Već se dulje vrijeme kod nas čuje govoriti i čita se rečenice kao: , i slično, a po službenim se zgradama vješaju zastave EU iza kojih se počesto pogledu, ili su čak smotane na koplju hrvatske državne zastave.(v. sliku).

Navedene pojave objektivno izražavaju potpuni prezir prema hrvatskomu narodu i općenito hrvatskim građanima, koji tek trebaju odlučiti na referendumu žele li da Hrvatska pristupi EU ili ne žele. Po anketama tijekom dugoga razdoblja, podrška pristupu Uniji veoma varira između i , a i bez obzira na to minimalna pristojnost zahtijeva da se o tome ne govori kao o svršenom činu, jer se radi o slobodnoj odluci građana koji se o tome još nisu izjasnili.

HRAST
Programska načela

Hrvatska ima iznimna prirodna bogatstva, važan geopolitički položaj i vrstan društveni kapital. To su pretpostavke temeljem kojih bi Hrvatska trebala biti uspješna zajednica životno zadovoljnih ljudi.

Međutim, Hrvatska je u sve dubljoj duhovnoj i materijalnoj krizi, koja vodi u opću socijalnu i nacionalnu propast. Glavni razlog tomu su nesocijalne, nenacionalne, neuspješne i korumpirane upravljačke strukture koje su izgubile svaku vjerodostojnost i ne zaslužuju daljnje povjerenje.

Zbog toga, sljedeći su parlamentarni izbori presudni, jer se na njima odlučuje o sudbini hrvatske države. Izbori su prigoda da na ključne upravljačke položaje u Hrvatskoj budu napokon izabrane moralne, stručne i odgovorne osobe.
Izborna pobjeda može se ostvariti samo programskim i izbornim zajedništvom svih samosvjesnih i interesima domovine odanih hrvatskih građana, skupina i organizacija.

Svima Vama vrlo poštovanim i dragim ljudima kojima ovim elektroničkim putom redovno dostavljam svoje obavijesti i razne ostale sadržaje!

Nakon što smo radosno očekivali, dočekali pa proveli Božićne blagdane i novogodišnje dane, sve Vas najsrdačnije pozdravljam želeći Vam radost i mir današnjeg blagdana Sveta Tri Kralja, nakon kojega nas uobičajeno očekuje pretežito misaono i svekoliko životno usmjerenje redovnim radnim i životnim obvezama u 2011. godini!

Svima nam je poznato da nastupjela 2011. hrvatskom narodu donosi veliki izazov predstojećih parlamentarnih izbora koji bi, prema svim objektivnim procjenama, svojim ishodom mogli biti presudni za daljnji razvoj hrvatske države!
Stoga Vas sada na početku Nove godine 2011., ovom porukom sve želim podsjetiti na učinjene napore i do sada ostvarena postignuća u uspostavljanju te ponovljeno potaknuti na osobno i združeno djelatno zauzimanje za daljnji razvoj svehrvatskog nacionalnog pokreta za združeni izlazak na predstojeće parlamentarne izbore pod usvojenim nazivom "Hrvatski rast - Hrast"!

... Ponekad, se samo treba osloboditi prevelikih oćekivanja, jer zbog toga što su se mediji toliko uvukli u naš život i toliko imaju utjecaja na skoro svakog pojedinca, dosta ljudi padne pod utjecaj kojeg stvaraju mediji, lansirajući sliku savršenog čovjeka i žene, koji izgleda kao maneken, bogat je kao Bill Gates, uspješan kao Steven Spillberg i zrači od sreće i zadovoljstva. Ono što nas fascinira kod tih osoba je to što mislimo da su sretni i to povezujemo sa onim što su ili što su postigli, a novine su prepune sa problemima koje takve osobe imaju, i svako malo vidimo kako te osobe imaju i veće probleme nego mi obični ljudi, jer imaju i veće mogućnosti, tako da lako završe u nekoj krajnosti.

Kad je netko sretan i zadovoljan, nije potrebno da nam to niti kaže, mi to osjetimo po njegovom ili njenom ponašanju, i u slučaju da smo mi nesretni, automatski će nas takva osoba privlačiti, i to je ona kemija koju svi traže, jer podsvjesno želimo naučiti od te osobe kako je došla do tog stanja. Iako, ako je čovjek sam i želi nekoga upoznati, njemu nešto znači manjka, pa niti ne može baš obavezno zračiti zadovoljstvom ili srećom, pa time zrači odbojnost. ..

