Neue Seite 1
|
|
|
KOLOVRAT PLEŠE VEĆ 10 GODINA (25. listopad 2005.) |
|
17. rujna
2005. bili smo pozvani na 10. rođendan folklorne skupine Kolovrat iz Luzerna. Sa
zadovoljstvom smo se odazvali, iz dva razloga; prvo, jer smo znali da ćemo
uživati u predivnim hrvatskim nošnjama i znalačkom plesu članova društva. Drugo,
mislimo da je potrebno i važno tim vrijednim ljudima dati do znanja da njihov
rad cijenimo i njihovim se uspjesima radujemo.
U ime Upravnog odbora HKZ naglasila je
to gospođa Dunja Gaupp, te se još jednom i javno zahvalila grupi Kolovrat što su
svoj honorar sa nastupa na 30. jubilarnom Saboru HKZ (2002. g.) poklonili akciji
"orgulje za Vukovar". Orgulje su kupljene, a njihova kolaudacija bila je prije 6
mjeseci. Time je Kolovrat zauvijek zabilježen u povijesnim knjigama
vukovarske crkve i samog grada.
Voditeljici Kolovrata, gospođi Ljiljani
Primorac čestitamo na odličnoj koreografiji, njoj kao i svim članovima Kolovrata želimo puno uspijeha u daljnjem radu i radujemo se slijedećim
obljetnicama.
Upravni odbor HKZ
|
|
HAAŠKI SUD OPTUŽIO HRVATSKOG NOVINARA JOSIPA JOVIĆA (11. listopada 2005.) |
|
Polazeći od činjenice da živimo u slobodnoj i suverenoj, socijalnoj i
demokratskoj državi, Republici Hrvatskoj, smatramo svojom građanskom dužnosću
pružiti javnu potporu uvaženom hrvatskom novinaru gospodinu Josipu Joviću.
On je jedan od rijetke skupine
hrvatskih novinara koji nije zaboravio na vrjednote: istina, pravo na
informaciju, domovina, vjera, nacionalni ponos. Držimo da je upravo zbog toga
postao metom određenih protuhrvatskih međunarodnih snaga.
|
|
RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM HSK, FRA ŠIMUNOM ŠITOM ĆORIĆEM (rujan 2005.) |
|
O urdugama, pisanoj riječi,
nobelovcu...
Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) pristupila je Hrvatskom
svjetskom kongresu (HSK) 2001. godine. Kako ste zadovoljni suradnjom između
naših dviju udruga?
Poznajem se s HKZ-om od njezinog
početka i vidim da se to pokazalo vrlo učinkovitim za obje strane, a najviše za
zajedničko hrvatsko djelovanje. Članovima i upravi HKZ-a "šešir dolje" na tom
koraku hrvatske sloge i zajedništva! Pa i kad ne bi ništa drugo bilo, puno je
ljepše prijateljevati, nego se međusobno hladno odnositi.
|
|
BIJELA HRVATSKA - CRVENA
HRVATSKA (kolovoz 2005.) |
|
Bizantski car i kroničar Porfirogonot zvao
ju je, obzirom na veličinu, na grčkom He Megale Hrobatia (Velika Hrvatska). Iz
te nekadašnje postojbine krenula su na poziv bizantskog cara Heraklija 625.
godine hrvatska plemena prema jugu i naselila nekadašnje Ilirske provincije sve
tamo do Drača, a kako su se silno zaletili, neke grupice su dospjele i u Grčku.
Stanovništvom oslabljena Bijela Hrvatska održala se do 10. vijeka,
da bi se onda utopila u novostvorenim državama Poljskoj i Češkoj.
U to vrijeme su Hrvati bili
državotvorni narod, koji je u novoj postojbini odmah organizirao državu, odnosno
države. Tako nailazimo i na pojam Crvena Hrvatska, koji se je održao do 11.
stoljeća a obuhvaćao je najjužnije dijelove Hrvatske uključujući i područje Crne
Gore.
|
|
KOMUNIZAM - NAJKRVAVIJA IDEOLOGIJA
20. STOLJEĆA (kolovoz 2005.) |
|
JE LI TITO ZASLUŽIO SPOMENIK?
