Kaže se - čovjek snuje, Bog odlučuje. I to je uvijek najbolje rješenje, što se i ovoga puta potvrdilo. Naime, Hrvatska kulturna zajednica, osim prigodnih priznanja i nagrada, pobjednike dječjeg natječaja za likovne, literarne i glazbene uradke vodi nekuda na izlet. Posjeta Europa parku bila je jedna od opcija. Kada su Hrvati iz Wallisa odlučili upravo tamo poći na izlet, gospođa Marija Ćulap, glavni organizator toga putovanja i naša tajnica, javila nam je da su među prijavljenima i svi pobjednici natječaja. Pridružili smo se izletnicima i nagradjenoj djeci platili ulaznice u Europa park. Bio je to nezaboravan dan, pun lijepih doživljaja.

Evo kako su to doživjela djeca i njihov učitelj Tomislav Herceg.

Marina je rođena 02.07.1994. god. u Brig-Glisu. Krajem 2002. upoznala je karate-sport u koji se zaljubila i od tada počinje aktivno trenirati, prvo u KC Gampel, a kasnije u KC Kofukan Brig gdje i danas trenira. Na inzistiranje trenera, nakon samo 6 mjeseci treniranja, nastupila je i na prvom turniru s kojega se vratila s dvije bronce oko vrata. Nastupa u dvije discipline Kata i Kumite (borbe) i u obadvije je jednako uspješna. Nositeljica je trećeg smeđeg pojasa 1. Kyu i trenutno se priprema za polaganje ispita za crni pojas 1. Dan.

Knjiga je to intervjua, članaka i pisama potpore koju su priredili novinar Mate Kovačević i akademik Josip Pečarić, a koja je bila predstavljena u utorak, 14.04.09. u punoj dvorani Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Prisutni su bili mnogi pripadnici crkvenog, političkog i društvenog života, kao i glavni lik knjige, pjevač Marko Perković Thompson. (Vidi foto-reportažu na http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=4349&Itemid=152 )

Autor Mate Kovačević kazao je kako je knjiga glas ušutkane Hrvatske i odgovor hrvatskih intelektualaca na kampanju protiv hrvatskih generala, branitelja i prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Hrvatska kulturna zajednica Vam želi sretne i blagoslovljene uskrsne blagdane

Der kroatische Kulturverein wünscht Ihnen frohe und gesegnete Osterfeiertage

Slovenija i Hrvatska prepune su masovnih grobnica to već odavno nije tajna!!!!! Tako je i ministrica Kosor imala mogućnost obići još jednu novo otkrivenu masovnu grobnicu u Sloveniji i izjaviti kako se nalogodavci i izvršiteljli moraju pronaći. Gospođo ministrice, pa i vrapci na granama znaju da je odgovornost za zločine snosio tadašnji komunistički režim na čelu sa maršalom TITOM i njegovim UDBAŠIMA, od kojih su neki i danas živi i aktivni. Istoga dana naši preživljeli branitelji domovinskog rata spremaju se na odlazak u Crnu Goru kao svjedoci i žrtve logora u Morinju. Tamo bi trebali svjedočit što su sve prošli kao zarobljenici u tom logoru gdje se umiralo od posljedica premlaćivanja. Od takvih posljedica do danas ih je umrlo još 60-tak. Vlast države za koju su se borili, nije im pružila niti pravnu, niti financijsku pomoć. Čak im nije omogućeno niti da svjedoče putem video veze, kako ne bi morali putovati u Crnu Goru.

16. veljače "Nedeljom u 2", Aleksandar Stanković ugostio je Lepu Brenu. U svom jugonostalgičarskom stilu takozvana hrvatska televizija otišla je predaleko. I tu ne mislim na glazbeni stil koji gospođa njeguje. O ukusima se ne raspravlja, netko voli narodnu, netko zabavnu glazbu, netko, pop, rok, itd. To nije tema. Tema je način na koji Stanković razgovara sa njemu podobnima, i onima drugima.

Wallis - subota 14. veljače 2009.

Vrijeme je poklada u Wallisu i svuda se nešto organizira, ali dvorana u Glisu u prošlu subotu je bila popunjena do zadnjeg mjesta, posjetitelja je bilo oko 250. Zabavu su organizirali roditelji djece iz folklorne skupine "Dragulj", sa određenim ciljem, pružanja financiske potpore mladoj skupini folkloraša. Trud im se isplatio, jer su zabavu posjetili oni najmlađi od nekoliko godina starosti do osoba starosti baka i djedova i svi su se zabavljali.

