Sjećanja jednog francuskog prijatelja

Hrvat se u načelu postaje slučajem rođenja, no ima bezbroj primjera odnarođenih hrvatskih protu-Hrvata, ili još gore, slučajnih Hrvata, koji otkrivaju svoje hrvatstvo tek kada shvate da su političke i povijesne prilike idealne da dobro unovče svoje novokomponirano hrvatstvo. No ima pojedinaca koji su rođeni stranci, ali koje je hrvatska sudbina i hrvatska povijest učinila da postanu Hrvati. Često je njihova hrvatska nacionalna svijest jača nego kod izvornih Hrvata. U tu kategoriju spada francuski pisac Christophe Dolbeau, koji u svojoj zadnjoj knjizi Aux côtés de patriotes croates; souvenir d’un ami français (Zajedno s hrvatskim rodoljubima; sjećanja jednoga francuskog prijatelja) opisuje svoje susrete i doživljaje s hrvatskom političkom emigracijom u Francuskoj.

Predsjednički kandidat od javnosti krije mnoge tajne, a jedna je i ova dolje

Ako išta ne volim, to je kada me političari ili njima bliski zovu nakon mojih tekstova da bi me preodgajali. Ovih mjeseci, za to imam i pisani trag, zovu ili su me zvali meni dragi ljudi da se nađem sa Škorom i da neke stvari, citiram, raščistimo. Odbio sam, jer ja sa Škorom nisam ništa onećišćavao, pa da bih morao raščišćavati. To što mi Škoro radi preko meni dragih i dobrih ljudi ne smatram tek nekom vrstom emotivnog reketa, već i perfidnim pritiskom na slobodu medija.

Zašto Bujanec želi da zamrzimo i srušimo predsjednicu?

Narod u Hrvatskoj umoran je i bolestan od loših političara, praznih i ništavnih medija, jalovog međusobnog prepucavanja koje ga ne vodi nigdje. Preplašen je zbog urušavanja morala i temeljnih nacionalnih vrijednosti, zbog nesigurnosti posla, zbog iseljavanja najmilijih i najsposobnijih, zbog sve većeg doseljavanja potencijalno opasnih 'izbjeglica', ponovnog jačanja velikosrpskih apetita i sve očitijih 'igara' Beograda oko novog prekrajanja granica u 'našoj Regiji'…

Europski parlament izglasovao rezoluciju kojom izjednačava i osuđuje nacistički i komunistički režim

Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih režima. U njoj se između ostaloga podsjeća kako su “nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti”, a također i poziva “sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim”.

Zbog čega je Miroslav Škoro „eksperiment“? Uskočio je tek kad je Karamarko odbio!

Još u travnju mjesecu ove godine Miroslav Škoro nije ni sanjao da će se kandidirati za predsjednika Republike i onda se u njemu nešto prelomilo pa je donio najvažniju, sudbonosnu životnu odluku. U sebi je, ni manje ni više, prepoznao novog dr. Franju Tuđmana, vidio je u ogledalcu da on zapravo nije više pjevač, zabavljač, glumac, iluzionist, stand-up komičar, vidio je da u njemu čuči državnik koji će od Hrvatske stvoriti raj na zemlji u kojemu će jedini Bog biti on, svevišnji Miroslav Škoro!? Gospodar naroda, gospodar Ustava Republike Hrvatske i gospodar političkog ustroja sa faraonskim ovlastima!?

Koalicija Velimira Bujanca i Stipe Mesića protiv Kolinde

Narodski rečeno, sjećam se k’o danas. U finalu Kupa maršala Tita 1987. godine u Beogradu su igrali su Hajduk i Rijeka. Torcida je došla navijati u ogromnom broju. Armada, koja se te godine osnivala, ni izbliza nije mogla parirati Torcidi. Ali to nije bio problem, jer su se Armadi pridružili navijači Crvene zvezde, Arkanove Delije, i gromoglasno navijali za Rijeku. Hajduk je dobio na penale. Slavlje je bilo ogrmno, a Armada i Delije otišli sa stadiona pokisli k’o miševi.