U Hrvatskoj se spomenici ili obilježja
bilo kojem djelatniku iz doba NDH (Budak, Francetić) žustro uklanjaju, bez
rasprave o stvarnim djelima dotičnih. Ne želi se provocirati Europu sa bilo
kojom i mikroskopski malom sumnjom da bi jedan ili dva Hrvata mogli evocirati
uspomene na jedan totalitarni režim. Specijalno sada kada želimo postići uvjete
za pregovore o ulasku u EU.
I onda su nepoznati
počinitelji u noći od 18. na 19. prosinca 2004. eksplozivom skinuli glavu
Titovom spomeniku u Kumrovcu.
|
|
POČETAK NOVE EPOHE HRVATSKE POVIJESTI - OLUJA - KOLOVOZ 1995. (04.08. 2005.) |
|
Ranoga jutra 4. kolovoza 1995. započela je
veličanstvena akcija hrvatskih oružanih snaga, a prve vijesti toga dana glasile
su:
- Jutros točno u 5 sati započela je
vojno-redarstvena akcija hrvatskih oružanih snaga pod nazivom "Oluja 95" na
okupirana područja Republike Hrvatske.
- Srpske
pobunjeničke crte probijene su na 30 taktičkih smjerova u pojasevima
odgovornosti zbornih područja HV Bjelovara, Zagreba, Karlovca, Gospića i Splita.
Hrvatsko zrakoplovstvo unistilo radiorelejno čvoriste Ćelavac, te zapovjedno
mjesto četničkog korpusa i jedne brigade, javljaju izvori Hrvatske
vojske.
|
|
NUIĆ KONTRA GAUPP NA PORTALU CROATIA.CH (kolovoz 2005.) |
|
Gdje je novinarska nepristranost portala croatia.ch?
Na portalu croatia.ch objavljen je poduži članak T.
Nuića, koji u stvari predstavlja pamflet protiv Dunje i Osvina Gaupp, djelatnika
Hrvatske Kulturne Zajednice (HKZ). Na objavu moje replike trebalo je poduže
čekati, da bi neposredno nakon njezina objavljivanja izišao odgovor T.
Nuića.
Obzirom da portal croatia.ch na moj dopis povodom tog Nuićevog "odgovora na odgovor" nije odgovorio niti ga
objavio, želim upoznati javnost sa istim, kao i sa mojom replikom u izvornom
obliku, postavljajući pitanje: gdje je tu novinarska uravnoteženost i
nepristranost?
|
|
HRVATSKE SVJETSKE IGRE - ZADAR 2006 (srpanj 2005.) |
|
U turističkom naselju
Zaton pokraj Nina, 13. srpnja održana je konferencija za novinare povodom
predstavljanja Hrvatskih svjetskih igara Zadar 2006., projekta Hrvatskog
svjetskog kongresa, krovne iseljeničke udruge s predstavništvima u trideset
zemalja svijeta. Tom prigodom predstavljena je domaćoj javnosti prva svehrvatska
olimpijada - Hrvatske svjetske igre Zadar 2006. koja će se održati sljedećeg
ljeta na području Zadra i Zadarske županije. Na manifestaciji koja će okupiti
mlade iz cijeloga svijeta i Hrvatske bit će, po procjeni ravnatelja Igara, Jure
Strike, preko tisuću športaša iz trideset zemalja koji će nastupiti pod
zastavama država u kojima žive.
|
|
HRVATSKA LJEVICA - KOČNICA RAZVOJA DEMOKRACIJE U HRVATSKOJ? (02.07.2005.) |
|
U povijesnim kontekstu gledano Hrvati
imaju vrlo kratku tradiciju upravljanja vlastitom državom. U proteklih petnaest
godina nismo uspjeli niti u političkom, a niti u kulturološkom smislu postići
konsenzus oko temeljnih pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, koji bi kao
orjentacija vrijedili za sve političke čimbenike, neovisno o tome kojoj
političkoj opciji zapravo pripadaju i koju poziciju u aktualnom odnosu snaga u
Saboru zauzimaju.
