvatski. Tokom povijesti usvajali smo riječi ne samo naših susjeda, nego i vrlo udaljenih naroda. Mnoge strane riječi i izrazi postali su dio naše opće kulture. Istodobno su i drugi narodi preuzimali naše riječi. Prisjetimo se riječi kravata koja je prvobitno bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. stoljeću, te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate.


Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, mnoge su postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Sve to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati, poželjno je zamijeniti je hrvatskom riječju gdje god je to moguće.

Sigurni smo da je malo tko svjestan koliko stranih riječi svaki dan upotrebljavamo ili čujemo. Na primjeru jednog isječka iz jučerašnjeg priloga "Vrijeme za populacijsku politiku" želimo skrenuti pozornost na bogatstvo hrvatskih riječi koje dolaze iz latinskog, grčkog, njemačkog, engleskog itd.

Biste li rekli da je u ovih 5 rečenica korišteno ni manje ni više nego 15 stranih riječi? Ne vjerujete?

 

Vrijeme za populacijsku politiku

Bez obzira s koje se političke opcije razmatraju suvremeni demografski problemi, uvijek treba poći od činjenice da pronatalitetna politika ima socijalni karakter.
Na početku treba istaknuti gotovo stereotipnu, ali temeljnu tvrdnju: demografski su procesi po svojoj naravi dugoročni pa je moguće predvidjeti, na temelju prirodnoga kretanja i migracija tijekom duljeg razdoblja, što će se dogoditi kada se počnu pokazivati učinci nepovoljnih demografskih kretanja.

Gospodarske krize moguće je preokrenuti u relativno kratku roku, ali ne i demografske. Uz materijalni napredak industrijska civilizacija nije osiguravala spontano dostatno obnavljanje stanovništva i na taj način dugoročno ekonomski održiv brojčani odnos između triju temeljnih dobnih skupina u sastavu stanovništva - mladih, u radnoj dobi, i starijih. Institucija obitelji u doindustrijskim civilizacijama to je osiguravala, zbog ekonomske nužde, spontano, bez poticaja izvana, ali uz goleme žrtve (osobito visoka smrtnost dojenčadi, ali znatno viša i u svim dobnim skupinama u usporedbi s današnjom).

 

populacija (lat. populatio) naseljavanje, nastanjivanje, stanovništvo, ljudstvo

politika (grč. polis grad, država, politikos građanski, državnički od polites građanin, državni građanin, vještina upravljanja državom. )

politika (lat politica) mn. državni poslovi , djelatnosti koje se tiču države

opcija (lat. optio) slobodno biranje, slobodan izbor, pravo biranja

demografija (grč. demos, grafia) opisivanje naroda, znanost o narodu i državi na osnovi statistike


natalitet (lat, natalis koji se tiče rađanja, fr . natalite) broj poroda u jednom odredenom vremenu u nekom narodu, državi, odnos broja poroda prema broju stanovništva, rodnost; supr. mortalitet


socijalan (lat. socialis) društveni, koji se tiče društva


karakter (grč. charasso urezujem, charakter) zbroj osobina ili svojstava kojima se neki čovjek, neka stvar ili pojava odlikuju


stereotip (grč. stereos, typos otisak) mn. tisk. ploče s nepokretnim slogom; klišej; stvari tiskane ovakvim pločama


proces (lat. procossus) tijek, put i način kojim nešto postaje ili biva, razvitak, postupak; prav. sudski spor, parnica


migracija (lat. migratio) selidba, seljenje


kriza (grč. krisis) preokret, obrat, nastupanje odlučnog, presudnog trenutka


industrija (lat. industria marljivost, umijeće, radinost) proizvodna djelatnost; osobito proizvodnja na veliko, prerada sirovina pomoću strojeva i podjele rada


civilizacija (lat. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se, malo-pomalo, čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima; prosvijećenost, školovanost, uljuđenost, društvena usklađenost


ekonomija (grč. oikonomia, oikos kuća, nomos zakon) upravljanje kućom, domaćinstvo, svrsishodno uređenje; gazdinstvo, imanje; štednja, štedljivost, razumno iskorištavanje dobara i snage; privreda, poljoprivreda...


institucija (lat. institutio) ustanova, zavod, ustanova utemeljena za posebnu svrhu

 

Kao što je iz izloženog vidljivo, mnoštvo je riječi koje svakodnevno upotrebljavamo nesvjesni činjenice kako se radi o stranim riječima. Stoga bi bilo poželjno da svaki onaj koji 'poleti' nekoga ispraviti, prvo provjeri ima li pravo, kako se ne bi izložio opasnosti da ga se okarakterizira kao neukog (i nepristojnog) čovjeka.

Piše Dunja Gaupp

www.hkz-kkv.ch

50 - 2011

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch