9. svibnja organiziraju dokumentarni film s izjavama očevidca!

Nakon što je hajka na ovogodišnju Bleiburšku komemoracije u Austriji poprimila neslućenu razinu, u kojoj se sa svih strana i iz svih oružja nemilice “puca” po Hrvatima, skupina koruških Austrijanaca je odlučila na javnoj tribini reći pravu istinu o značenju ove komemoracije, kako za Hrvate tako i za domaće pučanstvo.

Navečer, 9. svibnja u 19 sati, u Starom kinu “Grenzlandheim” (Bahnhofstrasse 30, 9150 Bleiburg /Pliberk) bit će prikazan dokumentarni film “Fluchtpunkt Bleiburg”, autora Ferdinanda Maceka, vlasnika producentske kuće “Best Media”. Gospodin Macek će ujedno i moderirati diskusiju koja slijedi nakon prikazivanja filma. Film je snimljen na temelju knjige austrijskog povjesničara dr. Floriana Thomasa Rulitza “Bleiburška i Vetrinjska tragedija”, s kojom je 2010. godine i doktorirao na Sveučilištu u Klagenfurtu.

Uz 9. svibnja, dan takozvanog oslobođenja Zagreba

Drage prijateljice i prijatelji, Hrvatice i Hrvati!

I ove 2019. godine će takozvani antifašisti na dan 9. svibnja prirediti u maloj dvorani Lisinski u Zagrebu svečanu akademiju u povodu Dana pobjede i oslobođenja grada Zagreba, i sa pozivnicom na kojoj je slika kako crveni lik mlati crnoga, što znači da se u svome komunističkom mentalitetu ne mogu nikako osloboditi nasilja. Organizatori su: Savez antifašističkih boraca i antifašista RH i Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Iako sam samo dva puta pogodio ishod izbora, evo kome ću dati svoj glas na EU izborima

Javio se u Magazinu Jutarnjeg lista “bezdušni šupak“ Ante Tomić. Da ne bi bilo zabune, tako naš Ante tepa sam sebi ismijavajući “suze hrvatske predsjednice“ na 63. stranici Magazina. Ante to radi rafinirano i kirurški precizno demaskira “kićastu osjećajnost…“.

Zanovijetati i znači oduzimati komu dragocjeno vrijeme nevažnim stvarima, stalnim prigovaranjem

Otkako mi s raznih strana stižu pohvale za pisanje o penzićima, sve me više obuzimaju teme skopčane s tom dobi i populacijom, pa su izronila razna zakerala i zanovijetala, jer se općenito smatra kako su to odlike upravo staračke dobi. No svatko iz iskustva zna da se u takve gunđave napasti dobro uklapaju i mlađi. Ako se zna da je arhaično značenje riječi zanovijet oduzimanje vremena dosađivanjem i smetanjem, jasno je da dosadnjakovića i gnjavatora ima u svim dobnim skupinama.

„Trošite se ljudi“

bio je naslov jednog Ivankinog članka u Društvenim obavijestima Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj

Ona se potrošila, napustila nas, a dva dana iza nje i njezin Mate.

Ivka Ivanišević Ivezić, rođena je 29.08.1944. u Đurđevcu, gdje je i preminula 12.03.2019.
Mate Ivanišević, rođen 19.10.1936. u Opuzenu, preminuo 14.03.2019. također u Đurđevcu.

Vječno počivalište našli su u obiteljskoj grobnici u Milni, gdje su 06.04.2019. ispraćeni od svojih najmilijih i brojnih prijatelja.

Borba za nacionalni identitet i hrvatski jezik

Do 1. svibnja 1843. u Hrvatskom Saboru govorilo se latinskim jezikom, a onda je, 2. svibnja 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski održao prvi govor na

hrvatskom jeziku. No, kao službeni jezik, hrvatski je uveden tek pet godina kasnije, 23. listopada 1847. Kao jedan od nositelja hrvatskog narodnog preporoda i ilirskog pokreta, Ivan Kukuljević Sakcinski cijeli svoj život posvetio je politici i kulturno-znanstvenom djelovanju, zalagao se za uvođenje hrvatskog jezika umjesto latinskog kao službenog.

Hrvatska je godinama uz velika odricanja stvarala svoju oružanu silu. U danima kad su njezin veliki dio pod okupacijom držali četnički teroristi, svi bitni međunarodni čimbenici bili su podjednako odlučni protiv hrvatskih oslobodilačkih akcija. Stalno se prijetilo sankcijama.

Unatoč svemu, hrvatski državni i vojni vrh 1. svibnja 1995. pokrenuo je vojno-redarstvenu operaciju "Bljesak" kojom je za samo 36 sati oslobođena zapadna Slavonija. Predsjednik dr. Franjo Tuđman odabrao je najpovoljniji trenutak. Tih dana četnici su prekršili dogovor o prometnicama, što je ozlovoljilo međunarodnu zajednicu. Istodobno, hrvatska je vojska, nakon više uspješnih komandoskih akcija, ojačala toliko da je bila sposobna i za veće ratne pothvate.

Danas slavimo Sv. Josipa!

Današnji blagdan sv. Josipa Radnika u crkvenu godinu uvodi papa Pio XII. On je odredio da se blagdan sv. Josipa Radnika slavi 1. svibnja 1889. godine

Druga Internacionala odredila je 1. svibnja kao dan kada će se slaviti praznik radništva. Upravo te godine i papa Leon XIII. Izdaje encikliku „Quamquam pluries“. U njoj poziva radnike i ljude koji žive u skromnim prilikama na sv. Josipa. Papa govori kako bi im on trebao biti uzor i primjer.

Čovjek vjere, nade i ljubavi

„Ja volim svoj narod, ja ga ne mogu ne voljeti kao što ne mogu ne voljeti svoju obitelj. Jer sam jednostavno član i baštinik njegove povijesti, kulture, jezika, patnji i nada. Ja volim svoj narod. Želim mu dobro, slobodu, mir, želim mu svaki moralni i materijalni napredak. Ali ne isključujem te želje i drugom narodu. Zato sam znao reći, ono što kao Hrvat želim hrvatskom narodu, želim i onom narodu koji nas napada, da živi u miru, slobodi, sigurnosti, svaki svoj na svome. To je rodoljublje koje isključuje svaku mržnju, svaki egoizam u odnosu prema drugima.“ - kardinal Franjo Kuharić, bio je zagrebački nadbiskup od 1970. do 1997.

Izbori za Europski parlament

Hrvatska politička scena u razdoblju je službene predizborne kampanje za izbore za Europski parlament, koji će se održati u nedjelju 26. svibnja, u kojoj se za 11 ili 12 mjesta natječu čak 33 liste, no snažan je dojam da nema pravih tema koje bi zaintrigirale barem većinski dio biračkoga tijela. Takav je dojam iz više razloga, a ponajprije zato što ni skriveni upravljači Hrvatske ni političke stranke na javnoj sceni ne žele slijediti ni ostvarivati legalne i legitimne hrvatske nacionalne ciljeve i interese. Takva ocjena može se na prvi pogled učiniti preoštrom, preradikalnom, no za tu ocjenu postoje vrlo vjerodostojni argumenti, od kojih pojedini u sadašnjim političkim kretanjima postaju posebno aktualni.

U povijesti hrvatske književnosti nema uspješnijeg pisca od Mira Gavrana

Ako je mjeriti po svjetskim odjecima, vjerojatno u cijeloj povijesti hrvatske književnosti nema uspješnijeg pisca od Mira Gavrana. Djela su mu prevedena na četrdeset jezika, knjige su mu imale preko dvjesto izdanja u zemlji i u inozemstvu, po njegovim je dramama izvedeno više od tristo pedeset premijera od Europe do Sjeverne i Južne Amerike i Australije, posvećeni su mu kazališni festivali u Trnavi, Krakovu i u Pragu, član je Ruske akademije književnosti... Teško bi bilo sve nabrojati. Unatoč svemu, dugo je prešućivan u središnjim medijima, sve dok se za njega nije pročulo širom svijeta, sve dok uspjeh nije postao tako velik da ga se više ne može prešućivati.

Izložba je svojevrsni krik i vapaj

U Hrvatskom saboru danas je otvorena izložba "Borovo selo, zločin bez kazne" povodom obilježavanja tužne 28. obljetnice masakra 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu selu 2. svibnja 1991.godine. Organizatori izložbe su Udruga specijalne policije "Krpelj" Vinkovci i Dokumentacijsko informacijsko središte, Zagreb. Pokrovitelj izložbe je Ministarstvo hrvatskih branitelja, a Stevo Culej, zastupnik u Hrvatskom saboru otvorio je izložbu.

Talijanski zastupnici priznali genocid nad Armencima

Talijanski je parlament u srijedu 10. travnja usvojio prijedlog kojim poziva vladu da službeno prizna genocid nad Armencima. Prijedlog je usvojen s 382 glasa „za”, nitko nije bio protiv, a 43 zastupnika su bila uzdržana i to iz oporbene stranke bivšega predsjednika talijanske vlade Silvija Berlusconija.

Kratkotrajna razmišljanja u povodu uskršnje mise u crkvi Male braće u Kölnu

Jučer na svetoj misi na Uskrs u „hrvatskoj crkvi“ u samom središtu Kölna, u crkvi franjevačke Male braće, (Minoritenkirche) u ovom, kako kažu „najsjevernijem talijanskom gradu“ s njegovih milijun stanovnika i oko 10 do 15 posto stranaca od kojih je oko 12.000 Hrvata, većim dijelom iz Hercegovine i Dalmacije. Crkva je dupkom puna ne samo na uskrsne blagdane nego i svake nedjelje. Vjernici su prosjek hrvatskog pučanstva u ovom gradu, dvije trećine starija godišta, jedna trećina mlađi svijet, često bračni parovi s djecom.

Vatreni podsjetnik na kršćansku Europu

Uskrs je bio sunčan, crkve pune, a ulice prazne, dan u kojem se ispraznost povlači pred smislom. Kaže mi jedan od novih obraćenika da je nevjerojatno kako se sve poklopilo – Uskrs je pao u nedjelju, čak je i Veliki petak bio baš u petak, a Uskrsni ponedjeljak u ponedjeljak.

No dobro, događa se, velim mu ja. Pitam ga kakve je pisanice imao na stolu, on me čudno gleda, pa kažem: obojena jaja. Ah to, opusti se on, pa što ne kažete tako, aha, Vi ste od onih koji izmišljaju nove riječi.

Kako bi Srbi prošli da su Tito ili otac Ive Jospovića bili na čelu Oluje

U Parizu je izgorjela crkva stara oko 800 godina. Izgrađena je bila nekako u isto vrijeme kad i naš Dubrovnik. Kad je naš Dubrovnik gorio tamo devedesetih, nikome nije palo na pamet skupljati milijarde eura. Vjerojatno zato što ta blagoslovljena valuta tada još nije ni bila rođena. Osim iz Crne Gore, granate su “osvjetljavale” gospare i iz Trebinja. Bivši vozač kamiona, a tada gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurević salonskim je i diplomatskim rječnikom utješio je gospare: “Izgradit ću još stariji i ljepši Dubrovnik” i tako je ušao u povijest – ljudske gluposti.

Mali ljudi sve njima neugodno pretvaraju u veliko i loše. Veliki ljudi ono loše na svoje bližnjima vide kao nešto malo ili ga uopće ne vide." (Karl May)

Čitajući članak "Katastrofalno djelovanje desnice" i mišljenje prof. Zdravka Tomca, sjetila sam se jednog članka don Miroslava Rubića, koji odlično opisuje po čemu se razlikuju "mali" i "veliki" ljudi. Posebno aktualno danas u Hrvatskoj, kada gotovo svi pljuju po svima, svaki za sebe tvrdi da je baš on "onaj pravi, Bogom dan", a stvarno su svi jako mali, beznačajni, jadni!

Članak donosimo u cjelosti.