U nedostatku tog temeljnog dokumenta
definiranje nacionalnih interesa prepušteno je proizvoljnosti političkih
stranaka, koje po logici svojih ponekad uskih i za opće dobro štetnih stranačkih
interesa tim interesima manipuliraju.
|
|
RAZGOVOR S
MIROSLAVOM MEĐIMORCEM, BIVŠIM HRVATSKIM VELEPOSLANIKOM U
BERNU (lipanj 2005.) |
|
Nekadašnji veleposlanik RH u Bernu,
gospodin Miroslav Međimorec, ljubazno se odazvao našem pozivu da Hrvatima u
Švicarskoj predstavi svoje knjige "Piše Sunja Vukovaru" i "Frankfurtska veza".
Supružnici Međimorec boravili su u gostima HKZ 04. i 05. prosinca
2004., a knjige su predstavljene u Schaffhausenu, Joni i Zuerichu.
Tu smo prigodu iskoristili za razgovor
kojeg donosimo u nastavku.
|
|
RAZGOVOR S
KARDINALOM VINKOM PULJIĆEM (svibanj 2005.) |
|
Uzoriti kardinal i
vrhbosanski nadbiskup, monsignor Vinko Puljić, posjetio je 19. do 20.02.2005.
Hrvatsku katoličku misiju St Gallen. Tim povodom je u katedrali Uznesenja
Blažene Djevice Marije 19.02.2005. udijelio krizmanicima sakrament sv. Potvrde.
Dan kasnije u Joni kardinal je nazočio i misnom slavlju u čast
dvadesetpetogodisnjeg svećeničkog jubileja voditelja misije, fra Vlade Ereša.
Fra Ereš uskoro napušta Misiju St Gallen i odlazi na novu pastoralnu dužnost.
Iskoristili smo ovu rijetku prigodu i sa kardinalom obavili kraći razgovor.
|
|
PRVE
HRVATSKE SVJETSKE IGRE OD 15. - 22.07.2006. U ZADRU (svibanj 2005.) |
|
Često se čuje
primjedba da udruge premalo misle na mlade, da se za njih ništa na radi, itd.
Zbog toga je Hrvatski svjetski kongres upitao mlade Hrvate i Hrvatice širom
svijeta, što bi za njih mogao organizirati, što mladi ustvari vole?
Evo njihovog odgovora: vole sport, zabavu,
druženje i ljetni odmor. I tako je nastao projekt Hrvatske svjetske igre, a vodi
ga mladi Jure Strika (na slici).
Tjedan dana sporta, zabave, durženja i
odmora za samo 285 Eura! Krajnji rok za prijavu - 15.06. 2005. - stoji pred
vratima! Sportaši i sudci, ako se još niste prijavili, požurite!
|
|
IVAN
MATARIĆ - MISSA SALVUM ME FECIT (svibanj 2005.) |
|
Sonntag, 22. Mai 2005, 9.00
Uhr
Pfarrkirche St. Peter und Paul, A-Lustenau (Karte)
Mitwirkende
Birgit Plankel -
Sopran, Bea Weishäupt - Sopran, Karl Matheisl - Bass,
Ivan Mataric - Orgel,
Chor des Collegium Vocale Lustenau
Gesamtlettung Karl Matheisl
|
|
UVODNIK NOVOG BROJA DRUŠTVENIH OBAVIJESTI (30.05.2005.) |
|
OD GODINE 1971.
Mislili su neki već nas neće
biti,
Ni veselje svoje nisu znali kriti.
Kroz vrimena gruba i kroz ljute
boje,
Branili smo časno mi ognjišće svoje.
A sad opet nova zora
rudi,
Posli dugih lita HKZ se budi.
