Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

MEMORIJALNI CENTAR ZA SVE HRVATSKE STRADALNIKE

Položen kamen temeljac za Crkvu hrvatskih mučenika u Udbini

U povijesti je naše kolektivno iskustvo. To je nešto slično kao i s pojedinačnom osobom. Ako netko stavi prst na peć pa se opeče i to odmah zaboravi, ponovno će se opeći. Jednako tako ako je zapamtio kako je nešto uspješno riješio, može se tim pamćenjem i poslije koristiti.


Kako to pjesnik zgodno reče, onaj koji ti želi napakostiti uđe u tvoju povijest i sve poremeti. Zar nemamo dovoljno iskustva da su oni koji su nas htjeli drukčijima krenuli mijenjati nam prošlost. Tko uspije zagospodariti tvojom prošlošću, bit će gospodar i tvoje sadašnjosti!

Ideja o memorijalnom centru povezana je s Papinom porukom na prijelazu u treće tisućljeće, kada je pozvao cijeli kršćanski svijet da popiše svoje svjedoke vjere, svoje mučenike, kako bi se to kao dragocjeno blago prenijelo preko praga tisućljeća i idućim generacijama poslužilo kao uzor.

Prije dvije godine, točnije 9. rujna 2003., navršilo se 510 godina od tragedije na Krbavskom polju, što je biskupa Milu Bogovića navelo na ideju o izgradnji memorijalnog centra upravo na Krbavskom polju, u Udbini. Nakon dvije godine, projekt se počeo ostvarivati. 9. rujna ove godine položen je kamen temeljac za Crkvu hrvatskih mučenika, kojeg je blagoslovio papa Ivan Pavao II. u Rijeci 8. lipnja 2003. godine. Svečano euharistijsko slavlje na 512. obljetnicu Krbavske bitke predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajednici s gospićko-senjskim biskupom Milom Bogovićem, a prisutni su bili hrvatski biskupi, predstavnici Biskupske konferencije BiH, više stotina svećenika, državni predstavnici i veliki broj vjernika pristiglih sa svih strana.

Teško je bilo koju tragediju u hrvatskoj povijesti usporediti s onom na Krbavskom polju 9. rujna 1493., kada je u nešto više od jednoga sata poginulo gotovo deset tisuća branitelja. Nerazumljivo je zato da nikada i nigdje u okolici nije postavljen ni najmanji znak spomena. Od biskupa Bogovića saznajemo da je tu ideju gajio jedan stranac, general Laudon, koji je na Krbavskom polju zasadio hrastove u obliku vojne postrojbe. Na sadašnjoj je generaciji da odradi svoju obvezu, da nas ne okrive oni koji će iza nas doći, što smo propustili ono što nismo smjeli, poručuje biskup Bogović. Bilo je prijedloga, kaže on, da se na spomen Krbavske bitke postavi negdje na Krbavi jedna ploča ili neko drugo spomen obilježje. Mislim da bi smo se time slabo odužili svima onima koji su se i na Krbavi i drugdje po Hrvatskoj žrtvovali za one koji će za njima doći, što znači i za nas. Na putu između hrvatskog sjevera i juga potrebno nam je jedno svratište, jedno duhovno odmorište, nešto što bi povezivalo ne samo naš prostor nego što bi također povezivalo i sažimalo našu povijest u svom najpozitivnijem vidu, koje bi bilo trajni spomen na one koji su branili ove prostore od vanjskih i unutarnjih opasnosti (svjedoci-mučenici), a ujedno bi nas podsjećalo i na posjet velikog našeg prijatelja pape Ivana Pavla II.

Pod povijesnim vidom, osim već spomenute činjenice krbavske bitke, valja istaknuti rezultate istraživanja našeg vrsnog pravnog povjesničara akademika Luje Margetića. On je u svojim radovima dokazao da se misao o samostalnoj hrvatskoj državi počela u Hrvata naglo razvijati upravo nakon Krbavske bitke, t.j. u ona vremena kada su opasnosti bile tako velike da su nam prijetile nestankom. Tada se javlja najprije (sve)hrvatski grb i nešto poslije zastava. Zagreb postaje hrvatska metropola. Pod vidom državotvornosti i formiranja nacionalnog identiteta mogli bismo to vrijeme usporediti s još nekim dionicama naše povijesti sve do najnovijih vremena. Stvaranjem samostalne hrvatske države sveukupna javnost postala je osjetljivija za vremena naročite ugroženosti hrvatskog bića za preduvjete koji su u prošlosti postavljani da bi se jednog dana izgradila hrvatska državna samostalnost.

Priredila D. Gaupp, DO broj 97, prosinac 2005

(korišteni materijali: pismo biskupa M. Bogovića, časopis Vila Velebita, fotografije sa internet stranice http://hr-mucenici.hbk.hr/)

Ideja memorijalnog centra

Krbavska bitka

Krbavska biskupija

Blagoslov Crkve hrvatskih mučenika

14.09.2010.

011-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch