Tatjana Grgich, rođena Čizmić, umrla je 2. rujna 2020. u krugu obitelji u njihovoj kući.

Rođena 1928. u Zadvarju, u Hrvatskoj, Tatjana je bila supruga Miljenka (Mike) Grgicha, majka Violet Grgich (Colin Shipman) i baka Noela Grgicha-Shipmana. Iza sebe je ostavila sestru Vjekoslavu Čizmić Sturmer, te mnoge nećake i nećakinje u SAD-u i Hrvatskoj.

Duboko pobožna katolkinja, Tatjana je svojom iznimnom ljubaznošću, velikodušnošću, šarmom, stilom i živahnošću dirnula svakoga koga je srela.

Bila je poznata po svojim izvanrednim kulinarskim vještinama, a sve je uveseljavala svojim hrvatskim specijalitetima, uključujući i svoje poznate štapiće od sira koje je radila za posjetitelje imanja Grgich Hills u Napa Valleyu.

Zabrinutost zbog prevladavajućih politika COVID-19

Američki institut za ekonomska istraživanja organizirao je od 1. do 4. listopada 2020. godine izvanredan skup vrhunskih epidemiologa, ekonomista i novinara kako bi razgovarali o globalnoj hitnosti stvorenoj neviđenom primjenom državne prisile u borbi protiv pandemije Covid-19.

Međunarodni epidemiolozi i znanstvenici iz javnog zdravstva podnijeli su prošli tjedan Veliku Barringtonovu deklaraciju. U tome izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog štetnih učinaka prevladavajućih politika COVID-19 na fizičko i mentalno zdravlje - umjesto toga preporučuju ono što nazivaju "Usredotočena zaštita".

Deklaracija je na njihovoj stranici objavljena i na hrvatskom, gdje je možete i potpisati.

Liječnici kažu - maske ne koriste, a mogu jako škoditi

Trenutno na mnogim mjestima moramo nositi maske. Bečki liječnik Dr. Christian Fiala nošenje maski u svakodnevnom životu ocjenjuje kritičnim. Dokazano je da dovode do povećane koncentracije ugljičnog dioksida u krvi, što dovodi do fizičkih tegoba. Njemački mikrobiolog i epidemiolog infekcije Sucharit Bhakdi također kritizira maske. On upozorava na histeriju.

Izjava Dr. med. Margareta Griesz-Brisson

Njezin je videozapis izbrisan na YouTubeu u vrlo kratkom roku. Postavljen na više mjesta i jedno vrijeme stalno brisan (tipično za demokratske zemlje gdje "vlada" sloboda govora, zar ne?). Na koncu su valjda odustali kad su vidjeli da nema šanse ušutkati ni nju, ni narod koji želi znati istinu.

Ako ne govorite njemački, pročitajte najinteresantnije dijelove njene VIDEO izjave koje sam za vas prevela.

Krik duhu naroda

Prvo ovogodišnje veće okupljanje građana u obliku mirnoga prosvjeda zbog ograničenja povezanih s pandemijom koronavirusne bolesti održano je u subotu 5. rujna na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića pod pozitivnim nazivom »Festival slobode«. Možda baš to što se pozornost glavne medijske i političke struje fokusirala više na »incident« koji se zbio tijekom okupljanja (kada je među građanima preko Trga prošlo vozilo Hitne pomoći) nego na ondje izrečene poruke, osnažuje zdravorazumsko nastojanje da se ispita što je ondje tako opasno rečeno pa da to mora iščeznuti iz javne svijesti.

KOME JE SVE TREBAO PARAGA

“Ovo nije demokratska Hrvatska, ovo je diktatorska Hrvatska. Od EZ i svijeta se traži priznanje Hrvatske i Slovenije, ali i poštovanje ljudskih prava; hoće li Hrvatska biti priznata, ne znam, ali znam da je najveću medvjeđu uslugu Hrvatskoj napravio upravo predsjednik Tuđman”, govorio je na konferenciji za novinare netom iz pritvora pušteni Dobroslav Paraga (vidi Vjesnik, 19. prosinca 1991.). Bilo je to “zlatno doba” medijske promidžbe jedinog stranačkog čelnika koji je imao i svoju vojsku, čovjeka koji je žestoko kritizirao, napadao i osporavao hrvatsku vlast s predsjednikom Tuđmanom na čelu.

