17. rujna 2005. bili smo pozvani na 10. rođendan folklorne skupine Kolovrat iz Luzerna. Sa zadovoljstvom smo se odazvali, iz dva razloga; prvo, jer smo znali da ćemo uživati u predivnim hrvatskim nošnjama i znalačkom plesu članova društva. Drugo, mislimo da je potrebno i važno tim vrijednim ljudima dati do znanja da njihov rad cijenimo i njihovim se uspjesima radujemo.

U ime Upravnog odbora HKZ naglasila je to gospođa Dunja Gaupp, te se još jednom i javno zahvalila grupi Kolovrat što su svoj honorar sa nastupa na 30. jubilarnom Saboru HKZ (2002. g.) poklonili akciji "orgulje za Vukovar". Orgulje su kupljene, a njihova kolaudacija bila je prije 6 mjeseci. Time je Kolovrat zauvijek zabilježen u povijesnim knjigama vukovarske crkve i samog grada.

Voditeljici Kolovrata, gospođi Ljiljani Primorac čestitamo na odličnoj koreografiji, njoj kao i svim članovima Kolovrata želimo puno uspijeha u daljnjem radu i radujemo se slijedećim obljetnicama.

Upravni odbor HKZ

Polazeći od činjenice da živimo u slobodnoj i suverenoj, socijalnoj i demokratskoj državi, Republici Hrvatskoj, smatramo svojom građanskom dužnosću pružiti javnu potporu uvaženom hrvatskom novinaru gospodinu Josipu Joviću.

On je jedan od rijetke skupine hrvatskih novinara koji nije zaboravio na vrjednote: istina, pravo na informaciju, domovina, vjera, nacionalni ponos. Držimo da je upravo zbog toga postao metom određenih protuhrvatskih međunarodnih snaga.

O urdugama, pisanoj riječi, nobelovcu...

Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) pristupila je Hrvatskom svjetskom kongresu (HSK) 2001. godine. Kako ste zadovoljni suradnjom između naših dviju udruga?

Poznajem se s HKZ-om od njezinog početka i vidim da se to pokazalo vrlo učinkovitim za obje strane, a najviše za zajedničko hrvatsko djelovanje. Članovima i upravi HKZ-a "šešir dolje" na tom koraku hrvatske sloge i zajedništva! Pa i kad ne bi ništa drugo bilo, puno je ljepše prijateljevati, nego se međusobno hladno odnositi.

Bizantski car i kroničar Porfirogonot zvao ju je, obzirom na veličinu, na grčkom He Megale Hrobatia (Velika Hrvatska). Iz te nekadašnje postojbine krenula su na poziv bizantskog cara Heraklija 625. godine hrvatska plemena prema jugu i naselila nekadašnje Ilirske provincije sve tamo do Drača, a kako su se silno zaletili, neke grupice su dospjele i u Grčku.

Stanovništvom oslabljena Bijela Hrvatska održala se do 10. vijeka, da bi se onda utopila u novostvorenim državama Poljskoj i Češkoj.

U to vrijeme su Hrvati bili državotvorni narod, koji je u novoj postojbini odmah organizirao državu, odnosno države. Tako nailazimo i na pojam Crvena Hrvatska, koji se je održao do 11. stoljeća a obuhvaćao je najjužnije dijelove Hrvatske uključujući i područje Crne Gore.

JE LI TITO ZASLUŽIO SPOMENIK?

U Hrvatskoj se spomenici ili obilježja bilo kojem djelatniku iz doba NDH (Budak, Francetić) žustro uklanjaju, bez rasprave o stvarnim djelima dotičnih. Ne želi se provocirati Europu sa bilo kojom i mikroskopski malom sumnjom da bi jedan ili dva Hrvata mogli evocirati uspomene na jedan totalitarni režim. Specijalno sada kada želimo postići uvjete za pregovore o ulasku u EU.

I onda su nepoznati počinitelji u noći od 18. na 19. prosinca 2004. eksplozivom skinuli glavu Titovom spomeniku u Kumrovcu.

