Hrvatska kulturna zajednica u posjeti kod Ivice Kostelića,

Basel 03.02.2004.

Svima nama koji pratimo svaki Ivičin nastup stalo je srce, kada je 27. siječnja u drugoj vožnji noćne slalomske utrke u Schladmingu bio u pravom smislu te riječi katapultiran iz staze u visine, koje ne doseže ni Blanka Vlašić, te se nakon pada na zaleđenu stazu nije dizao. A kada smo suznim očima pratili kako našeg Ivicu odvoze u akiji (sanjke za povrijeđene), bilo nam je jasno, da je sezona za aktualnog svjetskog prvaka u slalomu završena.

Slijedila je još jedna u nizu operacija koljena, u njemu i njegovoj sestri već nažalost dobro poznatoj klinici u Baselu.

Ivica Kostelić ostavio konkurenciju daleko iza sebe

Kada je 2003. u St. Morizu osvojio zlato u slalomu, Ivica je mnoge iznenadio svojom izjavom:

"Sada sam svjetski majstor u slalomu, no ja želim postati dobar skijaš". Na upitne poglede precizirao je: "Slalomaši dobro voze u zavojima, skijaši spusta dobro voze ravno, ali pravi skijaši su oni koji sve mogu. To je bila filozofija u našoj obitelji."

Ivica je u međuvremenu postigao svoj cilj, postao je pravi skijaš! K tome, konkurenciju ostavlja daleko iza sebe i na razrovanim stazama, na kojima drugi gube ravnotežu, upadaju u rupe ili lete u zrak.

Protiv marginalizacije prvoga predsjednika

Ne ubija se gnjevom već smijehom! Takav ničeanski odgovor pružili su, simbolično govoreći, organizatori i sudionici Trećih dana dr. Franje Tuđmana, koji su održani 15. svibnja 2010. u Velikom Trgovišću o temi - Hrvati kroz stoljeća, svima onima koji već jedno desetljeće potpomognuti medijskom drekom bezuspješno pokušavaju osporiti povijesnu ulogu prvoga hrvatskoga predsjednika za hrvatsku državu i hrvatski narod.

Kao rezultat jednodnevnoga stručno-znanstvenoga skupa objavljen je zbornik radova u kojem su skupljena 23 izlaganja povjesničara, demografa, pravnika i publicista. A upravo paralelno objavljena je i knjiga 'Hrvatska nakon dvadeset godina - kako dalje?' koja je rezultat rasprave na svibanjskome okruglom stolu koji je u povodu 88. obljetnice rođenja prvoga hrvatskoga predsjednika organizirala Udruga za hrvatski identitet i prosperitet.

I Dani dr. Franje Tuđmana i okrugli stol prošli su gotovo bez novinske crtice iako se već nazire čitava biblioteka knjiga i radova koji su povezani s imenom i ulogom dr. Franje Tuđmana.

Samo Ante Gotovina kao novi vođa Hrvata može spasiti Hrvatsku

Povijesna mu je sudbina da objedini domoljubne snage i sa svojom listom pobijedi na parlamentarnim izborima. Tek na taj način stvorile bi se političke i druge pretpostavke i uvjeti da hrvatski narod još jednom pobijedi, da potvrdi pobjedu iz Domovinskog rata, da sačuva i dalje razvija Hrvatsku kao ponosnu, suverenu državu hrvatskoga naroda

GVOZDANSKO - ZABORAVLJENO JUNAŠTVO!

U današnjem Evanđelju Isus poziva prve učenike da ga slijede, poziva na obraćenje, preobrazbu ljudskog srca i duše te povratak k Bogu (Mk 1; 14-20). Kako kroz sva prohujala stoljeća, tako posebno danas.

U krvavom 16. stoljeću Hrvatska se borila za goli opstanak zbog neprekidnih ratova s Turcima. Brojnim poznatim i nepoznatim junaštvima ostaci ostataka nekad slavnog Hrvatskoga kraljevstva ipak su spašeni od silovitih turskih naleta. Tu je hrvatsku obranu i sam papa nazvao predziđem kršćanstva - Ante-murale Christianitatis. Iz tih je vremena u hrvatskome narodu ostala u povijesnom pamćenju turska opsada Sigeta 1566. g. i junačka smrt posljednjih preostalih branitelja na čelu s Nikolom Šubićem Zrinskim. To je junaštvo opjevano u operi Ivana Zajca s poznatom budnicom U boj, u boj...

