Iako je nepovoljno mišljenje Državnog ureda za reviziju o radu Hrvatskog audiovizualnog centra u 2015. godini i javno objavljeno izvješće o brojnim nepravilnostima, nakon kojeg su uslijedile i rasprave o slučajevima drastičnog sukoba interesa, poput onih gdje odlučuješ o dodjeljivanju javnih sredstava svojoj producentskoj firmi, svojoj supruzi ili pak onome tko ih je davao tebi u prošlom ciklusu, umjesto da proizvedu efekt poklapanja ušima kod članova te složene “hobotnice”, izazvali su veliku dreku i optužbe na račun svih onih koji se, na tragu Državne revizije, usuđuju pitati kome i kako odlazi javni novac.

Izravno upetljani akteri grme, prozivaju i prijete kao da su neovisni pravednici.

Suzdržala sam se pisati o davno bivšem predsjedniku Stipi Mesiću u danima kada su se u medijima pojavile neke nove snimke njegovih povijesnih promišljanja, na kakve hrvatska javnost nije navikla. Barem onaj dio te javnosti koji kratko pamti i brzo zaboravlja.

Snimka koja je mnoge šokirala prilično je banalna: negdje početkom 1992., visoki dužnosnik HDZ-a i ciklički obnašatelj najviših državnih i stranačkih dužnosti Stipe Mesić, na primirenoj bojišnici negdje oko Novske, u ležernoj atmosferi gricka kulen i tumači lokalnom zapovjedništvu „pravu istinu“ o ustaškom logoru Jasenovac.

Nedavna prepirka između Bojana Glavaševića (SDP) i Andrije Hebranga sina (HDZ) o sudbinama njihovih obitelji u novijoj hrvatskoj povijesti, bacila je snažnu svjetlost na dvije stvari: tzv. stockholmski sindrom mladoga Glavaševića i njegovo nepoznavanje hrvatske povijesti, što nam se čini upravo tipičnim za neke javne djelatnike na našoj ljevici čije je selektivno pamćenje upravo zastrašujuće.

Glavašević ne želi imenovati počinitelje zločina nad njegovim legendarnim ocem Sinišom za kojega veli da ga je ubio nečiji metak i šuti da je taj došao iz puške jednoga srpskog pobunjenika protiv Hrvatske, a to je ono što nazivamo stockholmskim sindromom, naime kad se žrtva dragovoljno solidarizira sa zločincem, kao što je bilo prigodom napada njemačkih terorista „Frakcije Crvene armije“ na Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke u Stockholmu.

Intervju s Predsjednicom objavljen u Jutarnjem listu

U prve dvije godine svoga mandata predsjednica Kolinda Grabar Kitarović se susrela sa mnogim svjetskim državnicima, pokrenula je mnoge inicijative, surađivala s dvije Hrvatske vlade.

Jutarnjem listu dala je opširan intervju kojeg donosimo u cjelosti.

Zahvaljujući suzavcu, slučaj Saucha je za SDP tek mala flekica koja se od umjetnog dima ni ne vidi

Sjećam se jednog starog neorealističkog filma Giuseppe De Santisa koji se zvao “Nema mira među maslinama“. De Santis je bio lijevi tzv. angažirani režiser, nezadovoljan što je nakon 1943. g. ostao na životu i jedan simpatizer Benita Mussolinija.

MINISTRICA KULTURE
Gđa Nina Obuljen Koržinek

Na pažnju:

- predsjednice RH gospođe Kolinde Grabar Kitarović
- predsjednika Sabora RH gospodina Bože Petrova
- predsjednika Vlade RH gosp. Andrea Plenkovića
- Glavnog državnog odvjetnika gospodina Dinka Cvitana

- Cjelokupnoj hrvatskoj javnosti

Hrvatski sabornici – ne mlatite praznu slamu!

Ne mlatite praznu slamu jer u njoj nema ploda, okrenite se prema istinskim problemima zemlje, koji traže prioritetno rješavanje!

