U pravopisnom rječniku Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a iz 2013. godine na str. 237. i 238. piše: ”hrvatska vojska (Oružane snage Republike Hrvatske) razg.”, Hrvatska vojska (hrvatske oružane snage tijekom Domovinskoga rata) pov. i kratica HV (Hrvatska vojska) pov.”

Nije jasno zašto odrednica razg. (razgovorno) ustaljene sveze riječi, višerječnice hrvatska vojska pripada razgovornomu stilu hrvatskoga jezika? Ako pak razgovorno pripada, tada vjerojatno odrednica razg. mora se nalaziti u pravogovornom ili objasnidbenom rječniku. Pravopis je skup propisa ili pravila koja određuje kako valja pisati, a pravogovor je skup pravila za određivanje pravilnoga govora.

Neprirodna koalicija (hrvatska i ekstremno srpska, bliže je stvarnosti ako kažemo četnička, velikosrpska) već pune tri godine vlada Hrvatskom. Ali ne samo srpska već i nekoliko malih strančica koji se predstavljaju kao liberali, narodnjaci, nacionalni manjinci, sve skupa izgleda kao zakrpana plahta – s potpuno anacionalnim habitusom, unaprijed je osuđena na propast.

U punom smislu riječi na koju nas upozorava stara narodna izreka – Tko s vragom tikve sadi, o glavu mu se razbijaju. Upaljač te krize je u rukama Milorada Pupovca, on je taj fitilj već upalio. U Hrvatskoj traži i najmanji trun u oku, a u svome i velikosrpskom ne vidi balvan. Takva politika dobrano se već razbija hrvatskom političkom vodstvu o glavu, ali nažalost i po narodu.

Radoslav Katičić ili život posvećen jeziku

U sred vrućega ljeta što odlazi otišao je i Radoslav Katičić (1930.–2019.), veliki hrvatski filolog, profesor, znanstvenik, urednik i organizator, neusporedivi radnik i velika nadarenost, čovjek važan u hrvatskom životu dugi niz godina, prisutan i djelatan u Beču, dragocjen na mnogim stranama diljem svijeta, svagdje gdje se cijeni istina. Jest, rođen je u Zagrebu u osobito uglednoj obitelji i u pravom kulturnom ambijentu, odrastao je u izvrsnim uvjetima, ali je toj pogodnosti dodao sasvim neobičnu marljivost, postojan i dobro organiziran rad.

U Zagrebu je diplomirao klasičnu filologiju, no iskazao je iznimnu svestranost. Bio je jezikoslovac i književni povjesničar, a zapravo učenjak osobito važan i znanstvenicima nekih drugih struka. Nije išao uhodanim putovima, nije se zadovoljavao uhodanim istinama, postavljao je nova pitanja i uporno tražio odgovore. Znalac niza jezika, spoznao je rano što je hrvatski jezik ostavši mu vjeran do kraja života. Dakako, važnost jezičnoga stanja u Jugoslaviji bila je velika, a ostala je takvom i dalje, kada te države više nije bilo.

Govnarije protuhrvatske klateži

Hrvatska se polako hladi od ljetnih vrućina i zagrijava za različite izbore, bliske i nešto manje bliske (predsjednički, parlamentarni, hdz-unutarstranački). Kampanje su toliko ispremiješane da ih je teško razlikovati. Ono što za sada znamo, jest da je Kolinda već eliminirala jednoga protivnika klasičnim nokautom, dotično Stipu Miočića za kojega široka hrvatska publika nije dobro ni čula, a trebala bi jer je najbolji na svijetu. Drugi izazivač, ne iz športskoga nego šporkoga političkog miljea, Dejan Jović, nokautirao je samoga sebe plamenim raškovićevskim govorom, a dok su ga polijevali vodom na njegova podmetanja odgovorio je dr. Mihovil Biočić, liječnik. Taj Biočićev napis poslali su mi dobri ljudi, jer gdje bih ga mogao pročitati, sigurno ne u „službenim“ medijima.