Tko na tvrdoj stini svoju povist
piše
Tom' ne može nitko prošlost da izbriše!
|
|
FRA. V. EREŠ - LIJEPO JE MOLITI I RADITI S NAŠIM NARODOM (06.05.2005.) |
|
Nakon HKZ Sabora u Hrvatskoj kući u
Oltenu, video prikaza kolaudacije orgulja u Vukovaru i zakuske, upriličena je
promocija knjige LIJEPO JE MOLITI I RADITI S NAŠIM NARODOM fra Vladimira Ereša.
Posebno smo sretni i ponosni što je
promocija ove slikama i zapisima bogate knjige započela upravo u organizaciji
Hrvatske kulturne zajednice. Na taj smo se način barem malo mogli odužiti fra
Erešu na suradnji u organizaciji književnih popodneva s autorima koje smo do
sada predstavili.
|
|
32. SABOR HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE (28.04.2005.) |
|
U nedjelju 17. travnja 2005. godine
u Hrvatskoj kući u Oltenu održan je 32. Sabor HKZ-e.
Odobren je zapisnik 31. Sabora, a
onda pročitana izvješsća Upravnog odbora, Uredništva Društvenih obavijesti i
Nadzornog odbora. Nakon kraće diskusije po izvjesćima, ista su jednoglasno
prihvaćena, a upravna tijela dobila razriješenje.
(na slici Ljupko Perić i Ivan
Matarić)
|
|
PRVI NACIONALNI SABOR MIGRANATA U ŠVICARSKOJ (24.04.2005.) |
|
Dana 23. travnja 2005 u kongresnom
centru hotela Arte u Oltenu održan je prvi sabor migranata Švicarske u
organizaciji Foruma za integraciju migranata. Ovom, za nas vrlo važnom događaju
nazočili su i predstavnici Hrvatske kulturne zajednice, kao i predstavnici nekih
drugih hrvatskih udruga, a među nazočnima zapazili smo i predstavnika Hrvatskog
veleposlanstva iz Berna gospodina Ivana Burića. Sa strane domaćina u redovima
organizatora našla se i gospođa Bundesrätin Micheline Calmy-Rey.
|
|
UMRO JE PAPA IVAN PAVAO II - VELIKI PRIJATELJ HRVATA (02.04.2005.) |
|
Kao što je Ivan Pavao II. uvijek uzdizao svoje ruke u molitvi za sve nas, tako i mi sada uzdignimo svoje srca u zajedničkoj molitvi da mu Bog olakša patnju i pomogne mu da i na samome koncu svoga ovozemnog života s puno povjerenja gleda u Kristov križ po kojem neka njegov duh bude ispunjen miromi spoznajom Božje ljubavi.
Pođimo danas u svoje crkve i sjedinimo se u Euharistiji s njim koji prolazi muku Velikoga petka, čvrsto vjerujući da je Uskrsli pobijedio zlo i smrt. (HRVATSKI KATOLIČKI RADIO) |
|
PISMO IZ VUKOVARA - VUKOVARSKA USKRSNA PORUKA (27.03.2005.) |
|
Draga Dunja, dragi Osvine!
Još uvijek sam pod dubokim utiscima koje ste ostavili svi Vi na Vukovar i nas u Vukovaru. Posebno su bili dirnuti sami vukovarski povratnici, koji su, nažalost, često iskusili puno "obećanja...", koja nisu nikada bila ispunjena. Zločesto je to kad se netko poigrava osjećajima onih kjima je sve oduzeto, uništeno, propalo.... Vi ste riječ pretvorili u djelo. Vaše povjerenje prema nama nismo niti mi stavili na ispit: svi zajedno slavimo i hvalimo Boga pjesmom i zvucima orgulja - koje su VAŠ DAR!
Srdačno Vas sve pozdravljamo - sve članove i simpatizere HKZ-CH kao i sve naše donatore.
