Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

GLASOVNE PROMJENE - ANELIN JEZIČNI KUTAK - 02          (19.03.2011.)

Ako ne želimo izgubiti svoj jezik, moramo ga prigrliti. Jezik je živ, moramo ga njegovati. Mislim da hrvatske škole koje djeluju u Švicarskoj više nisu dovoljne. Treba probuditi i ostale, ne samo djecu.

Kada upoznamo svoj jezik i zaljubimo se u njegove posebnosti, nitko više neće moći tvrditi da on ne postoji!

Današnji prilog: - nastavak 'glasovne promjene'. Dobrodošli u jezični kutak, vaša Anela

Glasovne promjene

4. Jednačenje po mjestu tvorbe

Jednačenje po mjestu tvorbe je glasovna promjena u kojoj napalatali (s, z, h) ispred palatala (š, č, ć, ž, dž, đ, lj, nj, j) prelaze u palatale (š, ž).

nepalatal     s     z     h
palatal        š     ž     š

- misao -- mislju -- mišlju
- kazniti --  kaznjiv --  kažnjiv
- orah --  orahčić -- oraščić

Ova glasovna promjena se ne provodi ako su glasovi s i z završni suglasnici prefiksa i nađu se ispred lj i nj: razljutiti, izljubiti, sljubiti.
Jednačenjem po mjestu tvorbe se smatra i glasovna promjena u kojoj glas n, kada se nađe ispred dvousnenih suglasnika b i p, prelazi u m.

- stan -- stambeni
- obraniti -- obrambeni

Ovo jednačenje se dosljedno provodi u govoru, ali u pismu se ne bilježi ako se glas n nađe na kraju prvoga dijela složenice čija oba dijela imaju samostalno značenje: jedanput, izvanbračni, stranputica, izvanbrodski.

Često se dogodi neka druga glasovna promjena prije jednačenja po mjestu tvorbe, npr.

- bez + ćutan -- besćutan (jednačenje po zvučnosti z -- s) -- bešćutan (jednačenje po mjestu tvorbe s -- š),
- list -- listje -- lisće (jotacija t + j = ć) -- lišće (jednačenje po mjestu tvorbe s -- š)

 

5. Palatalizacija

Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj se nepalatalni suglasnici k, g, h, c zamjenjuju palatalima č, ž, š ispred e i i.

nepalatali     k     g     h     c
palatali        č      ž     š      č

- junak -- junače
- suh -- suhiti -- sušiti
- majka -- majkin -- majčin
- kovčeg -- kovčegić -- kovčežić
- stric -- striče

6. Nepostojano a

Riječ je o glasu a koji se pojavljuje samo u nekim oblicima riječi i nalazi se između dva zadnja suglasnika.
- momak -- momka       -      dobar -- dobri
- borac -- borca             -      topao -- topli
- sestra -- sestara         -      radostan -- radosni
- breskva -- bresaka     -     zemlja -- zemalja

7. Zamjena l sa o (vokalizacija)

U nekih je imenica muškog i ženskog roda u nominativu jednine (i akuzativu) l zamijenjeno sa o na kraju riječi. To se zamijenjeno l u kosim padežima (genitiv, dativ, akuzativ, lokativ, instrumental) vraća jer više nije na kraju riječi, npr.

N   jednine (tko, što?).....ugao.....orao..... kotao..... misao
G   jd. (koga, čega?)..... ugla.....orla.....kotla..... misli
D   jd. (komu, čemu?).....uglu..... orlu.....kotlu.....misli
A  jd. (koga, što?)..... ugao..... orla..... kotao..... misao

Imenice muškog roda na -lac imaju l samo u nominativu jednine i genitivu množine.
N... jd...... mislilac..... ličilac
G.... jd..... mislioca.....ličioca
N... mn.....mislioci..... ličioci
G ...mn..... mislilaca.....ličilaca

Zamjena l sa o ne provodi se dosljedno, pa ima mnogo riječi u kojima se promjena ne događa: bolnica, stolnjak, znalci, bijel, dol, gol, stol, vol.

8. Ispadanje suglasnika

Ispadanje suglasnika podrazumijeva gubljenje jednog od dvaju istih suglasnika koji se mogu naći u riječi jedan do drugoga: bez + zvučan = bezvučan, od + dahnuti = odahnuti, pred + dvorje = predvorje.
Poslije jednačenja po zvučnosti i mjestu tvorbe često se jedan do drugoga nađu dva ista suglasnika pa se tada jedan od njih gubi:

- pet + deset-- peddeset (jednačenje po zvučnosti t--d) -- pedeset (ispadanje suglasnika)
- raz + žariti -- ražžariti (jednačenje po mjestu tvorbe z-ž) -- ražariti

Udvojeni suglasnici se ne gube u superlativu kojem komparativ završava na j: najjači, najjasniji, najjednostavniji i u nekim složenicama i riječima u kojima bi gubljenje suglasnika otežalo razumijevanje (poddijalekt, izvannastavni).
Zbog lakšeg izgovora gube se neki suglasnici u određenim suglasničkim skupinama. U izgovorno teškim skupinama na -tac, -dac, -tak i -dak gube se glasovi t i d, ali se to ispadanje ne bilježi u pismu. Tako je točno napisati 'zadatci' premda se u govoru glas t gubi.

- redak -- redci
- otpadak -- otpadci
- metak -- metci
- letak -- letci

Suglasnici d i t ispadaju i ne bilježe se ispred c samo u oblicima i izvedenicama od riječi sudac, svetac i otac.
- sudac -- suca
- svetac -- sveca
- otac -- oca

Nastavak slijedi.

Do sada objavljeno:

TVORBA RIJEČI U HRVATSKOM JEZIKU

GLASOVNE PROMJENE 01

GLASOVNE PROMJENE 02

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch