Hibridno ratovanje i upravljanje kaosom

U suvremenom globalnom okružju permanentne nestabilnosti i nesigurnosti ne postoji nijedna država koja ne primjenjuje neki oblik hibridnog ratovanja, u obliku obavještajnih, medijsko-informacijskih ili odgojno-obrazovnih djelovanja.

Ruski vojni krugovi umjesto pojma hibridno ratovanje rabe sintagmu nelinearna vojna strategija. Koncept hibridnog rata prvi se put pojavljuje 2000. u SAD-u, u studiji koju je provela Naval Postgraduate School u Montereyu, gdje se opisuje rat Čečena protiv ruskih snaga. Od tada je koncept evoluirao i danas hibridno ratovanje obilježava rat u kojem je izbrisana razlika između civila i vojnika. Zaraćene strane, vladine i nevladine, mogu ratovati na raznim područjima: gospodarskom, diplomatskom i kibernetskom, nerijetko posežu za terorizmom i organiziranim kriminalom.

Poštovan prijatelji u Domovini i svijetu od srca vam čestitam Dan međunarodnog priznanja Hrvatske

15. siječnja 1992. godine za mene je bio dan kada je sva prolivena krv mojih suboraca i moja postala opravdana.
Sva naša ranjavanja, pogibje i mučenja u Srpskim logorima dovele su do toga da smo nakon 888 godina stvorili Slobodnu, Neovisnu i Međunarodno priznatu Hrvatsku.

U to vrijeme davne 1992. godine nalazio sam se u zarobljeništvu u Srbiji, u najokrutnijem logoru, u gradu Nišu.
Vijest da je Hrvatska priznata doznali smo na najokrutniji način. Mučili su nas i tukli do dugo u noć, bacali po hodnicima, razbijali glave o zidove, gazili nas....

Voditelj HRT-ove emisije Nedjeljom u 2 Aleksandar Stanković gostujući na N1 televiziji ponovio je tezu da je u Hrvatskoj djelomice vođen i građanski rat.
“U Hrvatskoj je u dijelu bio građanski rat, u manjem dijelu, ali je bio. Naime, kada srpsko selo ratuje protiv hrvatskog sela, to je građanski rat. Kada se napadao Dubrovnik i Vukovar, te kada su tenkovske jedinice iz Beograda išle prema Vukovaru to naravno nije građanski rat, to je čista agresija. Kada ratuje selo protiv sela, onda to ima elemente građanskog rata”, objasnio je svoj stav Stanković u emisiji Pressing.

HRVATSKO NACIONALNO ETIČKO SUDIŠTE - Priopćenje za javnost

Problem agresije na hrvatski držani teritorij od strane četiri neugodna, predatorska susjeda valja hitno riješiti na jedini mogući način, a to je primjena načela Međunarodnog prava, koje štiti potpuni suverenitet svake države, i ujedno državu obvezuje da ga tako koristi.

22. svibnja 1992. godine države svijeta priznale su Hrvatsku kao suverenu članicu UN-a. Raspadom saveza unutrašnje granice postaju vanjske. Ono što bi Slovenija, a na ishod čekaju Srbija, BiH i Crna Gora, htjele promijeniti na vlastitu korist, određeno je: po AVNOJ-u, potvrđeno po UN-u (Badinterova komisija). Članice bivše Jugoslavije međusobno su se priznale u tim starim – novim granicama. Hrvatska i Slovenija su to napravila prve.

Međunarodni se kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) nesumnjivo nadao da će posljednja presuda od 29. studenog u predmetu Tužitelj protiv Jadranka Prlića i drugih – poznatih kao "hrvatska šestorka" – na zadovoljavajući način okončati njegovo djelovanje. Sud je nedavno na kaznu doživotnog zatvora osudio Ratka Mladića, srpskog generala koji je zapovjedio izvršenje genocida u Srebrenici (i mnogo čega drugoga u Hrvatskoj za što mu nikada nije suđeno).

Potom se dao na ispunjenje prešutnog, no općeprihvaćenog mandata izjednačavanja krivnje za ratove nakon raspada Jugoslavije, potvrđujući duge kazne hrvatskoj šestorci za ratne zločine protiv muslimana u Bosni i Hercegovini – čime je propisno ispunio svoj mandat. Međutim, stvari su krenule krivim putem kada je hrvatski general Slobodan Praljak, u ranijem životu filmski producent, ustao i rekao: "Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu."

Ante Starčević je govorio da mi Hrvati imamo dvije narodne mane iz kojih izvire sva naša nesreća:

mi svakome vjerujemo bez da promišljamo i lako zaboravljamo krivice koje nam drugi učine. Uz ovu misao valjalo bi još dodati još dvije naše mane:

Krajem 2017. godine Europska komisija je podnijela tužbu protiv Mađarske, Poljske i Češke Republike Europskom sudu pravde. Tri zemlje optužene su zato što odbijaju prihvatiti izbjeglice prema europskim kvotama.

