U Švicarskoj smo ga nekoliko puta ugostili, rodilo se prijateljstvo pa smo tako stekli uvid i u drugu stranu njegove osobnosti. Podržavali smo ga kao predsjedničkog kandidata i političke teme su bile logična posljedica našeg druženja. Pažljivo smo načeli temu o tome koliko je važan utisak kojeg osoba ostavlja u javnosti. Nasmiješio se i rekao kako je svjestan da nije osoba koja osvaja na prvi pogled, da njegov intelektualni pristup temama i ozbiljni izraz lica nisu po ukusu širokih masa. Smatrao je međutim da će mu fizička sličnost s tatom biti prednost na izborima, jer se ljudima ne mora predstavljati. Osim toga, nadao se da je ljudima sadržaj važniji od forme. Prevario se, nažalost.
Mi smo imali zadovoljstvo i čast upoznati i drugu, onu nepoznatu stranu ovoga osebujnog čovjeka i možemo potvrditi da izgled vara. Miro je imao hobije o kojima je rijetko tko znao. Znali smo da rado igra tenis, kao i njegov otac, ali o veslanju, padobranstvu i pilotiranju nismo imali pojma. Padobranstvo? Da, želio je iskusiti strah i odlučio je jednom skočiti s padobranom. Gore, u visini, požalio je svoju odluku i htio odustati, ali više nije bilo povratka. Nakon prvog skoka, ponovio je avanturu i "tako je sve počelo", rekao je.
Miroslav Tuđman, Miroslav Međimorec i supruga Vedrana, Osvin Gaupp, u Zürichu na predstavljanju knjige
Ni humor mu nije bio stran. Na pitanje kako će financirati svoju predsjedničku kampanju, namignuo je i rekao "od kamata onoga novca za koje Mesić tvrdi da obitelj ima na računima u Švicarskoj". Kad je vidio nerazumijevanje na našim licima, pojasnio je: "Mesić je 2000. tvrdio da naša obitelj ima osam do devet milijardi i u Švicarskoj je tražio navodne obiteljske račune. Te su se priče planski plasirale u određene svrhe, no istina uvijek iziđe na vidjelo. Sva imovina predsjednika Tuđmana svedena je na obiteljsku kuću, koju dijelimo majka i nas troje djece, svakome pripada četvrtina. Bio bih sretan kad bih dobio kamate za samo dva sata držanja tog novca u banci. Živimo od plaće i onoga što na račun sjedne od prodanih knjiga."
Da, da, čuli smo i mi za te priče, kao i onu o navodno 700 kvadrata velikoj trokatnoj vili u Selcima na Braču iz koje se stepenicama silazi na privatnu plažu. A radi se o kući njegove punice u kojoj obitelj svake godine ljetuje, a koja je 2 km udaljena od mora i zajedno s garažom velika samo 120 kvadrata. U sve te silne laži nikada nismo povjerovali, jer se u samoj pojavi i nastupu ovog čovjeka očitovala njegova skromnost, poštenje i iskrenost.
Jednom zgodom, na predstavljanju knjige "Informacijsko ratište i informacijska znanost", jedan od posjetitelja se požalio: "Ali, fra Luka nam nije rekao da će g. Tuđman osobno doći, inače bi bilo više ljudi." Miroslav Tuđman je odgovorio: "Da zaključimo, Isus je krenuo s 12 apostola, a nas je ovdje ipak puno više."
Tom istom prigodom svoje sam pitanje namjerno zadržala za kraj večeri. "Jako bih voljela da opet imamo jednog dr. Tuđmana za predsjednika države, ali se bojim, nakon svega što je doživio Vaš otac, da će te i Vi biti izloženi medijskoj hajci. Stoga sam Vas, sjećate se, upitala odakle Vam snage i volje upustiti se u to. Molim Vas kažite ovoj publici što ste mi odgovorili."
Miroslav Tuđman: (nakon kraćeg razmišljanja) – "Odgovorio sam: 'nema odmora dok traje obmana'. (Pljesak u publici!) Meni politika nije ni zvanje ni zanimanje. Puno ljepše živim bez politike, ali postoji nešto što se zove moralna obaveza, pogotovo kad vidite u kojem smjeru se nešto razvija. Bavio sam se 10 godina nacionalnom sigurnošću i sudjelovao u stvaranju hrvatske države i znam kako to funkcionira. Mogu prosuditi u kojem smjeru ide Hrvatska i znam da se može puno toga drugačije i bolje uraditi."
Dragi prijatelju Miro, tvoj prerani odlazak duboko nas je potresao. Nedostajati će nam naši susreti u Zagrebu, diskusije i razmjena mišljenja o političkoj situaciji u zajedničkoj nam Domovini, kao i tvoj fini humor.