Ranoga jutra 4. kolovoza 1995. započela je veličanstvena akcija hrvatskih oružanih snaga, a prve vijesti toga dana glasile su:

- Jutros točno u 5 sati započela je vojno-redarstvena akcija hrvatskih oružanih snaga pod nazivom "Oluja 95" na okupirana područja Republike Hrvatske.

- Srpske pobunjeničke crte probijene su na 30 taktičkih smjerova u pojasevima odgovornosti zbornih područja HV Bjelovara, Zagreba, Karlovca, Gospića i Splita. Hrvatsko zrakoplovstvo unistilo radiorelejno čvoriste Ćelavac, te zapovjedno mjesto četničkog korpusa i jedne brigade, javljaju izvori Hrvatske vojske.

Gdje je novinarska nepristranost portala croatia.ch?

Na portalu croatia.ch objavljen je poduži članak T. Nuića, koji u stvari predstavlja pamflet protiv Dunje i Osvina Gaupp, djelatnika Hrvatske Kulturne Zajednice (HKZ). Na objavu moje replike trebalo je poduže čekati, da bi neposredno nakon njezina objavljivanja izišao odgovor T. Nuića.

Obzirom da portal croatia.ch na moj dopis povodom tog Nuićevog "odgovora na odgovor" nije odgovorio niti ga objavio, želim upoznati javnost sa istim, kao i sa mojom replikom u izvornom obliku, postavljajući pitanje: gdje je tu novinarska uravnoteženost i nepristranost?

U turističkom naselju Zaton pokraj Nina, 13. srpnja održana je konferencija za novinare povodom predstavljanja Hrvatskih svjetskih igara Zadar 2006., projekta Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne iseljeničke udruge s predstavništvima u trideset zemalja svijeta. Tom prigodom predstavljena je domaćoj javnosti prva svehrvatska olimpijada - Hrvatske svjetske igre Zadar 2006. koja će se održati sljedećeg ljeta na području Zadra i Zadarske županije. Na manifestaciji koja će okupiti mlade iz cijeloga svijeta i Hrvatske bit će, po procjeni ravnatelja Igara, Jure Strike, preko tisuću športaša iz trideset zemalja koji će nastupiti pod zastavama država u kojima žive.

U povijesnim kontekstu gledano Hrvati imaju vrlo kratku tradiciju upravljanja vlastitom državom. U proteklih petnaest godina nismo uspjeli niti u političkom, a niti u kulturološkom smislu postići konsenzus oko temeljnih pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, koji bi kao orjentacija vrijedili za sve političke čimbenike, neovisno o tome kojoj političkoj opciji zapravo pripadaju i koju poziciju u aktualnom odnosu snaga u Saboru zauzimaju.

U nedostatku tog temeljnog dokumenta definiranje nacionalnih interesa prepušteno je proizvoljnosti političkih stranaka, koje po logici svojih ponekad uskih i za opće dobro štetnih stranačkih interesa tim interesima manipuliraju.

Nekadašnji veleposlanik RH u Bernu, gospodin Miroslav Međimorec, ljubazno se odazvao našem pozivu da Hrvatima u Švicarskoj predstavi svoje knjige "Piše Sunja Vukovaru" i "Frankfurtska veza".

Supružnici Međimorec boravili su u gostima HKZ 04. i 05. prosinca 2004., a knjige su predstavljene u Schaffhausenu, Joni i Zuerichu.

Tu smo prigodu iskoristili za razgovor kojeg donosimo u nastavku.

Uzoriti kardinal i vrhbosanski nadbiskup, monsignor Vinko Puljić, posjetio je 19. do 20.02.2005. Hrvatsku katoličku misiju St Gallen. Tim povodom je u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije 19.02.2005. udijelio krizmanicima sakrament sv. Potvrde. Dan kasnije u Joni kardinal je nazočio i misnom slavlju u čast dvadesetpetogodisnjeg svećeničkog jubileja voditelja misije, fra Vlade Ereša. Fra Ereš uskoro napušta Misiju St Gallen i odlazi na novu pastoralnu dužnost.
Iskoristili smo ovu rijetku prigodu i sa kardinalom obavili kraći razgovor.