Sjećam se kako su majke poginulih i nestalih Vukovaraca došle u Zagreb na Trg Bana Jelačića prosvjedovati radi sramotnih Haaških optužbi trojci najodgovornijih za pokolj na Ovčari i stradanju Vukovara. Došlo ih je podržati toliko Zagrepčana koliko stane u jedan autobus.
Sjećam se kako su došle majke iz Škabrnje prosvjedovati na taj isti trg, jer traže istinu i da konačno netko bude optužen i kažnjen za zločine u Škabrnji! Došlo ih je podržat isto toliko Zagrepčana koliko stane u jedan autobus.

Sjećam se i jednog aktivista za zaštitu životinja koji se zatvorio u kavez i tako protestirao zbog ubijanja životinja. Došlo ga je na Trg Bana Jelačića pogledati više ljudi nego što stane u 10 autobusa.

Sjećam se kako su na Trgu Bana Jelačića došli prosvjedovati istaknuti naši intelektualci radi samita o Zapadnom Balkanu koji se održavao u Zagrebu i protiv stvaranja nove Jugoslavije, tako zvanog Zapadnog Balkana. Došlo ih je podržati manje ljudi nego onog u kavezu.

Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj djeluje već 37 godina, a prošle je subote, 17. siječnja 2009., organizirala svoj 35. Hrvatski bal u hotelu Kronenhof u Zuerichu (www.hotel-kronenhof.ch). Uz odličnu večeru sa 5 jela i prvoklasna hrvatska vina firme Vallis Aurea GmbH (www.tartuf-vino.ch ) posjetitelji su uživali u bogatom kulturnom programu. Plesnu glazbu, od valcera do rock'n rolla, odlično je izvodio Duo Jukebox (www.duo-jukebox.ch ). Nastupilo je i Hrvatsko glazbeno društvo Tamburica iz Vorarlberga (http://home.pages.at/tamb/index.htm), ali zvijezda večeri bila je nesumnjivo operna diva Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, primadona Mira Vlahović ( www.miravlahovic.com ).

Kratka posjeta dr. Miroslava Tuđmana Hrvatskoj kulturnoj zajednici u Švicarskoj, bila je prigoda da s njim porazgovaramo o nekim problemima koji muče izvandomovinske Hrvate. Za Društvene obavijesti razgovor je napravila tajnica HKZ, gospođa Marija Ćulap.

- Interesira me da li Hrvatska vlada želi i može u budućnosti nešto učiniti za Hrvate iz Bosanske Posavine i općenito za sve Hrvate iz BiH. Sadašnja slika stanja tamo ne pokazuje veliku nadu u političkom, ekonomskom i nacionalnom pogledu.

Činjenica je da Bosna i Hercegovina kao država ne funkcionira, odnosno kako predstavnici međunarodne zajednice vole reći da za Bosnu i Hercegovinu nije postignut "samoodrživi razvoj". Hrvati su u Bosni i Hercegovini u političkom smislu u najgorem položaju. Njima i prema Washingtonskim i prema Daytonskim sporazumima je zagarantirana konstitutivnost, ali to u praksi ne mogu ostvariti, zato što Srbi imaju Republiku Srpsku, a Bošnjaci u Federaciji imaju većinu i nastoje Hrvate svesti na nacionalnu manjinu.

Hrvatska kulturna zajednica Vam želi sretan i blagoslovljen Božić

Der Kroatische Kulturverein wünscht Ihnen ein glückliches und gesegnetes Weihnachtsfest

Kad laž ima lijepo ruho,
A istina ružno,
Tad laž svuda dobro prođe,
A istina tužno.

August Harambašić, "Pjesma Trnu", 1899.

Jedno vrijeme se činilo da bi drugi državnik među hrvatskim političarima mogao biti Ivo Sanader, međutim Sanader je prokockao svoju šansu jer je bitno odstupio od Tuđmanove političke doktrine ulagujući se lijevo liberalnim snagama i odstupajući od predizbornih obećanja. Pred izbore se pozivao na Tuđmanovu državničku doktrinu, da bi nakon izbora prihvaćao Vesnu Pusić koja je, zajedno s Mesićem, na čelu antituđmanovskih snaga koje kroz radikalnu detuđmanizaciju pokušavaju rashrvatiti Hrvatsku i vratiti nas tamo gdje smo ranije bili.

Povodom dana sječanja na tragediju Vukovara donosimo pismo učenika XIII gimnazije u Zagrebu, Filipa Terziža, koji je Vukovar prvi puta posjetio u travnju ove godine.