Za novine "Der Welt" Orban je rekao da će priliv muslimanskog stanovništva dovesti samo do "paralelnih društava" unutar države. "Mi ne gledamo te ljude kao muslimanske izbjeglice. Smatramo ih muslimanskim osvajačima ", kaže Orban.

Schumanova kršćanska Europa i Soroseve multi-kulti dogme

Dok je mađarski premijer Viktor Orban, braneći europsko pravo na Božić bez “navlačenja zavjesa”, izgovarao svoju božićnu čestitku, koja je zapravo apel za zaštitu i očuvanje kršćanskih temelja Europe, Njemačka se na simboličan način još jednom suočavala s posljedicama napuštanja tih temelja. Orban, kao crna ovca europskih mainstream medija i politike proizvedene po mjerilima Soroseve multi-kulti dogme, stišan je namjerno da Europljani ne bi čuli o čemu to zapravo govori.

Kada i kako je skijanje postao omiljeni sport Zagrepčana

Zagrepčani su proskijali još u 19 stoljeću. Prije 123 godine hrvatski povjesničar i sportski pisac Franjo Bučar (1866.-1946.) održao je prvi skijaški seminar za profesore tjelesnog odgoja Hrvatske. Bučar, diplomirani profesor sa sveučilišta u Stockholmu, donio je 1894. g. prve skije u Hrvatsku i Zagreb, te na padinama Cmroka profesorima tjelesnog odgoja pokazivao osnovne skijaške tehnike. Bučar je bio i prvi hrvatski natjecatelj na jednom skijaškom natjecanju. Osvojio je drugo mjesto na natjecanju u Češkoj u sječnju 1895.

Koordinacija udruga hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata POSTAVLJA PITANJE DRŽAVNOM ODVJETNIKU

Pismo upućeno Državnom odvjetniku donosimo u cjelosti.

Koordinacija udruga hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata upozorila na ponovni koruptivni odljev novac u HAVC-u

Pismo upućeno na adrese Sabora, Premijera, Predsjednice i mnogih drugih, donosimo u cjelosti.

Istovrijednik - najbolja novoskovana hrvatska riječ u 2016. godini

Autori nove, prvonagrađene hrvatske riječi - istovrijednik - kao inačice za latinizam ekvivalent, supružnici su Anica i Denis Peričić. Stručni žiri (u sastavu: prof. dr. Jasna Horvat, književnik Hrvoje Hitrec, prof. emeritus Igor Čatić, dr. sc. Zvonimir Jakobović, prof. dr. Mario Grčević, dr. sc. Nataša Bašić, prof. dr. Mile Mamić i predsjednica prof. dr. Sanda Ham), odlučio je da se riječ istovrijednik dobro uklapa u hrvatski tvorbeni sustav i književni jezik.

Nešto napraviti ispod stola ili gurnuti pod tepih slikoviti su opisi nedozvoljenih radnji.

U ovih dvadesetak starih pravila lijepoga ponašanja, puno se toga smjelo ili čak preporučavalo baciti pod stol. Ne želim ni zamisliti kako su izgledale površine ispod stola, nakon što su svi gosti otišli. Jadne domaćice!

23. prosinca 2017. mađarske novine „Magyar idők" objavile su članak mađarskog premijera Viktora Orbana, namjenjenog svim Europljanima, bili oni religiozni ili ne.

Izvrstan tekst! Prekrasna i duboko dirljiva obrana kršćanstva i europske kulture, koja pokazuje da je Viktor Orban veliki državnik čiji horizont i predanost vrijednostima kršćanstva prelazi granice Mađarske.

Tekst donosimo u cjelosti.

Novo ljeto stiglo je eto
kroz prašnjav drum.

Slovenija pati od sindroma male zemlje, a Italija sada može reći kako više ne vrijede Osimski sporazumi

O slovenskoj najavi jednostrane implementacije arbitražne presude na moru razgovarali smo s admiralom Davorom Domazetom Lošom koji je za Direktno rekao kako ovo što se događa nije ništa novo i nepoznato. "Od osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, kada je u pitanju slovenska politika i geopolitika, ona se svodi samo na jednu sastavnicu, a to je ucjena Hrvatske", rekao je admiral Domazet i dodao kako je Slovenija mala zemlja i pati od sindroma male zemlje.