‘Deca komunizma’ u ofenzivi na Kolindu zbog izjave o Rijeci, Partizanu i Zvezdi

Borba do zadnje kapi krvi, ne ustaša i partizana, jer ovdje danas jedva da ima i domobrana, naime, gledano iz tog kuta, ovo što gledamo u izravnom prijenosu novog sotoniziranja Kolinde Grabar-Kitarović, zapravo je borba titoista, bivših komunista, nepatvorenih Jugoslavena i onih koji to nisu. Unutarnja borba današnje Hrvatske! I koja danas bukti punim plamenom! I kad sve ogolite, to je samo srce našeg mentalnog građanskog rata!

Zoran Milanović, čovjek koji puše za vrat Kolindi Grabar Kitarović, nedvosmisleno je kao premijer faktički jučer, na dilemu Tito ili Tuđman rekao: ‘Tito!’. To se ne bi smjelo zaboraviti, pedesetak dana prije novih izbora za predsjednika gdje Milanović ima respektabilne šanse! Kad kažete Tito, a ne Tuđman, razbili ste Pajičiću glavu u sred Vukovara! Obnovili ste Titov brod, a ne Goli otok! Uostalom, izlazak SDP-ovaca iz Sabora 1991. godine nije ništa drugo nego li zagovor teze: Tito, a ne Tuđman!

Fulbrightova nagrada Kolindi Grabar-Kitarović

Hrvatska predsjednica provela je 24 sata u Sjedinjenim Američkim Državama. Na svečanoj ceremoniji u Arlingtonu uručena joj je nagrada za životno djelo Udruge Fulbright.

Kolinda Grabar-Kitarović bila je stipendistica prestižnog akademskog programa američkog State Departmenta od 2002. do 2003. godine, a nagrada joj je dodijeljena zbog "iznimnih postignuća i doprinosa u diplomaciji i javnoj službi". Na Sveučilištu George Washington Kolinda Grabar-Kitarović provela je akademsku godinu posvećenu međunarodnim odnosima i suvremenim sigurnosnim izazovima. U Washington je stigla nakon diplomatskog mandata u Kanadi, a njezin boravak na uglednom sveučilištu ostavio je trag.

Dana 12. srpnja 1987., predsjednik SAD-a Ronald Reagan boravio je je u Berlinu prigodom proslave 750. obljetnice grada. Tijekom svog govora na Brandenburškim vratima Reagan je praktički isprovocirao i “izazvao” Gorbačova da sruši Berlinski zid sljedećim riječima:

„Podupiremo promjene i otvorenost; jer mi vjerujemo da sloboda i sigurnost idu zajedno, da uznapredovanje ljudskih sloboda može samo ojačati mir u Svijetu. Postoji jedan potez koji bi Sovjeti mogli napraviti, a bio bi nezamjenjiv, koji bi dramatično unaprijedio želju za mirom. Generalni sekretare Gorbačov, ako tražite mir, ako tražite prosperitet za Sovjetski Savez i Istok, ako tražite liberalizaciju, dođite ovdje na ova vrata. Gospodine Gorbačov otvorite ova vrata. Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid!”

Ledi Margaret Thatcher i Ronald Reagan imali su posebne prijateljske i političke odnose za vrijeme svojih mandata koje se nastavilo i nakon njihovog formalnog silaska s političke scene. Taj tandem imao je presudnu ulogu u rušenje Berlinskog zida, sloma „željezne zavjese“ i zaustavljanju hladnog rata između Istoka i Zapada.

Zašto predsjednica ne bi smjela pjevati ako pjevač želi biti predsjednik države?!

Na predstojećim izborima, građani Republike Hrvatske birat će predsjednicu Republike. Doduše, službeni naziv kaže da su to izbori za predsjednika Republike, jer kod nas je većina naziva službenih funkcija vezana uz muški rod, više je nego jasno da se muški protukandidati teško mogu suprotstaviti Kolindi Grabar Kitarović.

Zašto će većina građana Republike Hrvatske svoj glas dati aktualnoj predsjednici Republike, može se vrlo argumentirano objasniti u svega nekoliko rečenica.