Vukovar

28.04.2008. je Dan škole. Taj dan naš ravnatelj prof. Želimir Čečura odlučio je obilježiti tako da odvede učenike i profesore na jednodnevni izlet u Vukovar - GRAD HEROJA. Sastanak je bio u 7 sati ispred škole. Nakon što smo se smjestili u 6 buseva od kojih je jedan bio na kat, krenuli smo putem Vukovara točno u 7 i 26.

Došli smo k vama, trojica nas u ime više od tisuću članova Hrvatskoga kulturnog vijeća, umjetnika, znanstvenika, pravnika i novinara kojima je Hrvatska na srcu, isto kao i vama, i koji su zabrinuti smjerom u kojemu ide Hrvatska. Zgroženi smo nad činjenicom da se hrvatska politika opet jednom ne vodi iz Zagreba i da aktualna hrvatska vlast bez pogovora ispunjava uvjete i diktate protivne hrvatskim interesima. Ogorčeni smo stalnim udarcima na naš nacionalni i kulturni identitet, na našu državnu suverenost, na jedinstvo hrvatskoga nacionalnog korpusa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i na Crkvu u Hrvata.

U subotu, 27.09.2008., od 15.00 - 17.00 h, u crkvi Herz-Jesu-Pfarreizentrum, Alte Simplonstr. 13, 3900 Brig VS održana je završna priredba uz dodjelu priznanja nagrađenim učenicima.

Projekt "Za hrvatsku djecu" - natječaj za najbolji likovni, literarni, poetski i glazbeni uradak, ideja je na kojoj smo radili dulje vremena, a s njenom realizacijom započeli u školskoj godini 2004./2005.

Po logici stvari, suradnju na tom našem projektu ponudili smo Hrvatskoj dopunskoj školi. Tadašnja koordinatorica, gospođa Edita Guberina, našem je projektu dala punu podršku i održan je prvi natječaj na temu "Moja domovina".

Suradnja sa HDŠ potrajala je i u vrijeme slijedeće koordinatorice, gđe. Marijane Ćorluka, pa su održana i slijedeća dva natječaja na teme "Obitelj u mom srcu" i "Što je meni Hrvatska".

Prošle godine, nakon što je koordinaciju preuzela gđa. Andrea Radman, stiglo nam je njezino pismo u kojem piše: "Nismo više vremenski u mogućnosti surađivati u natječaju s HKZ".

subota, 11.10.2008. u 19.00 sati,
Schützenhaus Albisgütli, Uetlibergstrasse 341, 8045 Zürich

nedjelja, 12.10.2008., ca. 12.30 sati (misa u 11.30 h)
crkva Sv. Vendelina, Bahnhofstr. 44, 4657 Dulliken,

RIJETKO TKO DOŽIVI 100 GODINA

Poštovana Upravo Hrvatske kulturne zajednice, poštovano Uredništvo i suradnici časopisa ''Društvene obavijesti'' Možda će širokoj publici izgledati pretjerana usporedba stogodišnjice jedne osobe ili ustanove, i stotoga broja časopisa jedne udruge koja djeluje daleko od Domovine i koja se uzdržava na osnovi osobne požrtvovnosti. Samo oni koji se bave kulturom, novinarstvom i politikom mogu to u potpunosti procjeniti, a posebice kad uzmu u obzir visoku kvalitetu sadržaja časopisa ''Društvene obavijesti''.

Nakon kratke ljetne stanke, u četvrtak 07. kolovoza 2008. godine

u Montheyu je otvoren novo uređeni restoran Tiffany

Novi vlasnik je Damir Besan, koji je nakon 19 godina rada i učenja po elitnim švicarskim restoranima i dvije godine u engleskim, uz pomoć svoje obitelji odlučio otvoriti svoj vlastiti restoran. Vlasnik i osoblje restorana napravili su sve da bi se gosti osjećali što ljepše i ugodnije u ovom lijepom zdanju s velikom terasom i parkiralištem u samom centru grada.

U Švicarskom mjestu Nottwil, poznatom po Švicarskom centru za paraplegičare, održano je od 27. srpnja do 3. kolovoza 2008. Europsko prvenstvo košarke u invalidskim kolicima (B divizija).