Neka Vas sve Uskrsli obdari mirom i dobrim zdravljem.
fra Zlatko Špehar, gvardijan vukovarski
|
|
SRETAN USKRS |
Clanovima Hrvatske kulturne zajednice
|
SRETAN USKRS.
|
i posjetiteljima nasih stranica želimo
|
|
KOLAUDACIJA ORGULJA U VUKOVARU 02 (25.03.2005.) |
|
Naučeni smo dočekivati goste iz Domovine,
ali biti gostima u našoj Hrvatskoj, potpuno je novo iskustvo. I predivno! -
Nastavak - Nedjelja, 13.03.2005.
Nakon sinoćnjeg koncerta u crkvi sv.
Euzebija i Poliona u Vinkovcima svi smo se ponovno sastali u hotelu u kojem smo
odsjeli i gdje je za goste iz Splita, Zagreba i Švicarske bila organizirana
zajednička večera. Umorna tijela i duše okrepljena su pravom domaćom kuhinjom i
odličnom domaćom kapljicom. Zato ne čudi da je društvo živnulo, a onda i
zapjevalo! Ugodna atmosfera učinila je svoje, zaboravili smo na vrijeme i na
spavanje otišli prilično kasno.
|
|
KOLAUDACIJA ORGULJA U VUKOVARU 01 (20.03.2005.) |
|
Naučeni smo dočekivati goste iz Domovine,
ali biti gostima u našoj Hrvatskoj, potpuno je novo iskustvo. I predivno!
Kada smo, na 30. jubilarnom Saboru HKZ,
započeli akciju "Orgulje za Vukovar" nismo ni sanjali da će nam taj projekt
donijeti puno lijepih poznanstava i krasnih doživljaja.
Vukovar je dobio
orgulje, o tome smo već obavijestili na našoj internet stranici, a one su sada,
dva tjedna prije Uskrsa, i zvanično prosvirale. Kolaudaciju orgulja uveličao je
Muški pjevački zbor "Splitski liječnici pjevači", ali počnimo od početka.
|
|
HRVATSKA JE UGROŽENA (10.03.2005.) |
|
Nijednom vjerniku, ni
čovjeku dobre volje, u mladoj hrvatskoj državi ne može biti svejedno kad vidi
kako su sustavno ugrožavani legitimni hrvatski nacionalni interesi, štoviše kako
je ugrožavan i sam hrvatski identitet, jer to nije samo političko pitanje već je
eminentno etičko pitanje. Ugrožavanje identiteta, legitimnih interesa i
budućnosti bilo kojega naroda duboko je neetičko i nehumano djelovanje, pa to
isto vrijedi kad je u pitanju hrvatski narod.
|
|
POZIV NA KOLAUDACIJU ORGULJA U VUKOVARU (03.03.2005.) |
|
Hrvatska matica
iseljenika ogranak Vukovar
Matica
hrvatska, ogranak Vinkovci
Župa sv. Filipa i
Jakova Vukovar
i
Hrvatska kulturna zajednica u
Švicarskoj
imaju čast pozvati vas na kolaudaciju
orgulja u Vukovaru i prigodne koncerte zbora "Splitski liječnici pjevači"
|
|
OPROŠTAJ OD FRA VLADE EREŠA (02.03.2005.) |
|
Nakon šest godina
uspješnog rada u Hrvatskoj katoličkoj misiji St. Gallen, za fra Vladu Ereša
došao je trenutak oproštaja i odlaska na novo radno mjesto u Misiju
Sion-Montreux.
U nedjelju, 27. veljače, Hrvatska
zajednica Jona organizirala je oproštaj od fra Vlade i dobrodošlicu novom
duhovnom voditelju fra Mići Pinjuhu, koji pak dolazi iz Misije Ticino.
Sveta misa u Joni ovaj se puta odvijala
drugačije nego inače i trajala je dulje. Bila je u znaku oproštaja od fra Vlade,
a celebrirali su joj fra Milan Lončar u svojstvu izaslanika Mostarskog
Provincijala, fra Mićo Pinjuh, nasljednik fra Ereša, te švicarski svećenik
Joseph.
|
|
|
|
Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30
34488 |
|
|