U nakladi "Udruge dr. Ante Starčević - Tovarnik" u tijeku je prijevod romana "BURIK" autorice Nevenke Nekić na talijanski jezik. Uz stručne prevoditeljice prof. Dubravke Labaš i prof. Vande Maržić u nastojanjima sudjeluje i prof. Ive Livljanić, prvi hrvatski veleposlanik u Vatikanu.

Roman bi trebao biti dostavljen Svetom Ocu Benediktu XVI. kao prilog nastojanjima da se vlč. Ivana Burika uzdigne na čast oltara, jer je umro mučeničkom smrću u Tovarniku tijekom Domovinskog rata.

Dan nakon uhićenja generala Đure Brodarca, hrvatskoga ratnika i junaka Domovinskoga rata, bivšega župana i jedne od najistaknutijih osoba Hrvatskoga domovinskog rata, napisao sam za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća članak pod naslovom "U čast Đure Brodarca", kako bih posebno mlađim našim suvremenicima objasnio tko je Brodarac i kakva je bila njegova uloga u obrani Siska i dijela Banovine koji je zahvaljujući njemu i suborcima ostao u hrvatskim rukama u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku.

Godinama sam poznavao Brodarca i družio se s njim u mnogim prilikama, na službenoj i neslužbenoj razini. Srdačan i nenametljiv, šutljiv kada nije bilo potrebe za istupom, jednostavan i sav svoj, s ponešto zazora prema uvijek nepredvidljivoj i mnogokad mučnoj paraumjetnosti visoke politike, čovjek iz naroda kojemu se povraća od novokomponiranih političkih lakrdijaša, ulizica i bolesnih karijerista, jedan od onih junaka iz hrvatske povijesti koji su se poslije kreševa vraćali u svoj dom, u svoj kraj, dalje od metropolskih igara, premda njemu nije bilo suđeno da se odmah povuče iz javnosti nego je naprotiv kao simbol trebao odigrati još neku zvučnu ulogu u postratnom razdoblju.

POVODOM

20 OBLJETNICE PADA VUKOVARA

I

40 OBLJETNICE HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE

organiziramo trodnevno putovanje u Vukovar i Vinkovce

od 07. - 09. listopada 2011. godine

Geopolitika

Pišući prije dvadeset i četiri stoljeća "Umijeće ratovanja" Sun Tzu Vu vjerojatno nije ni slutio da će njegove temeljne strategijske postavke svoju pravu primjenu doseći tek na prijelazu iz drugog u treće tisućljeće. U ratu bez rata i miru bez mira, gdje je "meka sila" postala odlučujuća snaga moći, ratovanje je zaista, kako je to smatrao umni kineski strateg, postalo umijeće prijevare, a čin vladanja, znanost mentalnog razoružavanja.

"Pobijediti neprijatelja bez borbe, to je genijalnost", tvrdio je on. Kad su svjetski deterministi nakon pada Berlinskog zida konačno shvatili da se može ostvariti ideja Antonia Gramscia o "maršu kroz institucije", od tada su krenuli stazom prijevara, a uporabom medijskog nasilja i njegovim nadzorom samo su potkrepljivali takvo djelovanje. U "odgođenom kaosu" hrvatski deterministi u stanju "rata bez rata" ili "mira bez mira", koji neprestano vode protiv interesa vlastitog naroda i cjelovitosti vlastite države, uklapaju se u Sun Tzuovo načelo: prikrivati pravi cilj javnih poteza, zbuniti i pokolebati, navesti na pogrješne poteze svoje suparnike.

U svojih 40 godina prisustva u Švicarskoj HKZ nije baš često surađivala sa Švicarcima. Težište rada je bilo na okupljanju Hrvata i njegovanju hrvatske kulture i običaja.

Propustilo se napraviti dobre kontakte sa Švicarcima, što bi omogućilo lakše lobiranje za hrvatske interese. Malo je bilo Švicaraca koji su bili upoznati sa situacijom u Hrvatskoj, pa tako danas imamo situaciju da o nama nemaju pojma ili što je još gore, znaju samo ono što servira svjetska tiskovina: "Hrvatska je kriva za raspad YU, Hrvatska je napravila zajednički zločinački pothvat, hrvatski generali su zločinci..."

Zadnje vrijeme pokušavamo intenzivirati kontakte s našim domaćinima. Ove smo godine imali čak četiri zajednička projekta i uspješno predstavili ne samo Hrvatsku kulturnu zajednicu, nego i Hrvatsku. Uz dva predstavljanja knjige "Apartman 102 - Omarska", prevedene na njemački, učestvovali smo u integracijskom projektu "Kulturkoktel", a kao kruna svega bila je proslava 40. obljetnice naše udruge zajedničkom švicarsko-hrvatskom misom u gradskoj crkvi u Badenu.
Ugodno smo iznenađeni s koliko spremnosti su Švicarci prihvatili naše ideje i ponudu na suradnju. Zajednička misa je bila obostrana lijepa gesta prijateljstva i izraz želje za upoznavanjem i suradnjom.