Tko hoće Milanovića za predsjednika taj mora znati da će u tom slučaju opet pucati hrvatske lubanje po Vukovaru. Milanović je to posredno već najavio!

Komentirajući ovih dana razbijanje čiriličnih ploča 2013. godine po Vukovaru, koje je sam naložio da se postave u cik jedne vukovarske zore, da ih narod ne vidi dok se ne razdani, Zoran Milanović je ovih dana ustvrdio da se te 2013. godine kod vukovarskih prosvjeda zbog čiriličnih ploča radilo o sukobu „uličara i zakona“(!) dodajući da će u slučaju da postane Predsjednik države puno intezivnije tražiti povratak ćirilice u Vukovar!

Kolinda je jedina vjerodostojna nasljednica Tuđmanove politike

Činjenica je da je Zdravko Tomac s početkom prošle predsjedničke kampanje, u kojoj su glavnu borbu vodili Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović, objavio knjigu pod nazivom “Crveni predsjednik” u kojoj je žestoko kritizirao Ivu Josipovića i istovremeno objašnjavao zašto je Kolinda Grabar-Kitarović osoba koja treba postati predsjednica RH. Kako i sam kaže: “Prema svim ocjenama, ta je knjiga bitno pridonijela pobjedi Kolinde Kolinde Grabar-Kitarović. Osim toga, u to vrijeme sam deset puta gostovao u ‘Bujici‘. Mi smo za nju navijali i taj pristup je značajno pridonio pobjedi gospođe Kitarović.”

EU na Barcelonu ne može poslati tenkove, pa pušta madridski pendrek

Dok Barcelona gori, Europa očekivano šuti. Hrvatska također. Prije dvije godine, kada je na katalonski referendum o neovisnosti tadašnji španjolski premijer, pučanin Mariano Rajoy odgovorio policijskim pendrekom po glasačima, vođe pokreta za neovisnost na čelu s Cerlesom Puigdemontom zatražile su posredovanje i zaštitu od EU-a, a bruxelleska se birokracija pravila da ništa ne vidi i ne čuje, da je na dugom vikendu.

Kada je Kolinda Grabar Kitarović došla na Pantovčak prvi potez joj je bio uklanjanja biste komunističkog zločinca Josipa Broza Tita

Mnogi danas kažu kako je to sitni simbolički potez, ali to je znak velike naivnosti. Ovim potezom Predsjednica je napravila veliki civilizacijski iskorak iz ideološkog mraka u smjeru zapadnog kulturnog kruga. Ovim svojim potezom Predsjednica je stekla snažne neprijatelje koji je mrze iz dna duše. Oko 20 posto stanovništva još uvijek duhovno živi u vremenima komunističko jugoslavenskog totalitarizma, te ne mogu oprostiti Kolindi što je njihovog "boga" poslala na povijesno smetlište. Jedan od tih, Josip Mnolić se odmah nakon objave Kolindine kandidature oglasio svojom prognozom pobjede Milanovića u prvom krugu. Ovaj tip je očito uvjeren kako su 45-te većinu iskrenih Hrvata istrijebili i kako su u Hrvatskoj većina Jugoslaveni hrvatskog porijekla. I svi ovi neprijatelji danas na raznim medijima, portalima i mrežama svojim tekstovima i komentarima prosipaju čistu i nedvosmislenu mržnju, mržnju koju nikada do sada nisam u ovolikom obimu vidio ni u jednoj predizbornoj kampanji.

Prije 113. godina rođena je velika znanstvenica koja je razotkrila narav i suštinu zla i totalitarizma

„Činjenica je da su najveći zločini počinjeni dok su se ljudi nećkali hoće li se prikloniti strani dobra ili zla“

„Nitko nema moralno pravo nazivati se antifašistom tko istodobno nije i antikomunist“

(Hannah Arendt 1906.-1975.)