Nastupile su nacionalne reprezentacije Austrije, Belgije, BiH, Češke, Hrvatske, Litve, Portugala, Rusije, Slovenije i Švicarske. Hrvatska reprezentacija igrala je u grupi s Belgijom, BiH, Rusijom i Portugalom. Zauzela je 4. mjesto sa 2 boda, što je bilo nedovoljno za ostanak u B diviziji u koju je ušla 2005. godine. Ulaz u A diviziju izborile su ekipe  Belgije i BiH.

Taj važan sportski događaj hrvatski mediji nisu niti najavili, niti ga pratili.

U Atriju Hrvatskog državnog arhiva u utorak, 8. srpnja 2008. godine u 12 sati otvorena je izložba Andrija Štampar (1888-1958)

Izložba je priređena u povodu obilježavanja 120. obljetnice rođenja i 50. obljetnice smrti Andrije Štampara, liječnika, stručnjaka za socijalnu medicinu i higijenu te organizatora javnoga zdravstva kao i 60. obljetnice utemeljenja Svjetske zdravstvene organizacije. Na otvorenju o iznimnom doprinosu na polju javnoga zdravstva vrijednog pregaoca Andrije Štampara govorili su Blanda Matica, ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture te autorica izložbe Melina Lučić, viša arhivistica, načelnica Odsjeka za novije arhivsko gradivo obitelji i pojedinaca u Hrvatskom državnom arhivu.

Razgovor s Lejdi Oreb za mjesečnik Narod

Glasilo Narod zauzima se za demografsku obnovu i duhovni preporod, te domoljubni i državotvorni odgoj Hrvata objavilo je razgovor s Lejdi Oreb, koja je jako angažira na gotovo istim temama.

- Poštovana Lejdi, recite nam ukratko čime se Vi trenutačno bavite (možete se osvrnuti i na prijašnje poslove).

Vrlo rado, a prije svega želim blagoslov svakoj riječi ovdje napisanoj i svakom onom tko tu riječ bude čitao i proživljavao! U ovom vremenu, članica sam Pastoralnog vijeća ŽUPE SVETOGA LUKE, Travno, Zagreb i voditeljica SLUŽBE ČITAČA, koja djeluje od kraja 2005.

Nesreću nekom narodu mogu drugi prouzročiti, ali za poniženje snosi vlastitu odgovornost.

Henry Thomas Buckle, engleski povjesničar (1821-1862)

Gornji citat je bila jedna od misli vodilja mom članku "Ne smijemo zaboraviti generala Blaškića" u DO br. 89, siječanj 2001. Nisam političar koji računa sa slabim pamćenjem čitatelja, ne volim se ni ponavljati, ali ima tema na koje treba uvijek iznova upozoriti. Sedam godina nakon članka o Blaškiću i promjena dviju vlada, gornja izreka je aktualnija nego ikada.

Stari Hrvati su bili državotvoran narod. U seobi od istoka prema zapadu i jugu, Hrvati su tamo, gdje su zastali, osnivali državu. Hrvati su bili ponosan narod, jer samo takav narod je državotvoran, sluganski narod ne osniva državu negu ju prodaje. Nakon sječe hrvatskih velikana Zrinskog i Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 30.04.1671. u hrvatskoj eliti ima sve više sluga stranim vladarima, a sve manje Hrvata u izvornom smislu riječi.

Proslava jubilarnog 35. rođendana naše udruge započela je svečanom misom u crkvi svetoga Vendelina u Dullikenu koju je vodio fra Šimun Šito Ćorić.

Vodstvo udruge spomenulo se svih umrlih članova, među njima i onih počasnih (prof. dr. Žarko Dolinar, fra Lucijan Kordić, dr. Jure Petričević, prof. dr. Vladimir Prelog, dr. Tihomil Rađa). Misa je bila popraćena koncertom.

U okviru projekta Gradskog druŠtva Crvenog križa Vinkovci "Igralište za djecu u minama okruženim mjestima" u parku u Ulici Andrije Hebranga u Vinkovcima 24. svibnja 2008. svečano je otvoreno dječje igralište, opremljeno veselim bojama obojanim toboganom, njihaljkama, klackalicom, vrtuljkom, piramidom, tunelskim penjalicama i klupama za sjedenje. Dar je to Hrvatske kulturne zajednice iz Švicarske čiji su predstavnici prof. Ivan Matarić, bračni par Dunja i Osvin Gaupp i Franjica Kos uveličali svečanost otvaranja.