Prije točno 40 godina, 11. srpnja 1971. u prostorijama Hotela Rigiblick u Zuerich-u, građevinski inženjer Stjepan Rošćić, sazvao je i organizirao osnivačku skupštinu "Društva prijatejla Matice Hrvatske Zuerich-Baden", današnju Hrvatsku kulturnu zajednicu.

Društvo je bilo službeno priznato i registrirano sa svojim prvim statutima kod švicarskih vlasti. Jedno od prvih službeno priznatih hrvatskih društava Europe.

Prvi predsjednik društva bio je gospodin dipl. ing. Miroslav Sedlar. Tajnik je bio dip. ing. Josip Čičić, blagajnik Drago-Šime Bagić, ostali članovi Upravnog odbora bili su dipl. ing. Vinko Boban, Ivan Bičanić, Andrija Babić i Stjepan Roščić

Izlaganje gospodina Mile Prpe na Petom stručnom skupu Hrvatskog kulturnog vijeća održanog 06. lipnja 2008.g pod nazivom

"Haaški sud - Zajednički zločinački pothvat - Što je to?"

Poštovani prijatelji istine o Domovinskom ratu!

Moj govor na ovom skupu nosi naslov - Agresija na Hrvatsku - prešućivana sintagma u postupanju haaškog suda.agresija znači oružani nasrtaj ili napadaj jedne ili više država - na jednu ili više drugih država. ali u nekom drugačijem kontekstu može značiti i napad oružanog dijela jednog naroda na drugi narod unutar iste države. Etimološki, ali i u političkom smislu, to uvijek znači nasrtaj na neki narod s ciljem da ga se protjera s njegova prostora ili porobi, a nerijetko da ga se i fizički likvidira. Povijest ljudske civilizacije puna je slučajeva ratne agresije. Riječ "Agresija" spada u kategoriju prava jačega, ili ponekad i luđeg, kojeg se moderna historiografija i geopolitika davno na papiru odrekla kroz - konvencije, rezolucije i deklaracije Lige naroda i kasnije Ujedinjenih naroda, a posebno njenom Poveljom.

Iz cijelog niza do sad održanih stručno-znanstvenik skupova Hrvatskog kulturnog vijeća, "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - Što je to" donositi ćemo, u nepravilnim razmacima, pojedina izlaganja uvaženih predavača.

Sve objavljeno biti će okupljeno na jednome mjestu, u rubrici "Knjige". Kao uvod u seriju, donosimo Uvod gospodina Hrvoja Hitreca iz zborniku sa petog skupa.

"Shvatimo da svojim sudjelovanjem u raspravi o obrani časti naše slobode pridonosimo boljitku i ljepoti života svih koji su željeli samostalnu i slobodnu hrvatsku."

Milan Vuković

organizator i voditelj skupa

Najtraženiji ratni zločinac Ratko Mladić, kojega je Srbija prošloga tjedna uhitila, a u trenutku čitanja ovoga teksta vjerojatno će već biti u Haagu i izjasniti se da nije kriv za genocid, kršenje ženevskih konvencija, prava i običaja ratovanja, dakle za neopisive ratne zločine u Bosni i Hercegovini, nije samo jedna od najzanimljivijih pravosudnih haaških trakavica, nego je i hiperrealistični izraz i odraz politike, kako one u Srbiji, tako i one na čitavom europskom prostoru, one s početkom 90-ih i ove današnje.

Dana 25. lipnja bit će 20. obljetnica hrvatske državnosti. Gotovo nitko od građana zapravo i ne zna koji je to državni praznik, a da se dogodi to neznanje, pobrinula se 2000. godine tadašnja nova vlast koja je smatrala da povijest započinje s njom i da treba raščistiti sa svim postignućima iz prijašnjega desetljeća u kojemu je Hrvatska stasala na međunarodnu političku pozornicu.

Danas, osim, vjerojatno, vlastodržačke tzv. elite, nitko u ovoj zemlji ne zna ni što se ni kada slavi, zavladao je opći nered u kojemu je narod odlučio da ništa i nikada ne slavi pa doista djelujemo kao zemlja bez povijesti.
Bio je to lijevi neokomunističko-liberalni udar na simbole, odnosno njihov zalog za budućnost u kojoj će država i narod vrlo brzo ostati bez identiteta, što se doista i događa. HDZ-ova vlast mogla je povratkom na vlast za manje od četiri godine vratiti sve na početak, ali nije htjela zato što nije bila svjesna posljedica toga udara i zato što nije smjela jer se vrlo brzo, kao i prethodna, stavila dragovoljno u ulogu vazala središta moći u svijetu. Vrlo brzo javnost je 2004. godine shvatila da to više nije onaj Tuđmanov HDZ i da je od te slavne stranke ostalo samo ime.