U DOMOVINSKOM RATU

Agresija protiv Hrvatske nije počela u jednom trenutku, nego je nastajala iz cestovnog terorizma, preko pucnjave, jurnjave tenkova kroz naseljena mjesta, primjerice kroz Osijek u trenutcima agresije na Sloveniju, i drugih oružanih provokacija, sve do minobacačkih i zrakoplovnih napada na naseljena mjesta i gradove.

Rat Hrvatskoj nitko nije navijestio, nego se Armija skrivala iza notorne izmišljotine o “razdvajanju sukobljenih strana”, a Srbija iza Armije i saveznog Predsjedništva, u kojem je samo Srbija imala moć faktično utjecati na odluke vojnoga vrha.

Agresija na Hrvatsku bila je u uskoj svezi s političkim pregovorima među bivšim jugoslavenskim republikama, a rasla je istodobno s pojačavanjem diplomatskih aktivnosti i posredovanja Europske zajednice u “jugoslavenskoj krizi”, kako su to što se događalo dugo nazivali.

USTAV I DRUGI TEMELJNI DOKUMENTI ZA SAMOSTALNU HRVATSKU

Donošenju novog Ustava Republike Hrvatske prethodili su najprije amandmani na stari Ustav, proglašeni 25. srpnja, te rad na izradbi prijedloga posve novog Ustava, čije je donošenje u ime Predsjedništva Republike na istoj sjednici Sabora predložio predsjednik Tuđman.

POLITIČKA BORBA I RAT ZA SAMOSTALNOST HRVATSKE, TUĐMAN I HDZ NA BRANIKU DRŽAVOTVORNE POLITIKE

“Zato samo ponavljam svoju staru tezu da je Tuđman ostao jedan uski, seoski političar”
(Miko Tripalo u beogradskom NIN-u, 24. svibnja 1991.)

Generalno govoreći, predizborno razdoblje i prvi mjeseci poslije izbora bili su doba u kojem se rijetko tko usudio javno i izričito zahtijevati Hrvatsku izvan “jugoslavenskog okvira”, tako da je unatoč spoznaji mnogih da je “Jugoslavija” idejno, politički, međunacionalno i gospodarski bankrotirala “jugoslavenski okvir” bio nešto u što se ne smije olako taknuti. Unutarnje snage represije i međunarodna zajednica bdjele su nad “suverenitetom i teritorijalnim integritetom Jugoslavija”. I mnogi od onih koji tu represivnu i nenaravnu tvorevinu nisu voljeli ili je nisu mogli smisliti s tihom su rezigniranošću sebi priznavali da otrgnuti Hrvatsku iz “bratskog” zagrljaja neće biti nimalo lako.

Lideri i stranke “hrvatske opcije” - II. NASTAVAK

U prvo doba i inicijalni HSLS (Hrvatski socijalno-liberalni savez), dok mu je predsjedao Slavko Goldstein (poslije je vodstvo preuzeo Dražen Budiša), a čiju je platformu izradio dr. Zvonko Lerotić, dok su ga najodlučnije zastupali Božo Kovačević, Vlado Gotovac, dr. Darko Bekić, dr. Franjo Zenko i nekolicina humanističkih intelektualaca, bio je s jedne strane blizak tzv. građanskoj orijentaciji UJDI-ja po propagiranom načelu “jedan čovjek – jedan glas”. Neki njegovi čelnici bili su usko povezani s tadašnjim vodstvom SSRNH (Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske).

Kako su rušili Tuđmana

1992. pod tim je naslovom objavljena knjiga Zdravka Gavra. Uz znanje, suglasnost i potporu dr. Franje Tuđmana objavljena je u cijelosti u Večernjem listu i Slobodnoj Dalmaciji.
Nedavno je portal Hrvatsko nebo također objavio cijelu knjigu uz dopuštenje autora i neznatne izmjene prvobitne verzije.