Cilj projekta vinkovačkih humanitaraca je zastititi život i zdravlje djece, educirati ih o opasnostima od mina i u konačnici darovati im lijepo uređeno mjesto za sigurnu igru unatoč minskom okruženju. Kao što je poznato od ukupno 81,2 km2 minski sumnjivih površina koje kriju više od 44.000 mina, na katastarskom području Grada Vinkovaca sedamnaest godina nakon početka rata i deset godina nakon završetka rata nalazi se još uvijek zastrašujućih 8,7 km2 minskih površina.

Lokacija ovog igrališta izabrana je zbog blizine minskih polja postavljenih uz nekadašnju crtu bojišta na sjevernim prilazima Vinkovcima, od Borinaca, preko Žankovca do Slavije gdje žive djeca koja idu u Osnovnu školu Vladimira Nazora, pa je zbog toga i prateći program svečanog otvaranja održan u do posljednjeg mjesta ispunjenom predvorju te škole.

Koncertom Hrvatska priča, prije pet godina, Hrvatska kulturna zajednica proslavila je svoj 30. rođendan. Tom smo prigodom imali veliko zadovoljstvo upoznati Lejdi Oreb, koja je Hrvatsku priču osmislila i njome oduševila Hrvate šriom svijeta i mnogobrojne strance.

Koncert u Švicarskoj bio je 12. po redu, od ukupno 49. Veliko nam je zadovoljstvo da smo bili među prvima koji su prepoznali umjetničku i duhovnu vrijednost ovog jedinstvenog projekta, jedinstvene osobe - Lejdi Oreb. Donosimo intervju s njome napravljen nedavno za čitatelje Veritasa.

U nedjelju 8. lipnja 2008. slavimo 35. godina HKZ (37. od osnutka) i 30 godina Tamburice

U 11.00 h koncert i svečana misa u crkvi sv. Vendelina u Dullikenu.

Svetu misu predvodi fra Šimun Šito Ćorić uz glazbenu pratnju Tamburice. Na orguljama svira prof. Ivan Matarić, predsjednik HKZ.

Početkom proljeća 2007. osnovana je folklorna skupina pod vodstvom gospodina Ante Geljić. U samom početku ih je bilo desetek članova, a danas broje više od 20 članova. Probe imaju jedan put tjedno i za ovaj kratak period svog postojanja su naučili mnogo folklornih plesova, želja im je da nauče još mnogo toga. Članovi folklorne skupine su stari od 6 do 12 godina, svi su rođeni u Švicarskoj, a roditelji im dolaze iz Bosanske Posavine i Slavonije. Čak imamo i dvoje djece od Hrvata sa Kosova, čiji su roditelji doselili u Hrvatsku za vrijeme domovinskog rata, ali narodne nošnje su od Hrvata sa Kosova.

Uz 15-tu obljetnicu HSK

U Oltenu u Hrvatskoj kući održana je 13.04.2008. Konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa Švicarske i Liechtensteina (HSK CH/FL). Njegov dugogodišnji predsjednik dr. Branko Grizelj u svojoj je poruci zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli djelovanju ove hrvatske krovne udruge, sjetivši se i pok. dr. Ante Kordića. Istaknuo je da je hrvatsko zajedništvo dobro funkcioniralo u kriznim vremenima, te da moramo učiti i sve učiniti da ga bude i u mirnodopskim. Inzistirao je da mladež hrvatskog podrijetla koji ovdje odrastaju moraju naći svoj put u čuvanju i njegovanju hrvatskih interesa i baštine.

Statistika Hrvata u Švicarskoj

Prema švicarskim statističkim podatcima iz 2007 godine u Švicarskoj živi 38'280 osoba hrvatske nacionalnosti.

Od ukupnog broja stranaca 1'541'931 osoba, na Hrvate otpada 2.5 %, čime zauzimaju deseto mjesto na listi.

Zahtjev za zabranu koncerta Marka Perkovića Thompsona u Dietikonu izazvajo je, s pravom, veliko nezadovoljstvo Hrvata u Švicarskoj

Nekoliko švicarskih tiskovina pisalo je o tom slučaju, spominjući i Hrvatsku kulturnu zajednicu, sudski proces i gospođu Vesnu Polić  Nažalost, još uvijek nije svima jasno tko je tko, i tko je gdje, pa nerijetko dolazi do zabune. Primili smo više pisama iz kojih se vidi da naši ljudi misle kako smo mi odgovorni za zabranu koncerta, stoga želimo pojasniti neke stvari.