Kad je 2. V. 1843. godine Ivan Kukuljević Sakcinski, plemenitaš (danas bi u političkom smislu bio esdepeovac, narodnjak, mostaš, možda i hadezeovac) u znamenitom govoru na hrvatskom jeziku, pokrenuo ukidanje upotrebe, kako ga je zvao „mrtvog“ latinskog jezika u Hrvatskom državnom saboru, te predložio uvođenje narodnog slavjanskog jezika kao službeng jezika, umjesto latinskog jezika koji je stotinama godina bio službeni jezik Hrvatskog sabora, a koji govor Kukuljevića se drži „prekretnicom u povijesti razvoja hrvatske nacionalne svijesti“ (M. Kurelac).

(slika: Grb Ivana Kukuljevića Sakcinskog)

Zašto bi demokratska država morala štititi reputacije Udbinih doušnika?

Povodom najave otvaranja svih arhiva čija građa prethodi uspostavljanju hrvatske države, postavili smo nekoliko pitanja o toj temi povjesničaru dr. sc. Ivi Bancu.

- Spominjali ste da je uz arhive SKH potrebno otvoriti i Udbine arhive. Možete li objasniti zašto to držite izuzetno važnim?

Odmah pustite u prodaju lijekove koje krijete, a koji liječe neizlječive bolesti, inače …

Donald Trump je izvršnim direktorima nekih od najvećih američkih farmaceutskih kompanija rekao da je došlo vrijeme na tržište pustiti “skrivene lijekove” protiv mnogih teških bolesti.

Ljekovi postoje, ali se ne stavljaju u uporabu jer navodno ne znaju hoće li biti djelotvorni. A pacijent će bez ljeka umrijeti za 4 tjedna. Obečao je da će ubrzati proces odobrenja uporabe lijeka kako bi teško bolesni Amerikanci dobili hitno potreban tretman.

Nema nikakvog razloga da se danas u Hrvatskoj štite dokumenti partijskih komiteta

Masovna ubojstva, teror, diktatura, kršenje temeljnih ljudskih prava, progon stvarnih i potencijalnih političkih protivnika u temeljima su svih komunističkih režima, od sovjetskog preko kineskog, korejskog, albanskog pa do jugoslavenskog odnosno hrvatskog, bez obzira na opseg zla.

Ministrici kulture Republike Hrvatske
gđi. Nini Obuljen Koržinek

Predmet:

Zahtjev za razrješenje AV Vijeća Hrvatskog audiovizualnog centra i poduzimanje drugih zakonskih postupaka

- traži se

Poštovana gospođo ministrice,

jučer prije razrješenja ravnatelja HAVC-a, glave korupcijske hobotnice, Hrvoja Hribara, poslali smo Vam dopis sa zahtjevom da odmah razriješite nelegalno AV Vijeće HAVC-a u kojem se Vera Robić Škarica lažno predstavlja kao predsjednica AV Vijeća HAVC-a, iako je njezin mandat predsjednice istekao još 2012. godine. Takav slučaj lažnog predstavljanja sa ciljem izvlačenja javnog novca, desetaka milijuna kuna, u privatne džepove nije zabilježen nikada i nigdje. AV Vijeće HAVC-a je tijelo u koje je tijekom proteklih godina svojim članovima protuzakonito dodijelilo više desetaka milijuna kuna. Umjesto da odmah postupite sukladno svojoj zakonskoj obavezi, Vi ste se ponovo upustili u spašavanje ostataka Hribarove kriminalne organizacije.

Pljačka državnog proračuna nije umjetničko stvaralaštvo, još manje umjetnička sloboda

Nakon što je Hrvoje Hribar podnio ostavku suočen sa argumentima o neviđenom kriminalu teškom više desetaka milijuna kuna iz nalaza Državnog ureda za reviziju, kao i prethodnih proračunskih nadzora Ministarstva financija i upravnog nadzora Ministarstva kulture, u njegovu obranu stali su interesno povezani ljudi, sama njegova struka, koja od Hrvatskog sabora tražiti zaštitu Hrvoja Hribara i tobožnjeg ugroženog prava filmske neovisnosti, jer kažu:

NEGATIVNI NALAZ DRŽAVNIH TIJELA I HAVC-u

Nakon javne objave NEGATIVNOG nalaza Državnog ureda za reviziju kojim su potvrđeni navodi svih naših prijava, od novog Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra tražimo trenutačno razrješenje Hrvoja Hribara i suspenziju svih njegovih u kriminal umiješanih djelatnika HAVC-a, kako se ne bi dogodilo da na novoobjavljenim javnim pozivima ponovno isti ljudi nezakonito odlučuju o podjeli novca hrvatskih građana.