Tako piše autorica knjige, gospođa Marija Vučković, čija će knjiga biti predstavljena

23. siječnja 2011. s početkom u 14.00 h

Kath. Pfarramt Herz-Jesu, 3920 Brig

Hrvatsko kulturno vijeće je u raspravama oko donošenja novoga Zakona o HRT-u davalo potporu Hrvatskoj radioteleviziji, prvenstveno zato što ju smatra modernom kulturnom ustanovom i vlasništvom hrvatskih građana, nasuprot komercijalnim televizijama koje su vođene isključivom težnjom za zaradom stranih vlasnika.

Ta nacionalna i kulturna dimenzija doista je uočljiva i u većem dijelu programa Hrvatske televizije, usprkos nedostatcima i lutanjima u pojedinim područjima, pa i sporadičnim incidentima koji su u neskladu s pretežitim mišljenjem i osjećajem hrvatske javnosti.

Tportal.hr. piše u rubrici 'Kultura' na Staru godinu 2010.:

"Sueddeutsche Zeitung objavio je svoj izbor osam ljudi koji su se 2010. godine u svijetu zauzeli za mir, a u društvu najvećih svjetskih mirotvoraca je i hrvatski izdavač i pisac Nenad Popović.. "

Evo što, između ostalog stoji u obrazloženju tog izbora:

"Već dva desetljeća Nenad Popović potiče i objavljuje mlade autore post-jugoslavenske generacije iskorijenjene ratom. Brine da njegovi i mnogi drugi autori s Balkana budu prevođeni, čitani i postanu poznati (kao, primjerice Nogo, Đogo, Bečković .nap. a.). Ove godine Popovićevo izdavačko poduzeće podiglo je na cijelom Balkanu prašinu knjigom autorice Snježane Kordić. U djelu 'Jezik i nacionalizam', lingvistica obrazovana u Zagrebu i Münsteru dolazi do zaključka da južnoslavenski narodi-Srbi, Hrvati, Bosanci i Crnogorci-imaju zajednički standardni jezik. Knjiga je bila šamar u lice nacionalistima, koji sada nakon državne samostalnosti pokušavaju pokopati srpsko-hrvatski, koji je lingua franca(?) regije, i izumiti novi jezik(???)", sic!

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA

Poštovani,

u privitku Vam šaljem priopćenje o programu Papinog pohoda Hrvatskoj.

S poštovanjem

Zvonimir Ancić, predstojnik Tiskovnog ureda HBK

Hrvatska država i hrvatski narod proživljavaju teške trenutke

Kako akademik Pečarić navodi u ovoj knjizi, nastavlja se radikalna detuđmanizacija Hrvatske, što znači njezino rashrvaćenje, vrši se rasprodaja hrvatskoga nacionalnog blaga strancima, ponižavaju se hrvatski branitelji i Domovinski rat, sudi se generalima pobjedničke osloboditeljske hrvatske vojske, dok se istodobno amnestiraju srpski zločinci, vrši se obeštećenje ratnih šteta Srbima u Hrvatskoj, i to ne samo povratak stanarskog prava, što bi ih moglo ohrabriti da ponovno traže političku autonomiju u Hrvatskoj.

Pod krinkom antifašizma pokušava se rehabilitirati komunizam, ta najkrvavija utopija u povijesti čovječanstva u ime koje je ubijeno preko 100 milijuna ljudi , napada se Katolička crkva i vjera u Hrvatskoj, donose se antikršćanski zakoni, otuđuje se hrvatsko iseljeništvo, osobito se Hrvati u Bosni i Hercegovini prepuštaju svojoj gorkoj sudbini koja im prijeti da postanu u svojoj vlastitoj državi nacionalna manjina.

Pasivno se prihvaćaju krivotvorine iz optužnica Haaškoga suda u kojima se legitimno oslobađanje hrvatskoga državnog teritorija naziva "zajednički zločinački pothvat", većina političara postaje poslušna stranim centrima moći radi karijerizma i bogaćenja.

Politika nije nauka, kako si to umišljaju mnoga gospoda profesori, nego umjetnost. - Bismarck, njemački političar

Rat je umijeće za uništavanje ljudi, a politika je umijeće za prevaru ljudi. -
D' Alembert, francuski znanstvenik

Živa kultura obuhvaća sav život. Sve što život stvara radi života, svaki rad svaki posao, je kultura. - Aron David Gordon

Na ovogodišnjem Saboru Hrvatske kulturne zajednice u toku sveopće rasprave dotakli smo se na kratko i pitanja koliko se, i smije li se uopće, udruga sa nazivom kulturna baviti politikom. Obzirom da sam i prije u nekoliko navrata čuo izjave poput "mene zanima samo kultura, a ne politika", želim upoznati čitatelje s mojim razmišljanjima.

Ovih se dana dosta pisalo o dvjema obljetnicama smrti dvaju velikih Hrvata, desete Vlade Gotovca i jedanaeste Franje Tuđmana. Po starom običaju ljevičari su pravili usporedbe između njih kao političara, dakako uvijek na štetu Tuđmana.

Posebno je u tome bio nepravedan i neistinit književni kritičar Zdravko Zima koji u Zadarskom listu (14. prosinca) piše:

'Oni koji obitavaju u ovome dijelu svijeta znaju da su Gotovac i Tuđman bili bliski kao pas i mačka i da su upravo njih dvojica utjelovljavali dvije formalno iste, ali civilizacijski i supstancijalno oprečne, gotovo nespojive Hrvatske. Sjedne strane, pjesnik i liberal koji je vezivao nacionalizam i kozmopolitizam, s druge general i konvertit koji u kolopletu svih mogućih obmana, miksajući kosti davno zavadenih protivnika i antagonizirajući njihove nasljednike, nije prezao ni od čega. Na prvoj pozornici idealist nonkonformist, spreman vlastitim primjerom posvjedočiti kako se to može biti Hrvat, bez mistifikacija i diskvalifikacija, na drugoj zatucani autokrat, nošen slavohlepljem i opsesivnom potrebom za vlašću.'

Volio bih da mogu uputiti vedriju čestitku za godinu ispred nas, ali ne mogu. Ne znam kako bih drugačije mogao imenovati ovu tjeskobu i brigu koja je među ljudima, nego sveopćom ZBRKOM. Možda sam kratkovidan, ali ja ne vidim dalje od toga.

Mnogi bi kazaljke povijesnog sata, sa svojom osobnom sigurnošću u ispravnost, romantično okrenuli unatrag. Kad bi uvidjeli da to više ništa ne pomaže, izmišljali bi i uspostavljali nekakav lažni sunčani sat sa tobožnjom bitkom u podne, sa nekakvim duhovnim neprijateljem.

Posjetiteljima naše stranice zahvaljujemo na interesu, suradnji i pohvalama. U godini 2011. želimo vam zdravlje i svekoliku drugu sreću.

Für das Interesse an unserer Webseite und den regen Besuch, wie auch manchen Lob, danken wir herzlich und wünschen ein gesundes und erfolgreiches Jahr 2011.

                                                                               31.12.2010.

Koji motivi vode ljude kada osnivaju udrugu i nazovu je istim ili sličnim imenom već postojeće, ili one koji prisvoje tuđi znak (grb), ili pak one koji se proglase ogrankom bez odobrenja i znanja dotične udruge ili institucije? Sigurno znaju da time stvaraju pomutnju, stoga se može zakljućiti samo jedno - nekima je životna potreba napraviti se važnijima no što jesu, pa makar i prisvajanjem tuđeg imena, tuđega grba, tuđih zasluga.

Prije nekoliko godina morali smo policijskom prijavom zabraniti korištenje našeg imena jednom gospodinu u Bernu. Onima koji su prisvojili naš grb, moglo bi se isto dogoditi.
U zadnje vrijeme dobili smo nekoliko pisama sličnog sadržaja kao što je ovo koje slijedi, stoga smo primorani pojasniti neke stvari.

                                                                                              31.12.2010.

Na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća objavljena je prelijepa reportaža gospodina Ljubomira Škrinjara, pogledajte i uživajte!

"Božićne jaslice u našim crkvama"

U današnjem ofucanom i banaliziranom svijetu božićne jaslice vraćaju me svijetu djetinjstva, siromašnom materijalnim dobrima, ali tako bogato mnoštvom emocija. Traju u sjećanju ona uzbuđenja koja počinju popodne uoči Badnjaka: miris borovine u sobi, odmatanje starinskih ukrasa i sjajnih staklenih srebrenih kuglica, a ovčice, tri kralja i Isusek u jaslicama još zrače davnim danima božićnih radosti. Traje u sjećanju i ono nestrpljivo iščekivanje božićnog jutra i pogleda na darove koje je Isusek ostavio ispod bora (rijetko su to bili oni darovi koje sam u svojoj dječjoj mašti priželjkivao).

