Krbavska biskupija osnovana je na provincijskom saboru u Splitu 1185. g. arheolozi su nedavno otkrili temelje katedrale koja je stajala u središtu Krbavskog grada (pokraj današnje Udbine). U blizini su bila i dva franjevačka samostana, a izgleda prije i benediktinski. Na temeljima jednoga od njih Marko Mesić je nakon oslobođenja od Turaka podigao crkvu sv. Marka - Groba.

Biskupsko sjedište je 1460. preneseno u frankopanski Modruš jer je Krbava već u drugom dijelu 15. stoljeća bila dosta izložena turskim napadima, a ujedno je papa Pijo II. prijenosom biskupskog sjedišta u Modruš želio nagraditi Stjepana Frankopana za snažan otpor koji je na svojim posjedima pružao Turcima. Papa je iste godine izišao ususret molbi Sigismunda Frankopana, Stjepanova brata, i osnovao biskupiju u Otočcu.

Prije nego će turska vojska 1493. doći na Krbavsko polje, opljačkala je ona i zapalila modrušku varoš, gdje je bila katedrala i biskupski dvor, tako da se biskup Kristofor tada sklonio u Novi Vinodolski. Njegov nasljednik Šimun Kožičić Benja tražio je odasvud pomoć, govoreći o "skrbi velijoj" u njegovoj biskupiji i domovini.

Među ostalim govorio je on da su tada jednog dječaka oslobodili iz turskog ropstva za jednu pogaču, ali da je siromaštvo takvo da se ne može doći ni do tako jeftine otkupnine. Njegova biskupija, modruška ili krbavska, nije imala snage za samostalan život, pa je, povezana sa senjskom, nakon Kožičića živjela više u naslovu nego u stvarnosti.
Nakon oslobođenja od Turaka u Udbini je sagrađena župna crkva sv. Nikole, župni stan i područna crkva sv. Marka u Podudbini. Udbinska župa brojila je 1939. 1700 katolika. 12. prosinca 1942., katolici, koji su u samom mjestu činili glavninu stanovništva, protjerani su iz Udbine i nisu se smjeli vratiti. Sakralni objekti sa župnim stanom su porušeni do temelja, također i groblje. Na mjestu župne crkve sagrađen je hotel, a na mjestu župnog stana bolnica (danas dom umirovljenika). Porušenu crkvu sv. Marka pokušali su na istom mjestu obnoviti protjerani Udbinjani. Zaustavili su ih arheolozi, jer su ispod ruševina crkve nađeni temelji predturske crkve i još neke građevine, možda samostana. Crkvu istih dimenzija sagradili su pokraj ruševina bivše crkve.

U Udbini su se nakon "Oluje" nastanili prognani Hrvati i izbjeglice iz BiH. Sada se vraćaju i Srbi. Za župnika i za bogoslužni prostor dobivena je od Općine dosta prostrana kuća, koja se vodi kao vlasništvo odbjegle srpske obitelji. Stoga je stiglo rješenje da se sve isprazni, ali na intervenciju iz Biskupije to je odgođeno jer nije nađen adekvatan prostor za župnika i za bogoslužje.
Izgradnjom memorijalnog centra dobila bi i župa prostorije za normalno funkcioniranje.

Piše biskup Mile Bogović , DO broj 97, prosinac 2005.

Ideja memorijalnog centra

Krbavska bitka

Krbavska biskupija

Blagoslov Crkve hrvatskih mučenika

14.09.2010.