Ovih su dana mediji usmjereni na Svjetsko rukometno prvenstvo u Hrvatskoj. Šal s natpisom U boj, u boj, poklikom koji je hrvatski velikan Nikola Šubić Zrinski uzviknuo prije nego što je iz tvrđave Siget u 16. st. navalio na Turke, bio je nepoželjan u splitskoj areni Spaladium na utakmici Hrvatska - Kuba, piše Večernji list 21. siječnja o.g. pod naslovom Poklik 'U boj... nije zabranjen opisuje se kako je Šibenčanin Ivan Papak ipak ušao u dvoranu, ali tek nakon što je takav šal ostavio na ulazu u dvoranu. Ni njemu nije bilo jasno zbog čega, jer Zrinski i bitka s Turcima nemaju nikakve veze s ustašama. Razlika je barem u 400 godina.

POTREBNA JE HITNA FORMACIJA KATOLIKA ZA POLITIKU

Prateći neobično zanimljive emisije Radio Marije "Vjera u sjeni politike" (svake četvrte nedjelje u mjesecu), poželjeli smo pozvati u goste ing. Damira Borovčaka, voditelja emisije. Tim više, što je povodom stote emisije izašla njegova četvrta u nizu knjiga pod istim naslovom.

Gospodin Borovčak se ljubazno odazvao našem pozivu, i tako smo prvo predstavljanje napravili u suradnji s Hrvatskim domom Zrinski u Luzernu u subotu 09.10.2010. g., a u nedjelju 10.10.201. u suradnji s HKM u Dullikenu i Solothurnu.

KAKO JE NASTALA EMISIJA
Glavni urednik Radio Marije, p. Stjepan Fridl, razmišljao je o tome kako bi programom trebalo pokriti sve važne sastavnice ljudskog života, tako se tu našla i politika, kao nezaobilazni faktor. Emisiju je onda osmislio i uredio Damir Borovčak. Neophodnost katoličkih moralnih načela u politici svakim je danom sve izrazitija, pa je i materijala sve više.

Tijekom nedavnog obilaska knjižnice u Vinkovcima, koju je JNA posve uništila 16. rujna 1991. godine, jedan od naših neslužbenih vodiča, patolog, primio je telefonski poziv. "Morat ćete me ispričati", rekao nam je. "Moram se pobrinuti za jedno samoubojstvo. "Što se dogodilo?" bojažljivo smo upitali. "Jedan je pedesetgodišnji bivši vojnik stavio pištolj u usta i povukao obarač", šapnuo je u odgovor.

Prestravljeni, uvjerili smo ga da shvaćamo. Na kraju krajeva, nije li suicid važnije od kulturocida? Ili su to zapravo dvije strane iste medalje?

Razmotrimo najprije kulturocid, artiljerijski napad tijekom kojega je knjižnica osnovana 1875. godine sravnjena sa zemljom. Plamen je progutao police s knjigama i ormariće i sveo 86 000 knjiga i 5000 novinskih primjeraka na pepeo, zajedno sa rijetkim regionalnim zbirkama povijesnih i drugih dokumenata i rukopisima čuvenih hrvatskih književnika.

Peta kolona protiv generala Bobetka - osvrt na knjigu

Knjiga Milana Bobetka - Hrvatska mora iz rova (Vlastita naklada, Zagreb 2010.), s kronološkim nizom članaka iz tiska, od početka najave optužnice protiv generala Bobetka u Nacionalu 17. rujna 2002. do posljednje vijesti s mise zadušnice u crkvi Sveta mati slobode Večernji list 7. svibnja 2003., dramatično je svjedočanstvo.

Najstariji sin generala Bobetka, Milan Bobetko, kronološkim nizom prikazuje okolnosti, posljednjih mjeseci života svog oca. Koliko god se nekima činilo da je knjiga Hrvatska mora iz rova nepotrebna ili zakašnjela, posve su u krivu, jer političke nam okolnosti nameću stalnu potrebu podsjećanja na smisao i cilj optužbi iz Haaga.

Uz to činjenica - hrvatski narod slabo pamti i brzo zaboravlja. Dio one iste pete kolone koji su još u početku obrane Hrvatske širili podvale o dogovorenom ratu između Tuđmana i Miloševića, snažno se okomio pri kraju života na generala Bobetka.

Na stranici HOUŠ-Hrvatski ognjištari u Švicarskoj objavljena je slijedeća izjava Tihomira Nuića (na slici), a koja se odnosi na naš prosvjed i žalbu protiv zabrane ulaska u Švicarsku Marka Perkovića Thompsona:

"Da bi potpisnici dokazali da su iskreni Hrvatai kojima je stalo do ugleda Hrvatske, neka pokrenu peticiju u kojoj se od MPT traži da se ispriča hrvatskom narodu što je baš on, u više navrata, bio povodom da se Hrvatskoj naknadno nameće "građanski rat" i što je izazvao strana javna pripćila da o Hrvatima šire besramne legende o genocidnosti. Tihomir Nuić"

U Društvenim obavijestima broj 106 od prosinca 2010. osvrćemo se na tu izjavu, prije svega zbog onih koji su podržali našu akciju.