                                                                                              30.12.2010.

Novi bistri ministri

Dva dana nakon Božića Vlada je osvježena novim ministrima s kojima ulazi u sretnu novu 2011. Na oduševljenje općinstva, ministar kulture postao je Jasen Mesić, jer hrvatska javnost jednostavno ne može živjeti bez nekog Mesića, pa makar i Jasena. Činjenica da u Hrvatskoj postoje stotine i stotine književnika, slikara, kipara, glazbenika, filmaša i kazalištaraca koji su radom i talentom desetljećima stvarali ime, te bi bili pozvaniji obnašati dužnost ministra (ministrice) kulture - nije bila bitna. No i tako se radi o privremenom rješenju. Jasen će trajati sve dok ne dođe Hrast. I red je da tako bude, zbog biološke raznolikosti.

Hrastov je pravi hrast

Junak s Koranskoga mosta dočekao je Božić na slobodi. Branitelj Hrastov i njegov slučaj ilustracija su kako sude hrvatski sudovi koji su više-manje nezavisni i kako sude hrvatski sudovi koji su uglavnom zavisni. Više je nego očito da je "zapovijed s višega mjesta" bila: suditi Hrastovu sve dok ne bude osuđen, pa makar trajalo stotinu godina.

                                                                                              29.12.2010.

Poštovani!

Želimo Vam sretan Božić i blagoslovljenu Novu Godinu!

I ove smo se godine obradovali kad smo na Božić u podne slušali prijenos Papine poruke i njegova blagoslova Urbi et Orbi, te njegovu božićnu čestitku upućenu na hrvatskom jeziku, nakon koje je slijedila čestitka na slovenskom i potom na srpskom jeziku.

Možete tu Papinu čestitku i ostale koje slijede čuti ponovno na snimci na službenoj Vatikanskoj web stranici. Hrvatsku čestitku pronaći ćete na 16,45 minuti.

Na ovom linku na You-tube-u naći ćete istu Papinu čestitku točno pozicioniranu na približno vrijeme kad Papa izgovara hrvatsku čestitku.

                                                                                               27.12.2010.

Blagoslovljen Božić,

zdravlje i zadovoljstvo u Novoj 2011. godini, želi

Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

  PRIMILI SMO ČESTITKE  

                                                                                                       24.12.2010.

Der erste Schluck aus dem Becher der Wissenschaft macht uns zu Atheisten, am Boden des Bechers erwartet uns aber Gott.

***
Prvi gutljaj iz čaše znanosti vodi nas u ateizam, ali pri dnu čaše nalazimo Boga.

Werner Heisenberg, njemački atomski fizičar, poznat po otkriću zakona o netočnosti 1927. god. (Heisenbergsche Unschärferelation).

Koji puta čujem prigovor da bi se jedna kulturna udruga trebala suzdržati od političkih komentara. Međutim, kultura je dio politike, a politika dio kulture. Tu isprepletenost pokazuje primjerice film "Oluja nad Krajinom", kojeg je financirala interesna grupa HDZ-ovih i srpskih političara novcem hrvatskih građana. Zašto Hrvatska kulturna zajednica ne bi smjela komentiralti ovakve i druge "kulturne" događaje? (vidi članak "Kultura i politika", str. 16)

U ovoj kolumni odustajem od komentara na tu temu, kako ne bih pokvario božićni blagdanski ugođaj. No, Božić je vrijeme kad se može postaviti pitanje: postoji li nešto izvan materijalnog svijeta i s tim u svezi kakav je odnos znanosti i religije?

                                                                                               22.12.2010.

Europska komisija tiskala je više od tri milijuna rokovnika Europske Unije za srednje škole u kojima nema spomena Božića, ali su uključeni blagdani svih drugih religijskih zajednica, objavio je portal talijanskog dnevnika La Stampa.

Više od 330 tisuća primjeraka podijeljeno je u britanskim školama kao dar Europske komisije učenicima, piše Daily Telegraph.

Tako su britanski kršćani s velikim čuđenjem primijetili da je dio koji se odnosi na 25. prosinca prazan, a na dnu stanice piše samo poruka 'Pravi prijatelj je onaj koji dijeli tvoje brige i tvoju radost.'