Tvojoj poštovanoj majci, dragoj supruzi, kćerkama, unucima i drugoj ožalošćenoj obitelji želimo puno snage u savladavanju tuge i utjehu u saznanju da si svojim radom i ljubavlju za Hrvatsku osvojio, poput svoga oca, mnoga hrvatska srca.
Počivao u miru Božjem.
Tvoji Dunja i Osvin Gaupp i cijela
Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj
Osvin Gaupp, Vanja i Miroslav Tuđman, Dunja Gaupp, u našem domu u Badenu
Biografija
Miroslav Tuđman (1946., Beograd) gimnaziju je pohađao i završio u Zagrebu (1961.-1965.). Studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1970. Tijekom studija bavio se novinarstvom. Bio je urednik Studentskog lista 1967./1968.; zamjenik glavnog urednika Tjednog lista omladine 1969.; glavni urednik časopisa Pitanja 1971.
Radio je kao istraživač u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu od 1972. do 1977. Od 1977.-1988. vodio je INDOK službu Zavoda za kulturu Hrvatske. (INDOK, informacijsko-dokumentacijsko-komunikacijska služba u sklopu znanstvenoistraživačkih ustanova, tvornica, instituta, rijetko organizirana kao samostalna ustanova. Prikuplja, obrađuje, organizira i pohranjuje dokumente i informacije te ih prosljeđuje svojim korisnicima. Izrađuje indekse, bibliografije, biltene, sažetke, prijevode i sl.)
1975. završio je postdiplomski studij informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i magistrirao na temi: "Spoznajno-logistički elementi činjenice i obavijesti". Na Sveučilištu u Zagrebu stekao je 1985. i doktorat iz područja informacijskih znanosti obranom disertacije "Paradigma informacijske znanosti".
Od 1988. zaposlen je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za informacijske znanosti, gdje predaje teoriju informacijske znanosti, organizaciju znanja, uvod u izvještajne sustave i službe. Od 1988. šef je katedre za dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti (Katedra je 2004. godine preimenovana u Katedru za organizaciju znanja). Osnivač je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu (1989. – 1991.). Bio je prodekan za znanost Filozofskog fakulteta 1990.–1991.
Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1987., izvanrednog profesora 1991., redovnog profesora 1998., a 2005. godine izabran je u trajno zvanje redovitog profesora.
Dragovoljac je Domovinskog rata od lipnja 1991. Sudionik je svih većih vojnih operacija Hrvatske vojske od 1992.-1995. Promaknut u čin brigadira 1992., a u čin general bojnika 1995.
Bio je jedan od osnivača Uprave za Informativno psihološko djelovanje ( IPD ) MORH-a, te osnivač i prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a. Voditelj je Centra za strategijska istraživanja (1992. – 1993.). Bio član Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti Predsjednika Republike od 1993.- 1999. Nositelj je kolegija i predavač na Ratnoj školi GS HV od prvog naraštaja do 2000. godine. Predavao je na Diplomatskoj akademiji MVP RH i Obavještajnoj akademiji, na postdiplomskim studijama Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Imenovan je zamjenikom predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost i ravnateljem Hrvatske izvještajne službe u dva navrata (1993.-1998., te 1999.-2000.) Od 2000. godine glavni je i odgovorni urednik međunarodnog časopisa National Security and the Future, prvog časopisa u Hrvatskoj koji se bavi istraživanjem izvještajne djelatnosti i nacionalne sigurnosti u suvremenoj povijesti i međunarodnoj politici.
Autor preko 250 znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i stranim časopisima, urednik petnaestak zbornika iz područja informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Voditelj je niza znanstvenih projekata. Održao je niz predavanja u inozemstvu: Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, SAD, Velikoj Britaniji
Objavio je knjige:
1983. Struktura kulturne informacije
1986. Teorija informacijske znanosti
1990. Obavijest i znanje: s riječnikom osnovnih pojmova
1992. Uvod u informacijsku znanost (koautori Dovedan, Damir Boras)
2002. Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti
2003. Krivi za zločin samoodređenja? Rasprave i pisma o hrvatskim javnim interesima.
2003. Prikazalište znanja
2005. Istina o Bosni i Hercegovini
2006. Vrijeme krivokletnika
2008. Informacijsko ratište i informacijska znanost
2012. Programiranje istine: rasprava o preraspodjelama društvenih zaliha znanja
2013. Programirane hereze i hrvatski otpori: pripovijest o nepoćudnim knjigama, o nepoželjnim ljudima, o prešućenim događajima i o ustrajnom otporu u doba detuđmanizacije i kriminalizacije Domovinskoga rata
2013. Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije: Korespondencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i dokumenti o Bosni i Hercegovini 1990.-1995
2014. Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj (koautori: Aralica, Nazor, Lučić)
2014. Teorija informacijske znanosti
2017. Druga strana Rubikona: politička strategija Alije Izetbegovića
|
Priredila D. Gaupp
|