Klopka koja bi mogla Milanovića dovesti na Pantovčak

- Sljedeći tjedan očekuje nas premijera Vaše nove predstave „Mali noćni razgovori ljevice i desnice“. Što ćemo gledati?

"Mali noćni razgovori ljevice i desnice“ u prvom redu je knjiga koja je predložak za predstavu. Riječ je o dva umirovljenika u Novom Zagrebu koji čekaju lift u svojoj zgradi i tu započinju konverzaciju. Odmah se vidi da je jedan lijevih, a drugi desnih svjetonazora. Kad lift napokon stigne lijevi poziva na kavu desnog i u tom prvom razgovoru gdje obojica ukratko pričaju svoje biografije vidljivo je da se radi o dvoje iznimno upućenih ljudi u povijest.

Čime su motivirani ljevičarski napadi na Kolindu nakon Krapine

Predsjednica države, Kolinda Grabar Kitarović, žena koja je dala ogroman doprinos procesu eliminacije ljevičarskog ideološkog naslijeđa komunističkog diktatora Broz Tita i borbi za demokratsku, civiliziranu i domoljubnu Hrvatsku, našla se zadnjih dana u fokusu javne pažnje zbog nekakvih benignih izjava vezanih uz govor na 54. Festivalu kajkavskih popevki i pjesmu ‘došel bu doma, sel si bum pod brajde’.

Na raznim skandalističkim internetskim portalima prikazana je kao obična nekompetentna lažljivica, koja bi se, zbog nekakve izjave o vremenima kada se nije smjelo spominjati niti ime Hrvat, a niti Hrvatska, što je svakome normalnome poznato, naciji trebala čak i ispričati. Pojedini autori, poput Klauškog, idu toliko daleko tvrdeći kako predsjednica svoju ukupnu ‘političku platformu domoljublja’ gradi isključivo na kontrapunktu bivšoj državi i komunističkome režimu. Tobože, komunistička Jugoslavija mora se prikazati što mračnijom kako bi Kolindina verzija ‘novog hrvatskog domoljublja’ bila što privlačnija i zavodljivija, što bi bio, jelte, čisti agitprop.

U Zagrebu je u 85. godini života preminuo čovjek koji je prvi raskrinkao "dva veka Vuka"

U petak, 14. rujna 2019., u 85. godini života, umro je pater dr. sc. Vladimir Horvat (Donja Dubrava kraj Preloga, 21.III.1935. – Zagreb, 14.IX.2019.), hrvatski svećenik, filolog, povjesničar i publicist.

Pater Horvat bio je gost Hrvatske kulturne zajednice 2. travnja 2000., kada nam je predstavio svoju knjigu "Bartol Kašić, četiri stoljeća hrvatskog jezikoslovlja". Vidi Društvene obavijesti DO http://www.hkz-kkv.ch/documents/do_88_rz.pdf

Ostvareni kontakt s ovim divnim čovjekom njegovali smo cijelo vrijeme, rastužio nas je njegov odlazak. Počivao u miru Božjem.

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović dobitnica je nagrade za životno djelo Društva Fulbright

Ovom nagradom Fulbright odaje počast predsjednici K. Grabar-Kitarović, i samoj bivšoj polaznici Fulbrightova programa, zbog izuzetnih doprinosa kao čelnice, diplomatkinje i javne službenice. Predsjednica utjelovljuje najbolje osobine čelnika u vremenima nesmanjenih globalnih kriza i izazova i tako će se pridružiti uglednom društvu drugih dobitnika, kao što su John Hope Franklin, Renee Fleming, Philip Glass, David Bradley, Rita Hauser, Thomas Pickering, Ruth Simmons, John Lithgow i Rita Dove, objavili su iz Fulbrighta.

Tsunami mržnje prema Hrvatskoj i predsjednici Grabar Kitarović!

Valjda su konačno svima u Hrvatskoj, s lijeve i s desne, koji organski ne podnose, omalovažavaju ili seksistički vrijeđaju Kolindu Grabar Kitarović i njenu obitelj, velikosrpski mrzitelji svega hrvatskog Vulin, Dačić i Vučić začepili usta svojom najnovijom kanonadom mržnje.

