U Vinkovcima je 10.07.2022. pronađen rimski sarkofag iz 3. ili 4. stoljeća

Vinkovci su nastali na temeljima rimske kolonije Aurelia Cibalae, koja je tu egzistirala od 1. do 4. stoljeća pa nije rijetkost da se u iskapanjima pronađu ostaci tog vremena.

Koliko je Ukrajina pomogla Hrvatskoj u Domovinskom ratu?

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Grlić Radman i drugi hrvatski dužnosnici, kao i mediji ističu staro i dugogodišnje prijateljstvo Ukrajine i Hrvatske odnosno ukrajinskog naroda i hrvatskog naroda. Rusija se, kao agresor na Ukrajinu, tretira kao neprijatelj.

U ovoj kolumni odnosno uratku bavit ću se pitanjem i dati odgovor na pitanje: je li i koliko Ukrajina pomagala Hrvatsku u Domovinskom ratu, jednako tako bavim se i pitanjem: je li Rusija pomagala Hrvatskoj u Domovinskom ratu.

U mlinu sankcija EU i Švicarske

Po mome mišljenju, Švicarska je rijetko kada toliko politički pogriješila kao s ovim besmislenim, nepravednim i samodestruktivnim sankcijama Rusiji. Ovo ishitreno napuštanje stoljećima stare i dokazane neutralnosti ogromna je pogreška švicarske vlade. Šokirajuće je koliko Savezno vijeće marljivo uništava vrijednosti koje su Švicarsku učinile uspješnom.

Pročitajte ovaj odličan razgovor tjednika Weltwoche s ruskim industrijalcem Andrei Melnitschenko-om. (D. Gaupp)

„Udruga gradimo Pelješki most“

grupa je ljudi koji su jedini u Hrvatskoj procijenili važnost izgradnje mosta preko nepovezane hrvatske granice na jugu i otkrili da je most radnog naziva „Pelješki most“ kolateralna žrtva opasnog scenarija prepuštanja dijelova hrvatskog teritorija Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i konkretno Bosni i Hercegovini koje traže dijelove hrvatskog kopna na Kleku.

A ne Plenkovićevo muljanje oko referenduma

S takozvanim "Božićnim Ustavom" usvojenim uoči velikosrpske agresije i s polupredsjedničkim sustavom u kojemu je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman imao široke ovlasti do 2000. godine Hrvatska je ostvarila u obrambenom Domovinskom ratu sve glavne ciljeve. Oslobođen je cjelokupni okupirani teritorij, uspostavljene su državne granice priznate Badinterovom komisijom, Hrvatska je postala članica Vijeća Europe s ciljem da postane članica NATO-a i Europske unije, država je, uza sve tegobe uključujući i 500.000 prihvaćenih izbjeglica, na kraju Tuđmanove vladavine bila zadužena za 50 milijardi kuna, u što je uključen i dio duga bivše Jugoslavije.

AUSTRIJA - Poništena obveza cijepljenja. Veselimo se. Oprez i dalje potreban.

Obvezno cijepljenje u Austriji konačno je povijest. Radujemo se, ali savjetujemo oprez! Jer ako smo jednu stvar naučili, to je da sustav uvijek napravi korak unatrag, a onda - kada se ukaže prilika - napravi dva koraka naprijed.

Treći svjetski rat: Prijeti nuklearni rat: Zapad je inferioran

Wochenblick je još u ožujku upozorio na veliku nuklearnu opasnost. To više nitko ne osporava, a na to sve češće upozoravaju istaknute ličnosti.
Isporuke oružja Ukrajini, sankcije Rusiji i njenu sve veću izolaciju od zapadnog svijeta svim sredstvima, Rusija doživljava kao provokaciju koja to stvarno i jeste. O mogućem nuklearnom napadu na Njemačku sada se raspravlja u ruskom glavnom večernjem programu.

5. lipnja 2022. održan je u Badenu 49. Sabor Hrvatske kulturne zajednice

Nakon 2 godine stanke zbog nametnute nam "pandemije" nismo se mogli sastajati u većem broju, premda su se poneki članovi ipak viđali i družili.

Sabor je bio izborni, a donešene su i neke manje izmjene Statuta.

Miškec i Štefica

Legendarni zagrebački klošar i prosjak dobio je svoju ulicu. Riječ je o Miškecu, t.j. o Miškecovom prolazu.

13. lipnja 1873. rodio se pjesnik, novelist, esejist, putopisac i polemičar, jedan od najslavnijih književnika u hrvatskoj povijesti, Antun Gustav Matoš.

Rođen je u Tovarniku, u petak 13. i na blagdan svetog Antuna, zbog čega su ga zvali i "Petko Trinaestić".

U to vrijeme nerijetko su stare žene znale prorokovati sudbinu novorođenčeta, a za njega je glasilo: "Ovaj vaš mali bit će veliki čovjek, njegovo će se ime mnogo spominjati, ali – mnogo će i trpjeti."