'Nisu 'Tri mora' narušila odnos s Njemačkom, nego dvije riječi: lex Perković'

S predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović razgovarali smo u petak ujutro. Na dio pitanja odgovorila je e-mailom, ali u razgovoru nam je otkrila da nije lako prelomila da ide ponovno na izbore za predsjednicu, i to zbog svoje djece, kćeri Katarine koja je otišla u Ameriku studirati na Harvard kako bi se riješila policijskog osiguranja i sina Luke koji ima 16 godina i želi studirati na FER-u. Prije svega je, rekla nam je, majka i zato se dvoumila. Sin Luka rekao joj je da je mislio kako je predsjednički posao gotov nakon pet godina, a kći je izabrala Ameriku i zato da je nitko ne bi gledao kao kćer predsjednice.

Izvorni pokretači antisemitizma u Jugoslaviji između dva svjetska rata nisu bili ustaše nego Srbi

Povjesničarka dr. sc. Esther Gitman u više se navrata pitala, istražujući i proučavajući povijesne izvore, kako to da je u Hrvatskoj holokaust preživjelo oko 25 % Židova, dok je, npr. u Nedićevoj Srbiji holokaust preživio neznatan broj Židova.

Zanimljive su i tvrdnje dr. Esther Gitman iznesene u najnovijem pismu u kome je komentirala članak Ine Vukić, bivše političke tajnice HDZ-a u Australiji, na temu aktualne propagandističke izložbe Srbije o Jasenovcu. Povjesničarka Gitman u pismu navodi da izvorni pokretači antisemitizma u Jugoslaviji, između dva svjetska rata, nisu bili ustaše nego Srbi.

Miroslav Škoro o financiranju kampanje, desnici, Titovoj bisti…

Mislite li da se treba nastavljati obilježavati, kao državni praznik, Dan neovisnosti?

- Nažalost, nama su poliičari i političke elite ukrali blagdane koje smo do sada imali. Mislim da je postojao jedan kontinuitet blagdana do 2000. godine. Ljudi su ih i prihvatili. To bi trebali biti dani kada iskazujemo neko zajedništvo, stijegove na koje smo ponosni. Do danas imamo jedan niz tih praznika i blagdana za koji ljudi ni ne znaju što znače i predstavljau pa ih i na taj način doživljavaju, kao dan koji treba spojit s nečim.

(Gdje je konkretan odgovor?)

Čestitka hrvatske predsjednice povodom Dana neovisnosti Republike Hrvatske

Drage Hrvatice i Hrvati, poštovane hrvatske državljanke i državljani

Danom neovisnosti obnavljamo sjećanje na povijesnu odluku Hrvatskoga sabora o konačnom i nepovratnom državnom osamostaljenju Republike Hrvatske.

Dan koji je pomrsio planove palanačkih sponzora “hrvatske” ljevice

Lijepa naša je nakon jednog dramatičnog događaja postala “terra incognita”, tj. nepoznata zemlja. Malo slobodnije prevedeno, zemlja koju ljudi baš previše ne razumiju zbog mržnje. E sad, koji je to dramatičan događaj koji je širom otvorio vrata današnjoj, sve prisutnoj mržnji? Ima naravno čitav niz teorija, od teorije zavjere, bivših teoretičara “revolucije koja teče…”, do onih koji su silno zabrinuti kakav svijet ćemo, nakon Grete, ostaviti… Joži Manoliću i ostalim stogodišnjacima. Sklon sam povjerovati da je sve pomalo otišlo k vragu nakon oslobađajuće presude našim generalima u Haagu.

Najveća kršćanska pomorska pobjeda nad Osmanlijama – 1571.

U bitci je sudjelovalo i šest hrvatskih galija s Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Trogira i Hvara.

Bitka kod Lepanta, kada su se pomorske snage Svete lige sukobile s Osmanskim Carstvom, dogodila se 7. listopada 1571. godine i završila velikom kršćanskom pobjedom. U bitci je zauvijek skršena osmanska premoć na Sredozemnom moru, te spriječen napad na Europu s juga.

Je li i danas biciklista ponovno u jezičnoj nedoumici?

Kako prepoznati ljubaznoga biciklista? Po mušicama među zubima! Zašto biciklisti nose kacige za vrijeme vožnje? Da im gluposti ne padaju na pamet. Nisam stručnjak za Tour de France, ali mislim da morate nositi žutu majicu da bi pobijedili.” (7 najboljih šala za bicikliste).