Tko je prisilio Papu Benedikta na odlazak i zašto

George Soros, Barack Obama i Hillary Clinton su orkestrirali puč u Vatikanu kako bi zbacili konzervativnog papu Benedikta i zamijenili ga, kako neki pišu, ljevičarem papom Franjom, navodi skupina katoličkih lidera navodeći dokaze iz različitih izvora, uključujući i WikiLeaks e-mailove.

Glavašević: Hrvatska na svojoj zastavi ima cijeli zoološki vrt

Bojan Glavašević, član predsjedništva SDP-a, saborski zastupnik i bivši tajnik kabineta ministra branitelja, prošle je godine sudjelujući na konferenciji “Jezici i nacionalizmi” u Podgorici, između ostaloga, izjavio kako Hrvatska na svojoj zastavi ima “cijeli zoološki vrt”.

Od 2014. godine ostao je zapamćen po snimci na kojoj se izrugivao (poginulim) hrvatskim braniteljima, a posljednji u nizu bio je njegov odgovor Andriji Hebrangu u ovotjednoj HRT-ovoj emisiji Otvoreno, kada je rekao da Hebrang “nije ostao bez svega” kao on, nakon koje se ispričavao i opravdavao.

Matvejević je bio klevetnik i nije radio za hrvatske interese

Nakon duge i teške bolesti preminuo je književnik svjetskog ugleda i hrvatskog, talijanskog i bosanskohercegovačkog porijekla Predrag Matvejević u četvrtak u 14 sati u Zagrebu, u 85-oj godini.

"Predrag Matvejević bio je vrlo kontoverzna osoba", rekao je u razgovoru za direktno.hr pravnik i predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta Zvonimir Šeparović osvrćući se na značaj lika i djela preminulog bosanskohercegovačkog pisca koji je imao hrvatsko i talijansko državljanstvo.

Dok hrvatska djeca obijaju šaltere po Hrvatskoj, nosaju tacne po Jadranu ili rade na bauštelama po Njemačkoj dijete jednog istaknutog političara čeka radno mjesto na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta.

Radi se o sinu predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca i kako mediji pišu baviti će se dijasporom.

imamo pravo na 43,5 milijardi eura odštete od Srbije!

HVR Čuvari Domovine odlično su primjetili šutnju oko naplate ratne odštete od Srbije za koju, odnedavno, imamo i zakonsku osnovu. Zašto se ovo pitanje ne pokreće i tko je “kočničar” realizacije dobivanja ratne odštete, pročitajte u nastavku koji donosi Portal dnevnih novosti.

Ljevičari su još od Francuske revolucije apsolutni prvaci u laganju

Dana 14. srpnja 1789. godine revolucionarni narod provalio je u zloglasnu tamnicu Bastillu punu žrtava nenarodnog režima itd. itd. U tom kontekstu se povijesno javlja i najomraženija kraljica apsolutističke Francuske Marija Antoaneta s ciničnom izjavom: “Ako nemate kruha, jedite kolače…“

Moja knjiga „Vječni titoizam i ljudožderska politika“ tiskana u nakladi Večernjeg lista od danas se može nabaviti u svim knjižarama „Školska knjige“ u Zagrebu i Hrvatskoj za samo 49 kuna. Posvetio sam je svojoj najmlađoj unuci Luni!

Provokativni i poticajni proslov „Uloga znanosti, raznolikih profesionalnih iskustava i životne mudrosti u esejistici Slavena Letice“ napisala je pjesnikinja, nakladnica, spisateljica i učiteljica kreativnog pisanja Milana Vuković Runjić, urednik knjige je Žarko Ivković, grafička urednica Tihana Bedeniković, a naslovnicu je dizajnirao „Red Point“ iskoristivši fotografiju Borisa Ščitara.

Video reportaža o Dubrovniku i Korčuli