Osnujmo fond iz kojeg ćemo obeštetiti sve žrtve

I dok hrvatska službena politika šuti, a srpska preventivno galami i prijeti tužbama čak i za Prvi svjetski rat, sve su glasniji stavovi da bi se zajedničkim fondom smirile i strasti - Hrvatska traži 40 milijardi eura ratne odštete – vrištalo je s naslovnice srpskog Blica proteklih dana, a njihov primjer slijedili su i brojni beogradski mediji, gotovo se nadmećući u opširnim analizama o potencijalnoj ugrozi tamošnjeg proračuna, pa i uzdrmanim temeljima ekonomske stabilnosti Republike Srbije.

Panika je uslijedila nakon što je u hrvatskom Saboru usvojen Zakon o hrvatskim braniteljima, koji u svom prvom članku Srbiju navodi kao agresora pa mediji tvrde kako baš zahvaljujući toj formulaciji “službeni Zagreb traži isplatu ratne odštete, što su najavili zastupnici tri najveće hrvatske stranke – HDZ-a, SDP-a i Mosta”.

Možda je došlo vrijeme da se raščisti medijska magla nad Lijepom našom

Evo nam Božića, a potom i kraj još jedne godine. Završni račun naših uspjeha, neuspjeha, nadanja, očekivanja, želja i brodoloma. Agrokor je za mnoge događaj godine. Za ognjištare i “manje inteligentne ekstreme“, kako im tepa Mile Kekin, haaška presuda generalu i drugovima je na prvom mjestu. Tu je i dramulet u kojem je HNS u zadnji čas uskočio u Plenkijevu barku, a da Vrdoljak ni noge nije smočio. Slažem se s Marinom Šerić i Šestomličkom da bi stvarni ”True Grand Slam” bio opoziv Donalda Trumpa kojeg utopijski uporno “intelektualne proleterke“ iz naših medija žele nogirati iz Bijele kuće. I našle su napokon nešto opasnije i ozbiljnije od 16 dama kojima je trebalo trideset i više godina da se prisjete ”strahota“ koje su doživjele u susretu s njim.

Kakva je budućnost Hrvatske ako EU lomi kralježnicu neposlušnim, previše suverenistički orijentiranim članicama?

'Mi želimo Boga', riječi su kojima je hrabri poljski narod hodao gradovima diljem svoje zemlje. Pod sloganom poljske, tradicionalne, domoljubne i katoličke pjesme Poljaci nisu samo proslavili Dan neovisnosti, već otvoreno kriknuli protiv aktualne politike Europske unije koja briše identitet Europe kakvu poznajemo. Taj je događaj bio povod za discipliniranje Poljske od strane EU-a, odnosno donošenje rezolucije kojom se Poljskoj prijeti oduzimanjem prava glasa, ali i najava obračuna i s drugim zemljama članicama, onim državama koje EU vide kao savez samostalnih i suverenih država u kojemu se poštuje nacionalni identitet članica i zajednički dogovara politika. EUNe vide ju kao zajednicu koja se temelji na političkoj, ideološkoj i ekonomskoj dominaciji nekoliko država koje ostale discipliniraju stalnim dociranjem, a prijetnjama demokratski izabranima nacionalnim vladama nameću poslušnost.

Uz napetosti između kršćana, Židova i Arapa, kakva budućnost čeka Jeruzalem?

Hoće li doći do mira? Što će se dogoditi nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o proglašenju Jeruzalema glavnim gradom Izraela? Što Biblija kaže o proročanstvima o Jeruzalemu? Grad Jeruzalem, koji je nastao prije otprilike 3.000 godina, već se dugo smatra svetim gradom mira - koncept koji je utjelovljen u svoje ime. Iako među bibličarima ne postoji konsenzus o tome što točno znači Jeruzalem, "najstariji poznati oblik riječi, Uru-sa-lim, mnogi smatraju da znači "grad mira" ili "grad (bog) Salema". A s obzirom na ime hebrejskog podrijetla, drugi ga tumače kao "temelj mira" ili "posjed mira" (International Standard Bible Encyclopedia, "Jeruzalem").

Božić je vrijeme radosti, vrijeme kada slavimo rađanje novog života, vrijeme kada s radošću i optimizmom gledamo u budućnost. Pred nama je drugi Božić nakon što ste zaprisegnuli biti na čelu Vlade svih hrvatskih građana u zemlji u kojoj se preko 86 % stanovništva izjašnjava katolicima. Nažalost nas većine, ali na sreću onih malobrojnih na čiji mlin vodu navodite već drugi Božić svakodnevno opovrgavate svoje obećanje. Prisega je svečano obećanje i uvijek se držalo do nje, u kaznenom zakonu kršenje prisege povlači i kaznene sankcije. Nije zato neobično očekivati od časnih ljudi da se drže zadane riječi koju svečano dadoše i prisegnuše. Ta, je li problem u prisezi ili ipak u ljudima?