Jer ne bili bilo logično misliti da mrziteljski napadi na predsjednicu s Istoka znače jedino to da je ona dobra hrvatska predsjednica? Ili se ipak varam? Jer dobar dio tog tsunamija mržnje, trolanja i spinova potekao je upravo iz hrvatske kuhinje iz pera i usta onih koje hrvatska javnost percipira najvećim domoljubima.

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima prošlog je petka i na području Grada Zagreba obilježen kako priliči. Uz nazočnost državnog i gradskog vrha, dostojno čovjeka su pokopani posmrtni ostatci 294 žrtve poratnog komunističkog terora, od toga preko 20% maloljetnika, dobrim dijelom još djece. Napokon su žrtve, čiji su suvremenici još živi, tretirane kao ljudi, a ne tek kao arheološke iskopine, što je slučaj s većinom dosad pronađenih posmrtnih ostataka iz tog ne tako davnog vremena.

Što bi još Predsjednica trebala uraditi pa da naši ‘Veliki Hrvati’ s desnice koji vode sramnu kampanju protiv nje budu zadovoljni?

Mi u Hrvatskoj na „desnici“ imamo jednako agresivnu kliku kao što je ona na krajnjem lijevo-liberalnom spektru; i to konačno treba otvoreno i bez uvijanja reći.

Osuđujem nenarodne totalitarne režime i velikosrpski totalitarizam

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, u crkvi sv. Mihaela u Gračanima održana je misa, posljednji ispraćaj i pokop posmrtnih ostataka 294 osobe ekshumirane na području Gračana, koje su ubijene na samom kraju Drugog svjetskog rata ili u poslijeratnom razdoblju...

Jedan od najodlikovanij američkih časnika, nakon toliko godina u Hrvatskoj izlazi iz zaborava

Za priču o Luji Čukeli, Hrvatu, jednom od devetnaestorice američkih marinaca, nositelja dviju Medalja časti, potrebno je oslikati i uzroke ulaska SAD-a na strani Saveznika u Prvi svjetski rat. Za razliku od raznih povjesničara, koji istinu o planu toga rata i njegovim planerima, najčešće zamaskiraju, ostajući na razini tek suhoparnih činjenica, taj bi svjetski rat bio besmislen bez sudjelovanja Sjedinjenih Država. Zato se početkom 1917. planski krenulo u prepariranje javnoga mnijenja u SAD-u za ulazak u rat. Kada je američko javno mnijenje bilo dovoljno preparirano, predsjednik Wilson uskliknuo je da će Sjedinjene Države 'svijet učiniti slobodnim'.

Uz 150. obljetnicu Milana Šenoe

Otac August bio je najslavniji, a sin Milan jedan od posljednjih urednika Matičina Vienca, pokrenuta iste 1869. kad je Milan Šenoa rođen. U Kući Šenoa 2. srpnja proslavljen je njegov 150. rođendan.

U prvome mandatu izvukla sam Hrvatsku iz tzv. regiona, a u drugome ju želim vratiti na put ponosa i dostojanstva koji je 90-ih zacrtao dr. Tuđman

S hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović već dugo želim obaviti pravi novinarski intervju, razgovor u kojemu ću bolje spoznati neke njezine stavove koje još ne poznajem dovoljno, kao i motive određenoga razmišljanja, te razmjenom mišljenja i međusobnih neslaganja vidjeti tko od nas dvoje bolje stoji s argumentima na kojima temelji svoja uvjerenja i stajališta.

Kako je govorio Katičić

Kako ono ide pjesma „Sve ptičice iz gore spustile se na more, samo jedna ostala...“, to jest Tomo Medved koji čuva Banske dvore, te su, znači, u dobrim rukama. Ostali su se razbježali kao srpske parapostrojbe u Oluji, čiju bežaniju svečano evociraju u Beogradu uz sudjelovanje nekih i iz Hrvatske, lažu i mažu pa su dotjerali do dvije tisuće ubijenih srpskih civila, što nije konačna brojka jer će joj idućih desetljeća biti dodavane ništice, uz pomoć raznih zuroffa, „Novoga lista“ i sličnih irineja iz Hrvatske.

