Glasovne promjene
4. Jednačenje po mjestu tvorbe
Jednačenje po mjestu tvorbe je
glasovna promjena u kojoj napalatali (s, z, h) ispred
palatala (š, č, ć, ž, dž, đ, lj, nj, j) prelaze u
palatale (š, ž).
nepalatal s
z h
palatal š
ž š
- misao -- mislju -- mišlju
- kazniti -- kaznjiv -- kažnjiv
- orah -- orahčić -- oraščić
Ova glasovna promjena se ne provodi
ako su glasovi s i z završni
suglasnici prefiksa i nađu se ispred lj i
nj: razljutiti, izljubiti,
sljubiti.
Jednačenjem po mjestu tvorbe se smatra i glasovna
promjena u kojoj glas n, kada se nađe ispred
dvousnenih suglasnika b i p, prelazi
u m.
- stan -- stambeni
- obraniti -- obrambeni
Ovo jednačenje se dosljedno provodi u
govoru, ali u pismu se ne bilježi ako se glas n
nađe na kraju prvoga dijela složenice čija oba dijela
imaju samostalno značenje: jedanput,
izvanbračni, stranputica,
izvanbrodski.
Često se dogodi neka druga glasovna
promjena prije jednačenja po mjestu tvorbe, npr.
- bez + ćutan -- besćutan (jednačenje
po zvučnosti z -- s) -- bešćutan (jednačenje po mjestu
tvorbe s -- š),
- list -- listje -- lisće (jotacija t + j = ć) --
lišće (jednačenje po mjestu tvorbe s -- š)
5. Palatalizacija
Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj se nepalatalni
suglasnici k, g, h, c zamjenjuju palatalima č, ž, š ispred
e i i.
nepalatali k
g h c
palatali č
ž š
č
- junak -- junače
- suh -- suhiti -- sušiti
- majka -- majkin -- majčin
- kovčeg -- kovčegić -- kovčežić
- stric -- striče
6. Nepostojano a
Riječ je o glasu a koji se pojavljuje samo u nekim
oblicima riječi i nalazi se između dva zadnja suglasnika.
- momak -- momka
- dobar -- dobri
- borac -- borca
- topao -- topli
- sestra -- sestara -
radostan -- radosni
- breskva -- bresaka -
zemlja -- zemalja
7. Zamjena l sa o (vokalizacija)
U nekih je imenica muškog i ženskog roda u nominativu jednine (i
akuzativu) l zamijenjeno sa o na kraju riječi. To se
zamijenjeno l u kosim padežima (genitiv, dativ, akuzativ, lokativ,
instrumental) vraća jer više nije na kraju riječi, npr.
N jednine (tko,
što?).....ugao.....orao..... kotao..... misao
G jd. (koga, čega?).....
ugla.....orla.....kotla..... misli
D jd. (komu, čemu?).....uglu.....
orlu.....kotlu.....misli
A jd. (koga, što?)..... ugao..... orla.....
kotao..... misao
Imenice muškog roda na -lac imaju l samo u
nominativu jednine i genitivu množine.
N... jd...... mislilac..... ličilac
G.... jd..... mislioca.....ličioca
N... mn.....mislioci..... ličioci
G ...mn..... mislilaca.....ličilaca
Zamjena l sa o ne provodi se
dosljedno, pa ima mnogo riječi u kojima se promjena ne
događa: bolnica, stolnjak, znalci, bijel, dol, gol,
stol, vol.
8. Ispadanje suglasnika
Ispadanje suglasnika podrazumijeva
gubljenje jednog od dvaju istih suglasnika koji se
mogu naći u riječi jedan do drugoga: bez + zvučan =
bezvučan, od + dahnuti = odahnuti, pred
+ dvorje = predvorje.
Poslije jednačenja po zvučnosti i mjestu tvorbe
često se jedan do drugoga nađu dva ista suglasnika pa
se tada jedan od njih gubi:
- pet + deset-- peddeset (jednačenje
po zvučnosti t--d) -- pedeset (ispadanje
suglasnika)
- raz + žariti -- ražžariti (jednačenje po mjestu
tvorbe z-ž) -- ražariti
Udvojeni suglasnici se ne gube u
superlativu kojem komparativ završava na j:
najjači, najjasniji,
najjednostavniji i u nekim složenicama i riječima
u kojima bi gubljenje suglasnika otežalo razumijevanje
(poddijalekt, izvannastavni).
Zbog lakšeg izgovora gube se neki suglasnici u
određenim suglasničkim skupinama. U izgovorno teškim
skupinama na -tac, -dac, -tak i -dak gube se glasovi
t i d, ali se to ispadanje ne bilježi u
pismu. Tako je točno napisati 'zadatci' premda se u
govoru glas t gubi.
- redak -- redci
- otpadak -- otpadci
- metak -- metci
- letak -- letci
Suglasnici d i t
ispadaju i ne bilježe se ispred c samo u
oblicima i izvedenicama od riječi sudac,
svetac i otac.
- sudac -- suca
- svetac -- sveca
- otac -- oca
Nastavak
slijedi.
Do sada objavljeno:
|
