"25 godina neovisne, suverene, slobodne i samostalne Hrvatske"

Konačno su svi nagrađeni obrađeni i po grupama i abecedi objavljeni u nastavku.

Zahvaljujemo na strpljenju. Slike nagrađenih radova biti će objavljene kao uvijek do sada, samo ne znam kada, jer mi priprema izložbe odnosi jako puno vremena. Molim za razumijevanje, vaša Dunja Gaupp.

Srdačne čestitke pobjednicima i puno hvala svim sudionicima natječaja.

"25 godina neovisne, suverene, slobodne i samostalne Hrvatske"

Vjerujemo da nestrpljivo očekujete rezultate ovogodišnjeg natječaj. I ove smo se godine lomili u odluci kome dodjeliti koje priznanje, jer kako između tolikih lijepih uradaka odabrati nekolicinu najboljih? Odluka je konačno donešena i evo koji su to:

Želimo lijepi vikend bez dugih kolona.

NE, OVI POSTUPCI SE NE MOGU ZVATI DRŽAVNIČKIM

Da rasčistimo nije ovo nikakav državnički potez. Pravi državnik bi prije ovakvog poteza osigurao stabilnost države, ne preko leđa naroda koji je iscrpljen u svakom pogledu, nego kroz dotok sigurnih investicija i stabilizacije gospodarske situacije, i definitivno ne kroz frizirane statističke podatke. No mi svjedočimo diletantskom postupku jer „situacija ne pobjeđuje“ kako reče jedan mudar čovjek.

Gospodin Andrej Plenković, Predsjednik Vlade RH

Štovani gospodine Plenkoviću,

Jučer sam pogledao vašu izjavu na sastanku sa hrvatskim gospodarstvenicima. Bili ste izvrsni i zaista vam čestitam na konsekventnosti, odmjerenosti i konačno gdje pokazujete i Vašu osobnu viziju budućnosti hrvatske Države, koja dobiva u vama izglednu budućnost u primjernoj i uravnoteženoj nadi prema boljitcima.

Sviđalo se to nekom ili ne, Frljić je u Splitu dobio sve što je mogao dobiti - a to je pozornost

Zna taj vrlo dobro da je ono što on radi daleko od umjetnosti pa je zaigrao na drugu, sigurnu kartu - na incident. Kad već ne može pokazati raskoš talenta kojeg nema, onda je dobar put okrenuti se primitivizmu i izvrijeđati svetinje većine poštenog svijeta. I eto te u središtu pozornost. Ali, to i dalje nije umjetnost. Kao što nije ni umjetnička provokacija. A nije ni inteligentno. Ni duhovito. Ono što radi Frljić razina je cajki, piše Silvana Oruč Ivoš za Hrvatsko slovo.

Gosti Bujice u ponedjeljak navečer bili su redatelj Jakov Sedlar i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata ’91. Mladen Pavković.

U emisiji se razgovaralo o nagradi Grada Zagreba koju je Sedlar dobio za doprinos u kazališnoj i filmskoj umjetnosti, međutim, u prvi plan izbila su dramatična zbivanja u Splitu, gdje se ispred kazališta okupilo tisuće građana kako bi prosvjedovali protiv provokacije Olivera Frljića, koji je u sklopu Marulićevih dana postavio predstavu u kojoj grubo vrijeđa Papu Ivana Pavla II. i osjećaje vjernika.

Nije loše biti prvi u ‘državi’ u kojoj Ministarstvo kulture financira predstavu u kojoj glumica izvlači hrvatsku zastavu iz šup*a

Neprekidno se ponavlja jedno zlobno pitanje: koja je razlika između političara i lopova? Odgovor s Facebooka je za peticu: jedina razlika je što mi biramo političare, a lopovi biraju nas…

U Hrvatskoj je 2013. osnovan Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U Savijetu sjede predstavnici Hrvata iz zemalja svijeta u kojima žive. O samom osnivanju Savijeta znalo se vrlo malo ili ništa, a još manje o tome kako su se pojedini ljudi našli kao predstavnici u tome Savijetu. Tko ih je predložio, tko ih je izabrao?

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) kaznenu prijavu protiv samostalnog srpskog tjednika „Novosti“, zbog teksta na naslovnoj stranici (21. travnja 2017.), a koji glasi:

„Nagrada smrada Zagreba“, koji je objavljen uz fotografiju uglednog i cijenjenog hrvatskog redatelja Jakova Sedlara, a u povodu dodjele priznanja Grada Zagreba.

Želimo lijepi vikend!

Tuđmanova Hrvatska nastala u Domovinskom ratu

U prošlosti i danas, a tako će biti i u budućnosti, hrvatstvo je imalo različite sadržaje i izražavalo se i ostvarivalo na različite načine. Zato nije jednostavno odgovoriti na pitanje što to znači biti Hrvat, koje osobine čovjek treba imati i kako mora postupati da bi ga se moglo smatrati autentičnim istinskim Hrvatom? Potrebno je utvrditi koje su minimalne karakteristike čovjeka potrebne da bi bio Hrvat odnosno koji je minimum njegovog ponašanja da bi se moglo tvrditi da je i Hrvat na djelu a ne samo na papiru.