Pred svake izbore pokrene se priča o razjedinjenom izlasku velikog broja stranaka desnijih od HDZ-a koje pokušavaju prijeći izborni prag

I dok su na ljevici stranke i strančice shvatile kako će razjedinjeni teško konkurirati za jedno od 12 mjesta, koliko ih Hrvatska ima u Europskom parlamentu, te se ujedinjavanjem u Amsterdamsku koaliciju pokušavaju, bez osamljenog i posrnulog SDP-a koji je odlučio starim političkim zakrpama zakrpati kadrovske rupe na svojoj listi, nametnuti kao jedina oporba vladajućem HDZ-, na desnici nema političke želje i volje za sinergijskim djelovanjem.

Izgorio značajni svjetski kulturni spomenik, pariška crkva "Notre Dame" (Naša Dama)

Je li stravičan požar bio uzrokovan radovima na katedrali ili se dogodio namjerno? Je li slučajno da se dogodio neposredno prije najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa? Mediji nas uvjeravaju kako se ne radi o namjeri, odnosno terorističkom činu, ali to ne zvuči uvjerljivo.

Tri stvari u životu, koje kad jednom odu, nikad se ne vraćaju

1. Vrijeme
2. Riječi
3. Prilika

Tužna priča zabilježena u arhivu Yad Vashema

U Zagrebu, na adresi Draškovićeva 56, živjeli su Blanka i Dragutin Büchler. Oženili su se 1936. a godine 1940. dobili djevojčicu Dinu. Mladi par imao je samo jedan "nedostatak" koji ih je stajao života, bili su Židovi. Otac Dragutin bio je odvjetnik i kao takav poznata ličnost. U travnju 1941. uhapšen je i odveden u Jasenovac, te iste godine i ubijen. Dininu majku su odveli u logar na otoku Pagu, a onda u Laborgrad. Ona je predosjećala opasnost po život, pa je svoju djevojćicu pokušala spasiti od sudbine koja je zadesila nju i supruga.

“Činjenica je kako je Ustaštvo bilo ideologija i pokret ne samo Hrvata, već i Židova u Hrvatskoj, a čitava Ustaška vrhuška je bila obiteljski vezana za židovstvo, te impregnirana židovstvom."

Komentar upućen Ognjenu Krausu, kao reakcija na njegov govor mržnje prema Hrvatima u Jasenovcu. Gosp. Kraus javno je iznosio ne utvrđeno optuživši sadašnju generaciju hrvatskog naroda!

Evo mu istina:

Veliki tjedan obasjan samom Božjom Ljubavi

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje, zadnja je korizmena nedjelja

Činjenica je da polako odlaze u zaborav hrvatski kršćanski naziv za korizmene nedjelje prije Uskrsa: Čista, Pačista, Bezimena, Sredoposna, Gluha i Cvjetnica (koja se naziva u Istri i Uličnica. Maslina =Ulika). Mijenjajući nazive i dajući svoja tumačenja kršćanskim blagdanima poganstvo iznova kuca na kršćanska vrata! {npr. „Uskrs je proljetni blagdan”!). Bogoslužje Cvjetnice ima dvostruki sadržaj: prvi, svečani Isusov ulazak u Jeruzalem (,,Hosana”!); drugi je pjevanje ili čitanje Muke Isusove („Raspni ga!”).

Jedan od izraza za licemjerje jest i farizejština, a ona se vezuje uz negdašnju jaku židovsku stranku, farizeje

Idemo ususret Uskrsu, tom – kako kažu – najvećem kršćanskom blagdanu, pa je li baš primjereno pisati o tako nečasnim ljudima u ozračju blagdana Kristove muke i uskrsnuća? Mislim da je upravo sada pravi čas. Naime, čitajući Bibliju i imajući na umu sve događaje kojih se u ovo preduskrsno i uskrsno vrijeme valja prisjetiti i nad njima se još jednom zamisliti, lako možemo vidjeti da je licemjerja, dvoličnosti, farizejštine, hipokrizije i himbe otkako je svijeta i vijeka, pa je (kako je govorio prof. Rudolf Filipović) sasma naravno da ni mi današnji u tome nimalo ne zaostajemo.