Osuđujemo zabranu koncerta Marka Perkovića Thompsona i ograđujemo se od onih koji su imali svoga udjela u toj djelatnosti. Molimo sve one koji će ovo pročitati da o našoj reakciji obavijeste svoje prijatelje. Nadamo se da će uložena žalba organizatora uroditi plodom i da će se koncert ipak održati. U tom slučaju, svim ljubiteljima Thompsona i njemu samom, želimo dobru zabavu i puno uspjeha.

Početkom proljeća 2007. osnovana je folklorna skupina pod vodstvom gospodina Ante Geljić. U samom početku ih je bilo desetek članova, a danas broje više od 20 članova. Probe imaju jedan put tjedno i za ovaj kratak period svog postojanja su naučili mnogo folklornih plesova, želja im je da nauče još mnogo toga. Članovi folklorne skupine su stari od 6 do 12 godina, svi su rođeni u Švicarskoj, a roditelji im dolaze iz Bosanske Posavine i Slavonije. Čak imamo i dvoje djece od Hrvata sa Kosova, čiji su roditelji doselili u Hrvatsku za vrijeme domovinskog rata, ali narodne nošnje su od Hrvata sa Kosova.

Na otvorenje izložbe Peje Kljaića u Bremgartenu, 9. ožujka 2008. godine odazvalo se mnogo ljudi. Između ostalih bio je tu i gospodin konzul Stanko Lipnjak sa suprugom, a posebnu podršku svome članu dali su predstavnici Hrvatske kulturne zajednice, predsjetnik Ivan Matarić glazbenim prilogom, dopredsjednica Dunja Gaupp prigodnim govorom i dopredsjednik Tomislav Kukalj snimajući otvorenje izložbe.

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS

VAM ŽELI HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA

FROHE UND GESEGNETE OSTERN

WÜNSCHT IHNEN DER KROATISCHE KULTURVEREIN

U općini Brig-Glis u Wallisu je postala tradicija da svaku godinu za vrijeme karnevala jedan dan izdvoje za dan dječijeg karnevala, koji se organizira zu pomoć škola i općine. Tu učestvuju sva školska djeca od prve godine vrtića do šsestog razreda, a naravno među njima su i naša hrvatska djeca i djeca drugih nacija. Pripreme su duge, sigurno mjesec dana, ako ne i duže, i to svaki razred za sebe posebno se organizira i priprema. Za vrijeme školskog sata koji je namijenjen za ručni rad i općenito slobodne aktivnosti, tu teku pripreme u odabiru i samostalnoj izradi maski i odjeće za karneval. Većinom sama djeca uz pomoć svoih učitelja i učiteljica odabiru temu, većinom su to aktualne teme u medijima u samoj regiji ili u Švicarskoj ili u svijetu.

Biografija petnaestogodišnjeg mladića, velikog sportaša Pave Ćošković

Na pisanje biografije o ovom mladiću potaknuli su me učestali članci u lokalnim novinama u Oberwallisu "Walliser Bote" o njegovim uspjesima.

To nisu samo obični uspjesi, nego osvojena prva mjesta, zlatne medalje u njegovoj kategoriji u karateu za Švicarsku. Znajući da je po nacionalnosti Hrvat, sa velikim interesovanjem sam pratila njegovu sportsku karijeru i divila sam se svakom njegovom uspjehu. Pošto i sama imam djecu koja su također sportski aktivna, znam koliko je tu uloženo slobodnog vremena, odricanja, volje i ustrajnosti da bih se postigli rezultati koje je Pavo postigao. Zamolila sam Pavu za jedan razgovor, na što je on pristao i iz zajedničkog razgovra saznala sam pojedinosti iz Pavinog privatnog života i njegove sportske karijere.

Dozvolimo da Europa nastane

U svome govoru studentima Univerziteta u Zürichu, u rujnu 1946. godine, Sir Winston Churchill se zauzeo za europsko jedinstvo u slobodi i miru, te svoj govor završio riječima: "Dozvolimo da Europa nastane".

1996. godine, povodom 50-e godišnjice njegovog povjesnog govora, održana je prva "Churchill Conference". Od tada se ta konferencija održava svake godine. Organizira je Europski Institut Zürich, u suorganizaciji s britanskim veleposlanstvom u Bernu, Švicarskim Institutom za istraživanje inozemstva i financijsku podporu Coutts Banke.

Poštovane gospođe, poštovana gospodo, dragi prijatelji,

sa svih strana čujemo vijesti o izvanrednom trudu koji mnogi ulažu kako bi naše okupljanje ove subote bilo što uspješnije. Ovaj smo put zaista jedan veliki tim, a to nas sve jako veseli.