Često se čuje primjedba da udruge premalo misle na mlade, da se za njih ništa na radi, itd. Zbog toga je Hrvatski svjetski kongres upitao mlade Hrvate i Hrvatice širom svijeta, što bi za njih mogao organizirati, što mladi ustvari vole?

Evo njihovog odgovora: vole sport, zabavu, druženje i ljetni odmor. I tako je nastao projekt Hrvatske svjetske igre, a vodi ga mladi Jure Strika (na slici).

Tjedan dana sporta, zabave, durženja i odmora za samo 285 Eura! Krajnji rok za prijavu - 15.06. 2005. - stoji pred vratima! Sportaši i sudci, ako se još niste prijavili, požurite!

Sonntag, 22. Mai 2005, 9.00 Uhr
Pfarrkirche St. Peter und Paul, A-Lustenau (Karte)

Mitwirkende
Birgit Plankel - Sopran, Bea Weishäupt - Sopran, Karl Matheisl - Bass,
Ivan Mataric - Orgel, Chor des Collegium Vocale Lustenau
Gesamtlettung Karl Matheisl

OD GODINE 1971.

Mislili su neki već nas neće biti,
Ni veselje svoje nisu znali kriti.
Kroz vrimena gruba i kroz ljute boje,
Branili smo časno mi ognjišće svoje.

A sad opet nova zora rudi,
Posli dugih lita HKZ se budi.
Tko na tvrdoj stini svoju povist piše
Tom' ne može nitko prošlost da izbriše!

Nakon HKZ Sabora u Hrvatskoj kući u Oltenu, video prikaza kolaudacije orgulja u Vukovaru i zakuske, upriličena je promocija knjige LIJEPO JE MOLITI I RADITI S NAŠIM NARODOM fra Vladimira Ereša.

Posebno smo sretni i ponosni što je promocija ove slikama i zapisima bogate knjige započela upravo u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice. Na taj smo se način barem malo mogli odužiti fra Erešu na suradnji u organizaciji književnih popodneva s autorima koje smo do sada predstavili.

U nedjelju 17. travnja 2005. godine u Hrvatskoj kući u Oltenu održan je 32. Sabor HKZ-e.

Odobren je zapisnik 31. Sabora, a onda pročitana izvješsća Upravnog odbora, Uredništva Društvenih obavijesti i Nadzornog odbora. Nakon kraće diskusije po izvjesćima, ista su jednoglasno prihvaćena, a upravna tijela dobila razriješenje.

(na slici Ljupko Perić i Ivan Matarić)

Dana 23. travnja 2005 u kongresnom centru hotela Arte u Oltenu održan je prvi sabor migranata Švicarske u organizaciji Foruma za integraciju migranata. Ovom, za nas vrlo važnom događaju nazočili su i predstavnici Hrvatske kulturne zajednice, kao i predstavnici nekih drugih hrvatskih udruga, a među nazočnima zapazili smo i predstavnika Hrvatskog veleposlanstva iz Berna gospodina Ivana Burića. Sa strane domaćina u redovima organizatora našla se i gospođa Bundesrätin Micheline Calmy-Rey.

Kao što je Ivan Pavao II. uvijek uzdizao svoje ruke u molitvi za sve nas, tako i mi sada uzdignimo svoje srca u zajedničkoj molitvi da mu Bog olakša patnju i pomogne mu da i na samome koncu svoga ovozemnog života s puno povjerenja gleda u Kristov križ po kojem neka njegov duh bude ispunjen miromi spoznajom Božje ljubavi.

Pođimo danas u svoje crkve i sjedinimo se u Euharistiji s njim koji prolazi muku Velikoga petka, čvrsto vjerujući da je Uskrsli pobijedio zlo i smrt. (HRVATSKI KATOLIČKI RADIO)

Draga Dunja, dragi Osvine!