Hrvatski je sabor 9. i 10. lipnja 1687. godine izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda

U Protokolu Hrvatskog sabora od 9. i 10. lipnja 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst: “Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”

7. lipnja Dan hrvatske diplomacije: datum papinog pisma hrvatskom knezu Branimiru

Sam blagoslov dogodio se na blagdan Uzašašća Gospodnjega 879. godine, kada je papa tijekom Euharistijskoga slavlja podigao ruke k nebu i blagoslovio kneza Branimira, sav hrvatski narod i svu njegovu zemlju!

30. svibnja 1990. konstituiran je prvi poslijeratni višestranački Sabor

Na temelju izbornih rezultata konstituiran je višestranački Sabor, čime je započeo proces osamostaljenja Hrvatske. Datum 30. svibnja 1990. doživljava se kao prekretnica novije hrvatske povijesti, te svjedoči o povijesnoj ulozi Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti.

Svi koji se usprotive načelu “rodno osviještene” politike proglašavaju se poticateljima diskriminacije

U eksperimentiranju s pravima žena, vladajući u Zagrebu, u novim dokumentima umjesto žene spominju “osobe koje menstruiraju”. Zar upravo to nije oblik diskriminacije jer isključuje žene koje nemaju menstruaciju? Zavodljivi relativizam nudi neograničenu slobodu, a apsolutna sloboda, bez odgovornosti, pretvara se u svoju suprotnost. U koncepciji radikalnog moralnog relativizma, kada se vrijeđa vjeru i vjernike, to je sloboda govora ili pravo umjetničkog izražavanja.

Miroslav Međimorec: Bio sam jedan od Predsjednikovih ljudi

U noći pred pogreb predsjednika Franje Tuđmana, stajao sam kraj njegova odra u svečanoj straži, tronut i pitao se u nevjerici: - Je l' stvarno otišao čovjek kojeg sam slijedio i uvažavao posljednjih deset godina, koji je ostvario san o slobodi i državi mnogih generacija Hrvata, stavio nas uz bok razvijenog svijeta, otvorio put u obećavajuću budućnost?

U tih nekoliko minuta duboke i svečane tišine, koju je remetilo samo šuškanje nogu tisuća hrvatskih građana koji su u prolazu odavali počast, sjećao sam se trenutaka koje sam doživio s njim.

Hrvoje Hitrec: O Tuđmanu osobnim pogledom

Knjiga „O Tuđmanu osobnim pogledom“ objavljena je 2002. (urednik Vlatko Pavletić). Riječ je o prilozima Tuđmanovih suradnika, četrdesetak njih prisjetilo se trenutaka, razgovora i situacija koji su im se usjekli u pamćenje. Dulji prilog imao je i autor ovih redaka.

Drago Krpina: Tuđman – paradigma državnika

Razmišljajući o Tuđmanu povodom 100. obljetnice njegova rođenja kao misao vodilja nameće mi se sintagma „Tuđman – paradigma državnika“.

Pojam „paradigma“ rabim, naravno, kao istoznačnicu pojmu „uzor“.

Umjesto definiranja pojma poslužit ću se jednim zanimljivim tumačenjem koje sam, u neposrednom razgovoru s njim, čuo od nesuđenog našeg cara Otta von Habsburga dok sam ga nakon „Oluje“ pratio po oslobođenim hrvatskim područjima...

Moramo razvijati svijest da o nama samima ovisi naša sudbina

- Gospodine Predsjedniče, molimo vas da iznesete vaše gledanje na razvoj i značenje državotvorne ideje u Hrvata, osobito u ovom stoljeću, s posebnim osvrtom na ključne događaje u posljednjih desetak godina. Što je zapravo bilo ključno za uspjeh hrvatskoga osamostaljenja - koje smo ostvarili vlastitim snagama, uz Božju pomoć, kako volite reći - kao i za njezine velike vojne pobjede, koje su to potvrdile?

Na današnji dan 30.04.1671. godine u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) pogubljeni su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.

“NAVIK ON ŽIVI KI ZGINE POŠTENO“

Jednostavno, iz evanđeoskih razloga

Udba je pobila u inozemstvu više svojih disidenata i političkih emigranata čak i od KGB-a. Udba je bila stroj za ubijanja na najzvjerskiji način. O tome je zborio Ion Pacjepa, general zloglasnog Ceausescova Sekuritatea i njegov najbliži suradnik, koji je koncem sedamdesetih prebjegao u SAD jer je odbio ubiti urednika radija Slobodna Europa. Ključni pripadnici tog okrutnog ubilačkog stroja i državnog totalitarnog sustava za monstruozne likvidicaije nevinih ljudi kojeg “hvali” Pacjepa, bili su i Josip Perković i Zdravko Mustač, za koje od “lex Perković – Milanovića” neki hrvatski generali, na čelu s nesretnim Antom Gotovinom, traže amnestiju zbog doprinosa Domovinskom ratu.

Poigravanje kršćanskim milosrđem

Malo je tko očekivao da će uoči Nedjelje Božjega milosrđa temu kršćanskoga milosrđa u hrvatskom društvu aktualizirati političari i (bivši) generali preko najavljene inicijative za pomilovanjem dvojice dužnosnika bivše Udbe pravomoćno 2016. godine osuđenih u Njemačkoj na najstrožu kaznu za ubojstvo hrvatskoga emigranta Stjepana Đurekovića.