Sustavno se proizvode dugovanja

U Hrvatskoj uopće ne funkcionira pravedna pravna država, nego se upravo pravo zlorabi za sistemsko stvaranje novih dužnika. Uzalud je Hrvatska članica Europske unije, jer pravo primjenjuje prividno odnosno selektivno, ne ravnajući se po načelu stvarnoga općega dobra, nego štiteći interese povlaštenih skupina.

a Galeba čeka svijetla muzejska budućnost!

Čitam ovih dana da su Nina i ekipa odbili financijski podržati knjigu pjesama Arsena Dedića ”Brod u boci“, ali su spremno financirali knjigu Sneške Kordić “Jezik i nacionalizam“. Živi dokaz da su jugoslaveni na većoj cijeni od umjetnika. Srećom, samo u Ministarstvu kulture. Za sada… Komunisti i dalje marširaju Lijepom Našom. Imam dojam da su stvarno besmrtni. Bernarda Holjevac na Facebooku zaključuje: “Nada više ne umire posljednja. Manolić umire poslije nade“. Dugo i sretno živjet će i Lora Vidović, pravobraniteljica za nešto…

Razgovor s đakovačko-osječkim nadbiskupom mons. dr. Đurom Hranićem

Poštovani oče nadbiskupe, nalazimo se u Velikome tjednu, vremenu neposredno pred najveći kršćanski blagdan Uskrs. Uskrs je blagdan nade, a nas zanima Vaše mišljenje kako rasplamsati nadu u sadašnjim vremenima u kojima, osudili bismo se reći, postoji puno strahova i razočarenja?

Veksikološke, sfragističke i heraldičke baštine otoka i Grada Cresa

Creski muzej u okviru svoje Povijesne zbirke organizirao je čitav niz zanimljivih izložbi. 1989. godine započeo je izdavanjem četverojezičnog vodiča „Heraldički Cres ili O grbovima i znakovima iz Grada Cresa“. Nastavilo se izložbom i katalogom „Grbovi lošinjskog otočja i južnog dijela otoka Cresa“ 2003. godine.

Sa željom i molitvom da Uskrsli u naše živote unese novu vedrinu i snagu,
Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj želi vam

sretan i blagoslovljen Uskrs!

Prošla je Cvjetnica i tiskovine umjesto na masline i Jeruzalem podsjećale na dane kada je mali Ivica s tatom koji je vratio iz kazamata uzgajao cvijeće i vozio na Dolac i drugdje, pastoralna vremena kada su se u još komunističkim vremenima akumulirali prvobitni dinari, ali i tada uz kredite i hipoteke. Nadošla je zatim promjena sustava, pojavila se suverena hrvatska država i unutar nje nastala država u državi, veliko proizvodno-trgovinsko carstvo agrokorsko, u čijem je koru pjevao lijep broj političara i njihove dječurlije, zapošljavali se ljudi i sve je bilo bajno do vremena kada je hrvatski div zaželio zadiviti i nesretni „region“ pa se proširio na zemlje bivše Jugoslavije, na istok i zapad (Mercator), to jest kada je gotovo postao (post)jugoslavenskim gigantom nesretno usklađen sa sličnim kretanjima u kulturi, primjerice, što je moralo loše završiti i sada smo tu gdje jesmo.

Bez Tita s gradonačelnicom Brunom Esih

Tito je komunalni problem 21. stoljeća

Kad je Sanader, kako bi pogodovao Mesiću, postavio Jadranku Kosor za hadezeovu predsjedničku kandidaticu svi su se smijali, premda je ta razina političke korupcije za plakati. Izgubivši izbore, kao i sve na kojima se prije i poslije pojavila, bila je ubrzo nagrađena za sudjelovanje u namještaljki. Sanader ju je monarhističkim pravom postavio za šeficu stranke i vlade.

Vrijeme je, moramo se braniti!

Tko do sada nije shvatio što nam se sprema, krajnje je vrijeme da se zamisli.

Što je točno, kako se ispravno kaže

Iz knjige Nives Opačić: "Reci mi to, kratko i jasno"

Za kupnju kućanskih uređaja u BiH 1990. trebalo 5 plaća, danas 2

Mnogi su i nakon dva i pol desetljeća i dalje nostalgični za bivšom državom i njezinim ekonomskim sustavom, smatraju da se živjelo bolje i imaju osjećaj da su bili bogatiji, da su u onom sustavu s plaćom išli na ljetovanje (bez čekova) i “još je preostajalo novca”, piše Večernji list BiH. Donosimo vam podatke o prosječnoj plaći i cijenama iz statističkog godišnjaka od 1990. koje je objavio Mediacentar.

Kada Hrvati govore o pljački svoje domovine, tada ponajviše misle na devize koje moraju predavati Beogradu. Međutim, to sa devizama je samo jedan vid pljačke i to ne onaj najteži. Ne samo što je tih vidova pljačke jako mnogo, nego mnogi među njima nanose Hrvatskoj veću materijalnu štetu nego što predstavlja pljačka njezinih deviza.

I to tako traje već 38 godina, a da za to cijelo vrijeme hrvatski komunistički rukovodioci ni okom nisu trepnuli gledajući tu pljačku (izuzev 1970.-71. kada su Mika Tripalo i Savka Dabčević sa nekoliko svojih suboraca digli glas, iako su i oni sagledali samo neke vidove pljačke Hrvatske).