Još uvijek sam pod dubokim utiscima koje ste ostavili svi Vi na Vukovar i nas u Vukovaru. Posebno su bili dirnuti sami vukovarski povratnici, koji su, nažalost, često iskusili puno "obećanja...", koja nisu nikada bila ispunjena. Zločesto je to kad se netko poigrava osjećajima onih kjima je sve oduzeto, uništeno, propalo....  Vi ste riječ pretvorili u djelo. Vaše povjerenje prema nama nismo niti mi stavili na ispit: svi zajedno slavimo i hvalimo Boga pjesmom i zvucima orgulja - koje su VAŠ DAR!
Srdačno Vas sve pozdravljamo - sve članove i simpatizere HKZ-CH kao i sve naše donatore.
Neka Vas sve Uskrsli obdari mirom i dobrim zdravljem.

fra Zlatko Špehar, gvardijan vukovarski

Naučeni smo dočekivati goste iz Domovine, ali biti gostima u našoj Hrvatskoj, potpuno je novo iskustvo. I predivno! - Nastavak - Nedjelja, 13.03.2005.

Nakon sinoćnjeg koncerta u crkvi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima svi smo se ponovno sastali u hotelu u kojem smo odsjeli i gdje je za goste iz Splita, Zagreba i Švicarske bila organizirana zajednička večera. Umorna tijela i duše okrepljena su pravom domaćom kuhinjom i odličnom domaćom kapljicom. Zato ne čudi da je društvo živnulo, a onda i zapjevalo! Ugodna atmosfera učinila je svoje, zaboravili smo na vrijeme i na spavanje otišli prilično kasno.

Naučeni smo dočekivati goste iz Domovine, ali biti gostima u našoj Hrvatskoj, potpuno je novo iskustvo. I predivno!

Kada smo, na 30. jubilarnom Saboru HKZ, započeli akciju "Orgulje za Vukovar" nismo ni sanjali da će nam taj projekt donijeti puno lijepih poznanstava i krasnih doživljaja.

Vukovar je dobio orgulje, o tome smo već obavijestili na našoj internet stranici, a one su sada, dva tjedna prije Uskrsa, i zvanično prosvirale. Kolaudaciju orgulja uveličao je Muški pjevački zbor "Splitski liječnici pjevači", ali počnimo od početka.

Nijednom vjerniku, ni čovjeku dobre volje, u mladoj hrvatskoj državi ne može biti svejedno kad vidi kako su sustavno ugrožavani legitimni hrvatski nacionalni interesi, štoviše kako je ugrožavan i sam hrvatski identitet, jer to nije samo političko pitanje već je eminentno etičko pitanje. Ugrožavanje identiteta, legitimnih interesa i budućnosti bilo kojega naroda duboko je neetičko i nehumano djelovanje, pa to isto vrijedi kad je u pitanju hrvatski narod.

Hrvatska matica iseljenika ogranak Vukovar

Matica hrvatska, ogranak Vinkovci

Župa sv. Filipa i Jakova Vukovar

i

Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

imaju čast pozvati vas na kolaudaciju orgulja u Vukovaru i prigodne koncerte zbora "Splitski liječnici pjevači"

Nakon šest godina uspješnog rada u Hrvatskoj katoličkoj misiji St. Gallen, za fra Vladu Ereša došao je trenutak oproštaja i odlaska na novo radno mjesto u Misiju Sion-Montreux.

U nedjelju, 27. veljače, Hrvatska zajednica Jona organizirala je oproštaj od fra Vlade i dobrodošlicu novom duhovnom voditelju fra Mići Pinjuhu, koji pak dolazi iz Misije Ticino.

Sveta misa u Joni ovaj se puta odvijala drugačije nego inače i trajala je dulje. Bila je u znaku oproštaja od fra Vlade, a celebrirali su joj fra Milan Lončar u svojstvu izaslanika Mostarskog Provincijala, fra Mićo Pinjuh, nasljednik fra Ereša, te švicarski svećenik Joseph.