|
Krbavska biskupija osnovana je na provincijskom
saboru u Splitu 1185. g. arheolozi su nedavno
otkrili temelje katedrale koja je stajala u središtu
Krbavskog grada (pokraj današnje Udbine). U blizini
su bila i dva franjevačka samostana, a izgleda prije
i benediktinski. Na temeljima jednoga od njih Marko
Mesić je nakon oslobođenja od Turaka podigao crkvu
sv. Marka - Groba.
Biskupsko sjedište je 1460. preneseno u
frankopanski Modruš jer je Krbava već u drugom
dijelu 15. stoljeća bila dosta izložena turskim
napadima, a ujedno je papa Pijo II. prijenosom
biskupskog sjedišta u Modruš želio nagraditi
Stjepana Frankopana za snažan otpor koji je na
svojim posjedima pružao Turcima. Papa je iste
godine izišao ususret molbi Sigismunda Frankopana,
Stjepanova brata, i osnovao biskupiju u Otočcu. |
Prije nego će turska vojska 1493. doći na Krbavsko
polje, opljačkala je ona i zapalila modrušku varoš,
gdje je bila katedrala i biskupski dvor, tako da se
biskup Kristofor tada sklonio u Novi Vinodolski.
Njegov nasljednik Šimun Kožičić Benja tražio je
odasvud pomoć, govoreći o "skrbi velijoj" u njegovoj
biskupiji i domovini.
Među ostalim govorio je on da su
tada jednog dječaka oslobodili iz turskog ropstva za
jednu pogaču, ali da je siromaštvo takvo da se ne
može doći ni do tako jeftine otkupnine. Njegova
biskupija, modruška ili krbavska, nije imala snage
za samostalan život, pa je, povezana sa senjskom,
nakon Kožičića živjela više u naslovu nego u
stvarnosti.
Nakon oslobođenja od Turaka u Udbini je sagrađena
župna crkva sv. Nikole, župni stan i područna crkva
sv. Marka u Podudbini. Udbinska župa brojila je
1939. 1700 katolika. 12. prosinca 1942., katolici,
koji su u samom mjestu činili glavninu stanovništva,
protjerani su iz Udbine i nisu se smjeli vratiti.
Sakralni objekti sa župnim stanom su porušeni do
temelja, također i groblje. Na mjestu župne crkve
sagrađen je hotel, a na mjestu župnog stana bolnica
(danas dom umirovljenika). Porušenu crkvu sv. Marka
pokušali su na istom mjestu obnoviti protjerani
Udbinjani. Zaustavili su ih arheolozi, jer su ispod
ruševina crkve nađeni temelji predturske crkve i još
neke građevine, možda samostana. Crkvu istih
dimenzija sagradili su pokraj ruševina bivše crkve.
U Udbini su se nakon "Oluje"
nastanili prognani Hrvati i izbjeglice iz BiH. Sada
se vraćaju i Srbi. Za župnika i za bogoslužni
prostor dobivena je od Općine dosta prostrana kuća,
koja se vodi kao vlasništvo odbjegle srpske
obitelji. Stoga je stiglo rješenje da se sve
isprazni, ali na intervenciju iz Biskupije to je
odgođeno jer nije nađen adekvatan prostor za župnika
i za bogoslužje.
Izgradnjom memorijalnog centra dobila bi i župa
prostorije za normalno funkcioniranje.
Piše biskup Mile Bogović , DO broj
97, prosinac 2005.
14.09.2010. |