Problem nije u tom kako ući u Europsku uniju nego kako čitav iz nje izaći. Takve misli, ako već ne u praksi, teoretski prolaze kroz glave političara u Grčkoj, Španjolskoj, Irskoj i Portugalu. Nakon početka burnih događaja izazvanih svjetskom financijskom krizom, izgleda da Europska unija sada više voli Hrvatsku nego što Hrvatska voli Europsku uniju. Ravno prije godinu dana, kada su započeli ulični neredi u bankrotiranoj Grčkoj, kojoj predstoji rasprodaja same sebe, čelnik Europske komisije, José Miguel Barosso, u malo zapaženom razgovoru s europskim sindikalnim čelnicima, nije isključio mogućnost "građanskog rata" i "diktatura" - tim više što navedene zemlje, uključujući i njegov rodni Portugal, imaju bogatu tradiciju vojnih udara.

Savjet Republičke radiodifuzne agencije pokrenuo je postupak protiv televizije "Prva" zbog programskih sadržaja u emisiji "Veče s Ivanom Ivanovićem"

- Juče nam je stigao dopis od Demokratske zajednice Hrvata (DZH), a i mi sami, smo povodom najava u štampi, obavili dodatni nadzor te vrste programa, pa smo na jučerašnjoj sjednici donijeli odluku da pokrenemo postupak protiv Televizije "Prva" - kaže za "Blic" Goran Karadžić, potpredsjednik Savjeta RRA.

Obrisi novog totalitarizma slažu se pred našim očima kao puzzle, a mi sanjamo eunijski Misir. Totalitarizam je uvijek proizvod uvjerenja o posjedovanju potpune istine. Sumnja može biti neprivlačna, arogantna, pa i agresivna, ali neuskladiva je s totalitarnim poimanjem svijeta. No, je li baš uvijek tako? Kad premreži sve aspekte života, ne postaje li i sama sumnja na svoj način totalitarna? Meni se čini da jest. Pokušat ću to i obrazložiti na primjeru odjeka splitskih događanja oko tzv. ''gej parade ponosa''.

Gospođa Karmela Dedić pozdravila je prisutne i u nekoliko rečenica opisala tok večeri, te otvorila tribinu gornjeg naslova koju je organizirala skupina vjernika HKM iz Zueicha.

Tribinu je moderirala gospođa Mirjana Juričić. Svojim kratkim uvodom u temu ne samo da je potaknula prisutne na razmišljanje, nego i na vrlo živahni razgovor. Njeno uvodno slovo donosimo u cjelosti.

U četvrtak, 30.06.11. u dvorani župe sv. Josipa u Zürichu, u organizaciji grupe hrvatskih vjernika , održana je tribina udruge Grozd i političkog pokreta Hrast. Tema je bila "Zašto stvarne promjene u Hrvatskoj nisu moguće bez društvenog angažmana vjernika?"

Tko je zapravo Stella Ronner - Grubačić,

nizozemska veleposlanica koja mimo svih diplomatskih uzusa pljuje po Hrvatskoj?

Nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj Stella Ronner - Grubačić bila je najglasnija u osudi Hrvatske nakon splitskog Gay Pridea.

Ronner - Grubačić je, revoltirana onim što je vidjela na splitskoj Rivi, kazala da će u Den Haagu zatražiti stalni monitoring nad Hrvatskom sve do njezina ulaska u EU. Ne slaže se s ocjenom Hannesa Swobode, izvjestitelja Europskog parlamenta koji je događaje u Splitu nazvao 'izoliranim incidentom'.

Poticaj veteranima - aktivnim braniteljima RH

Prošlost i sadašnjost premise su koje adekvatno pokazuju budućnost, uvijek je bilo i bit će tako, što svjedoči život. Mesijanstvo i proroštvo su tek oruđa, kao pomoć u funkciji života i poticaj žrtvovanju za život. Dakle, život je odraz žrtvovanja i urednog ponašanja.

Samo imenom na Zemlji, u vlastitoj zajednici život se uzorno može živjeti, dakle uvijek ime zastupa života. Potom dovoljni razlozi pokažu život adekvatno žrtvovanju, kako tko čini tako i dočini - zasluži na beskonačnom putu.

S 9.041 osvojenim glasom (62 % glasova) dr. Franjo Tuđman najzaslužnija je osoba za nastanak Hrvatske

Rezultat je to internetskog glasovanja na portalu Večernjeg lista, u kojemu je sudjelovalo 14.594 čitatelja, od kojih je svaki s liste od 109 osoba mogao izabrati 20 za njega najzaslužnijih za stvaranje Hrvatske.

2. na listi zaslužnih je Olujni general Ante Gotovina (6936 glasova);

3. je legendarni zapovjednik obrane Vukovara Blago Zadro (5392 glasova),

4. na listi je kardinal Franjo Kuharić (4907 glasova).

Preostalih 16 najzaslužnijih, gledano od najviše rangiranih prema niže rangiranima, su sljedeći:

5. Janko Bobetko 4500 glasova
6. Mile Dedaković Jastreb 4269 glasova
7. Janica Kostelić 4142 glasova
8. Vlado Gotovac 3909 glasova
9. Gojko Šušak 3853 glasova