U odnosu prema imenu i pojavi dr. Tuđmana i Hrvatske demokratske zajednice, kojoj je on od početka bio na čelu, i za čije je utemeljenje najzaslužniji, prelamao se je u javnosti cijeli spektar političkih pogleda, strujanja i interesa. Prema njemu svatko je, volens-nolens, zauzeo određeno stajalište – od vodećih generala Jugoslavenske armije do vodećih stranaka, političkih čimbenika i istaknutih pojedinaca u Hrvatskoj i drugim republikama tadašnjeg SFRJ.

Izjava srpske premijerke gđe. Ane Brnabić otkrila dvostruku paniku u Srbiji

Prema „Jutarnjem listu“, srpska premijerka gđa. Ana Brnabić izjavila je 8. kolovoza 2020.: „Želimo pomirenje, mir, ne tražimo od vas da se ispričavate, priznate genocid u Jasenovcu, ali želimo da nas pustite da tugujemo taj dan ili tih dana. Želimo pomirenje, ali ne i poniženje, na koje nećemo pristati.“

8. travnja talijanska štampa piše - COVID-19:

"Umrla je četvrtina svih pacijenata na intenzivnoj njezi u Lombardiji"

Slijedečeg dana na to reagiraju i oglašavaju se talijanski liječnici: „Sad je dosta laži, laži imaju kratke noge, a farmaceutske tvrtke pune džepove ... „

Zašto se Hrvati raduju jer su Srbi u Oluji pobjegli iz Hrvatske

Dr. Matko Marušić komentira ponašanje Milorada Pupovca, Vesnu Pusić, Vesnu Teršelić, Žarka Puhovskog, Zorana Milanovića, Ivu Josipovića i Tomislava Nikolića nakon presude Međunarodnog suda pravde o tužbi Hrvatske za genocid protiv Srbije.

Paul Lawrence Modrich američki biokemičar i genetičar hrvatskih korjena

2015. godine dobio je Nobewlovu nagradu za kemiju, zajedno s kolegama Tomas Lindahl i Aziz Sancar, za istraživanja oštećenja DNK, unaprjeđenje liječenja raka debelog crijeva i drugih tumora i neurodegenerativnih bolesti.

Škoro: "Plenković ne zaslužuje biti premijer, ali bio bi jako dobar ministar vanjskih poslova"

Škoro se po svojoj viziji sebe kao idola predstavio kao veći ratnik od Gotovine, veći katolik od Pape, veći domoljub od Tuđmana i veći financijski stručnjak od Marića, a po potrebi i veći poduzetnik od Jeffa Bezosa ..

S njime je razgovarao Mislav Bago

On je s višom građevinskom bio šef Croatia Recordsa

Čovjeku kojeg je HDZ postavio u državnu firmu danas strašno smeta što HDZ postavlja ljude u državne firme. Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro u Dnevniku Nove TV kod Mislava Bage, u prilično napetom razgovoru, među ostalim objasnio i kako bi riješio problem postavljanja stranačkih ljudi na čelna mjesta u državnim tvrtkama. Škoro je izrazio nezadovoljstvo time što su strateške firme upropaštene postavljanjem stranačkih direktora bez referenci. Priznao je da još nema plan kako riješiti pitanje imenovanja čelnih ljudi takvih tvrtki, pa je na licu mjesta predstavio impromptu plan.

Tektonski poremećaji odnosa poilitičkih snaga

U izbornoj noći, negdje oko 24 sata, svim promatračima i analitičarima koji su aktivno ili pasivno promatrali možda i najdramatičnije parlamentarne izbore u novijoj povijesti Hrvatske bilo je kristalno jasno da je došlo do tektonskih poremećaja odnosa političkih snaga, a taj novi odnos bez ikakve sumnje determinirat će političku budućnost Republike Hrvatske u svakom smislu. U svim istraživanjima prominentnih agencija za ispitivanje javnog mnijenja do samog foto finiša dvije najveće stranke u Republici Hrvatskoj bile su potpuno izjednačene, a relativna pobjeda jedne ili druge na izbornim kladionicama nije imala neki osobito unosan koeficijent. Jedino je CroElecto 2×1 komunikacije Roberta Bosaka, agencija koja je do ovih izbora bila najpreciznija uz najmanja odstupanja, velike šanse za relativnu pobjedu dala SDP-ovoj Restart koaliciji i to za čak 12 mandata više predviđajući pravi potop HDZ-a.

