Postoje glasine o tome da bi na osnovi tajnih kompromisa, Hrvatska mogla potpisati pristupni sporazum u lipnju 2011.

Potrebno je odmaknuti se od šume političkih dijagnoza, pa od dijagnoza tih dijagnoza, i filozofiranja o onome što je trebalo biti a nije, a što jest a ne bi smjelo biti. Treba uspostaviti prioritete, a u državama prioriteti se postavljaju uzevši u obzir ljestvicu prioriteta opasnosti. U Hrvatskoj, sve su dijagnoze već postavljene a sva filozofija svodi se danas na: opstanak nezavisnosti i demokracije i na poboljšavanje kakvoće života (to jest, rješavanje problema oko zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvenih usluga, obrane od korupcije i drugog kriminala, problema u kulturnom životu i u mirovinskim davanjima).

Kao i 1990. godine, najveći hrvatski posao u 2011. jest jačanje osobne građanske savjesti i nacionalne svijesti. Bez toga, rješenja neće biti, a riba ako smrdi, smrdi od glave, a ako je svježa, na glavi su joj biste oči. Gdje su bistre oči naših političara?

Vrijedi pravilo; nije važno je li nešto povijesna laž ili povijesna istina - važno je tko povijest piše.

Moderna historiografija postala je danas mjesto komemorativne svađe povjesničara. Nije nimalo slučajno da brojne antifašističke žalopojke u Europi izazivaju protupitanje s druge strane: A gdje su antikomunističke komemoracije -- za mene i za moj narod? U tom smislu članak u HL od francuskog književnika Christophea Dolbeaua o "obezglavljenoj Hrvatskoj" ima važnos,t jer daje drugačiju perspektivu žrtvoslovlja u jugoslavenskom komunističkom poraću.

Stalno isticanje žrtava jedne strane automatski stvara kod druge strane sličan arsenal povijesnih jadikovka. U današnjim višerasnim ('multikulturalnim') zajednicama širom Europe i Amerike, sve više ljudi različitih etničkih korijena gotovo nekrofilno ističu svoj identitet putem vapaja za svojim mrtvima - a sve manje za svojim živima. No suprotno raširenom uvjerenju komemoracije žrtava bilo kojeg naroda ne vode ka miru. One neminovno vode u sukob - upravo zato što svaka komemoracija zahtijeva krivca, čak kada krivca nema.

Hrvatska 1945: obezglavljeni narod

Posebno okrutan rat s kojim se suočila Nezavisna Država Hrvatska između 1941. i 1945. završen je u svibnju 1945. sramotnim masakrom u Bleiburgu. (1). Masovna ubojstva civila i vojnika, marševi smrti, koncentracijski logori (2), mučenja i pljačke, sve je stavljeno u pogon kako bi se zgazio hrvatski narod i kako bi se on trajno mogao terorizirati. Budući da su vojno pobijedili (3), komunisti nastoje uništiti hrvatski nacionalizam. U tom cilju moraju brisati ljude koji bi mogli uzeti oružje protiv njih, ali također oni moraju eliminirati "društveno opasne elemente", t.j. građanstvo i njenu intelektualnu i "reakcionarnu" elitu.

Za Tita i njegove ljude, obnavljanje Jugoslavije i konačno instaliranje marksizma-lenjinizma, podrazumijevalo je uništenje svih onih koji bi se jednog dana mogli usprotiviti njihovim planovima (4). Čistka dakle odgovara potrebi: u ime jednog olakog antifašističkog alibija čistka je jasno imala za namjeru da se odsječe glava protivniku.

Jeste li znali da Europska unija nije parlamentarna demokracija? Europska komisija, izvršni organ Unije, ima potpunu vlast nad zakonodavnim procesom... i nitko je praktički ne kontrolira. Enormne ovlasti i bezgraničnu vlast Komisije ponekad se pokušava opravdati konstatacijom da je stanje slično kad je u pitanju bilo koja suvremena vlada. No je li to baš tako?

Ne zaboravite: uvijek kada izvršnu vlast prestane kontrolirati volja naroda - demokracija se pretvara u diktaturu! Upoznajte pravo lice Europske unije. Europska unija nije zastupnička (parlamentarna) demokracija, nego neoliberalna federalna diktatura korporativnih interesa.

Dani sjećanja na žrtve komunizma u Gračanima

Dana 9. svibnja 1945. u Europi je završen Drugi svjetski rat. Svršetkom do tada najvećeg vojnog sukoba u povijesti stari kontinent počinje novu eru u svojem razvoju. Hrvatski je narod u Drugom svjetskom ratu doživio najgori mogući scenarij, građanski rat obojan ideološkim predznacima tadašnjih vodećih svjetskih sila. Dan 9. svibnja u Europi se slavi kao Dan pobjede.

Na žalost, hrvatski je narod taj dan, ali i cijeli svibanj 1945. upamtio kao krvavo razdoblje najgore komunističke represije i terora. Osobito je grad Zagreb u svibnju 1945. doživio jedne od najtamnijih trenutaka u svojoj povijesti. Široj javnosti malo su poznati događaji koji su se vrtoglavom brzinom odvijali u hrvatskom glavnom gradu.

Donosimo nekoliko zanimljivosti iz knjige admirala Domazeta, koju ćemo predstaviti 15. ovog mjeseca u Badenu - Vidi POZIV

Na kraju otvaramo diskusiju na temu:

Trebaju li Hrvati u Švicarskoj reagirati na presude i kako?

Hrvatski domovinski rat 1991. - 1995. strateški pogled

Regentova 'jadna zemlja'

Hitler, briljantno vođen anglosaksonskom 'nevidijivom rukom' 1939. od Središnje Europe počinje spiralu nasilja i krvi, kakvu svijet do tada nije doživio. Ako je Središnja Europa u ratu, onda se po zakonu spojenih posuda i Balkan, kao njezino prednje dvorište, morao i sam naći u ratnom kovitlacu.

Donosimo nekoliko zanimljivosti iz knjige admirala Domazeta, koju ćemo predstaviti 15. ovog mjeseca u Badenu - Vidi POZIV

Na kraju otvaramo diskusiju na temu:

Trebaju li Hrvati u Švicarskoj reagirati na presude i kako?

Hrvatski domovinski rat 1991. - 1995. strateški pogled

Treće poglavlje

Prije negoli će vrh Jugoslavenske narodne armije otvoreno izići na političku pozornicu i sudbinu Jugoslavije krojiti po svojim mjerilima, jer ni sam nije vjerovao u zajedničku jugoslavensku državu, morat će se prirediti izvanredne prilike, kao operatora za provedbu puzajućega državnog udara.

IZJAVA PREDSJEDNIŠTVA MATICE HRVATSKE U POVODU PRESUDE HRVATSKIM GENERALIMA U HAAGU

Što će poduzeti Hrvatska, kao moguća članica EU, ako većina zemalja članica ili čak samo one najutjecajnije zatraže od nas da naše povjesnice - barem one školske - uskladimo s (haaškom) istinom? Hoćemo li trajno imati dva udžbenika za društvene predmete: jedne za hrvatsku, druge za srpsku djecu? Ili samo ove druge?

Poštovani

Danas kada se obilježava 16 godina od akcije "Bljesak" u čast svim braniteljima napisala sam stihove:

PONOSNI NA BLJESAK