                                                                                               22.12.2010.

Hoćemo li se "ponovo dati u jaram ropstva", smijemo li dopustiti da narod pobjednik u ratu za slobodu postane odbačenim narodom? Sve veća malodušnost u mnogih državljana, zaokupljenih brigom za osobno i obiteljsko preživljavanje u uvjetima zabrinjavajuće rasprodaje i zemlje i ZERP-a, te nalegnuća kapital-liberalističkih krpelja na "stado maleno", sve usavršenija bezdušnost nomenklature i s njom uvezanih struktura moći nad društvom koje ne mogu opstati u svom svijetu imanja bez podjarmljivanja mnoštva i podrivanja svijeta bitka, sužavaju prostor razgovoru o pravom smislu slobode, za koju nas, reče sv. Pavao, "Krist oslobodi".

                                                                                               21.12.2010.

Sada vjerujem da bez Tuđmana ne bi bilo neovisne hrvatske države

James J. Sadkovich, autor upravo objavijene knjige 'Tuđman - prva politička biografija' (Biblioteka Večemji edicija, 2010.) neovisni je znanstvenik s doktoratom iz povijesti na Sveučilištu Wisconsin-Madison. Nekadašnji Fulbrightov stipendist i član fondacije J.M. Olin za strateška i vojna pitanja autor je brojnih djela o hrvatskoj i talijanskoj povijesti, ukijučujući La Marina Italiana nella Seconda Guerra Mondiale (Libreria Editrice Goriziana, 2006); The US Media and Yugoslavia, 1991-1995 (Praeger, 1998); i Italija i Ustaše 1927.-1937. (Golden Marketing, 2010).
Prvotno istraživanje za knjigu Franjo Tuđman: Prva politička biografija (Večernji edicija, 2010) dovršio je dok je bio stipendist Woodrow Wilson International Center for Scholars.

Teško je vjerovati da je trebalo toliko dugo vremena da bude objavljena prva politička biografija prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, i to gotovo dvadeset godina nakon što je Hrvatska pod njegovim vodstvom stekla neovisnost. Kada je knjiga zapravo napisana i što vas je potaknulo da ju napišete?

                                                                                               20.12.2010.

Zadnje adventske nedjelje predstavljamo dva uradka na temu "Hrvatski Božić", koja su 2008. godine osvojila 2. i 3. mjesto na natječaju koji organiziramo za hrvatsku djecu

Hrvatski Božić

Svake se godine radujem proslavi Božića u mojoj Hrvatskoj kod bake i djede na otoku Čiovo. U proslavu se uključuju i teta, tetak i njihova djeca. Radosti tada nema kraja.

Kućom se šire opojni mirisi kolača koje uvijek priprema vrijedna "majstorica" baka. Središnje mjesto u kući zauzima bor sa raznovrsnim ukrasima i posebno dojmljivim jaslicama. Sve bliješti od božićnog sjaja, a naša su srca ispunjena srećom i iščekivanjem dolaska malog Isusa koji će ugrijati srca svih ljudi i ponovno ih poučiti stvarnim vrijednostima života. Božićni ugođaj upotpunjuju melodije hrvatskih božićnih pjesama.

Najsvečaniji trenutak je odlazak na polnoćku i susret s malim, novorođenim Isusom. Duhovno ispunjeni vraćamo se kući radujući se dobro pripremljenom odojku koji nam, poslije posta na Badnjak, dobro godi.

                                                                                               19.12.2010.

Mediji su na svoj način eksplodirali odpetka 10. Kad je tobože "procurilo" da je službeno od Hrvatskoga sabora zatraženo ukidaje zastupničkog imuniteta bivšem predsjedniku Hrvatske vlade te su se počeli ponašati gotovo kao da je sav ostali živog stao, kao da se ništa drugo više ne događa osim onoga što je u vezi s bivšim predsjednikom vlade.

Koliko je bila smišljena medijska inženjerija, najbolje se vidjelo po činjenici da su novinari "okupirali" granični prijelaz u Bregani, premda nije bilo nikakvih stvarnih naznaka, niti se na tom graničnom prijelazu išta relevantno dogodilo - no trebalo je zadanu temu odradili svim sredstvima i odvratiti pozornost najšire javnosti od drugih važnih, štoviše i važnijih događaja za dobro hrvatskih građana i države Hrvatske.

                                                                                               19.12.2010.