NISU IMALI NIŠTA ŠTO JE POTREBNO ZA TAJ SASTANAK – NI MUDA NI PROGRAME

Cijeli dan traju rasprave o tome je li premijer Plenković pogriješio kad je čelnike oporbe posebno zvao na razgovore o budućnosti Hrvatske. Naime, većina onih koji će iduće četiri godine na kreiranje hrvatske politike utjecati iz oporbenih klupa svoje odbijanje dolaska na razgovore opravdala je time što im poziv na razgovor nije stigao pisanim putem, što nije sve išlo kroz protokol i vjerojatno urudžbeni zapisnik i što nisu pozvani svi zajedno kao oporba. Na razgovor je bio pristao jedino Most, ali u takvoj situaciji kad su svi drugi odbili doći, njihova odluka da se i oni zahvale premijeru na pozivu, može biti shvaćena.

Kako je Plenković u četiri godine transformirao HDZ

U HDZ-u je protiv njega stvorena prilično široka fronta, ali se na parlamentarnim izborima pokazalo da ne stoje prijašnje teze da HDZ izbore ne može dobiti bez široke potpore cijeloga desnog spektra, uključujući i dio krajnje desnice.

Dok je oporba pucala u zrak, HDZ je držao plug u ruci

Nakon stvaranja države i ratne pobjede, ovo je zapravo prvi put da je neka politička stranka nagrađena i za opipljiv rad i očite rezultate

Dva dana uoči izbora na ovom sam mjestu objavio tekst pod naslovom “Za Hrvatsku bi na vlasti bio najbolji HDZ; ali bez Škore”. To se i dogodilo, ostvarila se pomalo nevjerojatna mogućnost da HDZ ima toliko mandata da bez pjevača, s manjincima, reformistima i HNS-om može formirati vlast.

“Za Hrvatsku bi na vlasti bio najbolji HDZ; ali bez Škore”.

VLADA O SMANJENJU POREZA, OPORBA O MANJINCIMA U VLADI

Kako vrijeme odmiče i kako u Domovinskom pokretu i Mostu shvaćaju što im se dogodilo na ovim izborima, tako je i sve glasnije javno ispoljavanje bijesa njihovih pristaša.

Osim što se pristaše Domovinskog pokreta bude iz sna u kojem su snivali da će preko noći narod njih prihvatiti umjesto HDZ-a, samo zato što znaju napamet nekoliko lijepih domoljubnih parola, oni proživljavaju pravu noćnu moru zbog činjenice da bi nakon ovih izbora na beznačajnu mjeru mogle biti svedene rasprave o ustašama i partizanima u javnom prostoru. O čemu će onda oni pričati?

Žurim ovo napisati s naivnom i ludom, ali vrućom i dirljivom željom da izabrani zastupnici za hrvatski Sabor tekst pročitaju prije nego se dogovore o stvaranju nove vlade. Analiza se zasniva na zamisli svehrvatskog pomirenja – usprkos svim razlikama. Izborni su rezultati pokazali da hrvatski narod na neki način osjeća isto i da bi bio spreman ozbiljno krenuti tim putom.

Izborni rezultati

Samo za budućnost ponovit ću neslužbene rezultate izbora za Hrvatski Sabor od 5. srpnja 2020.:

HDZ – 66, Restart – 41, Domovinski pokret – 16, Most – 8, Možemo! – 7, SSIP/Pametno/Fokus – 3, HNS – 1 Reformisti – 1 mandat.

Što nas to uči i čemu se možemo nadati?