“Demokrati” s ljevice se dosjetili, predlažu mi da se okanim pisanja. Dajte, najte!

Film “General“ prvog je dana gledalo oko 8.000 ljudi. Za sve progresivne filmove Rajka Grlića, Dalibora Matanića, Brešana i ostale “hribariste“ to je brojka iz znanstvene fantastike. Naravno, i opjevana splitska orjuna krsti se s tri prsta. Što je sad ovo

Kandidirat ću se!

"Naravno, idem u kandidaturu za novi predsjednički mandat, objavit ću je uskoro. Ali želim prije toga raditi kao predsjednica što veći dio mandatnog vremena. Kako bi to sada izgledalo da ja okrenem leđa Hrvatskoj i prihvatim neki od poslova koji mi se nude, koji su mnogo više plaćeni diljem Europe i svijeta, a ja da napustim svoj hrvatski narod i svoju vlastitu djecu, koja vide budućnost ovdje”, objasnila je u Hrvatskom tjedniku.

POZIV S POVODOM

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST HRVATSKOG DRUŠTVO LOGORAŠA SRPSKIH KONCENTRACIJSKIH LOGORA PODRUŽNICA SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE
POVODOM SRAMOTNOG ČINA RAZBIJANJA SPOMEN PLOČE KOJA OBILJEŽAVA RAZMJENU ZAROBLJENIKA U DOMOVINSKOM RATU U TEPLJUHU KOD DRNIŠA DANA 13. NA 14. KOLOVOZA 1991. GODINE.

Budnica hrvatskog nacionalnog suvereniteta

Hrvatsko nacionalno etičko sudište objavljuje akciju proglašenja Isključivog gospodarskog pojasa hrvatske države (IGP), prema Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982., čime ostvarujemo državni suverenitet na još toliko Jadranskog mora koliko ga sada imamo.

5. kolovoza je jedan od najvažnijih dana hrvatske povijesti

Zahvaljujući odličnoj organizaciji državnog vodstva i hrabrim braniteljima, 5. kolovoza 1995. godine Vojno redarstvenom operacijom Oluja oslobođeni su okupirani dijelovi Hrvatske i pobjeđeni srpski agresor. Sretan vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, i Dan hrvatskih branitelja!

Kažu Srbi da nikada ne treba zaboraviti progon više stotina tisuća Srba iz Hrvatske u akciji "Oluja" koju nazivaju "velikim i nekažnjenim zločinom".

Na današnji dan prije 24 godine, 4. kolovoza 1995. predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je uoči Operacije "Oluja" uputio proglas hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje. Taj proglas je čitan svakog punog sata na svim hrvatskim radio stanicama i objavljen je u svim pisanim medijima u Hrvatskoj.

Cijeli tekst u nastavku.

Nesvakidašnji hrvatski prijatelj i prvi hrvatski počasni konzul u Izraelu

24. srpnja, u 83. godini života, u Tel Avivu umro je Samuel Schlesinger. Dan kasnije pokopan je na groblju u Savyonu. Prigodnim govorima od njega se oprostilo nekoliko prijatelja i članova obitelji. Jedan od njih bio je i Bugi Yaalon, bivši ministar obrane Izraela. Pogrebu je nazočila i hrvatska veleposlanica u Izraelu Vesela Mrđen Korać. Hrvatsko veleposlanstvo donijelo je i vijenac. Naime, pokojnik je bio prvi hrvatski počasni konzul u Izraelu. Neka mu je vječna slava za sve što je napravio kako bi istina o Lijepoj Našoj postala dio realnosti u Izraelu.

Tko može slaviti Dan pobjede

U spomen na 5. kolovoza 1995. kad je Hrvatska vojska oslobodila Knin, središte srpske pobune i važan centar velikosrpske imperijalističke politike, u Hrvatskoj je na taj dan uveden Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, no i ove 2019. godine nameće se pitanje tko je to zapravo u Republici Hrvatskoj pobijedio i tko stvarno može slaviti pobjedu.