U jednoj banci:

Zoran Milanović: Dobar dan. Molim vas, možete li mi unovčiti ovaj ček?

Šalterska službenica: Naravno, gospodine. Možete li mi dati osobnu?

POZIVNICA

Od 20.04. do 15.05. o.g. u Vinkovcima i Osijeku, 3. Gardijska brigada obilježava 22. obljetnicu svoga osnutka i poziva zaintereisrane da im se pridruže

Detaljni program u nastavku.

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman dobio je nedavno mrežnu stranicu www.tudjman.hr

Stranicu su pokrenuli unuci Dejan Košutić, Siniša Košutić, Nina Tuđman Vuković i Ivana Tuđman.

Na stranici se nalaze rubrike: Promišljanja, Govori i Radovi s izvornim Tuđmanovim tekstovima, životopis, razne fotografije, kao i izjave osoba iz političkog života koje su tijekom života upoznale dr. Franju Tuđmana.

NIJE SE BOJALA NARKOBOSA CVIKA, NO TO JOJ NIJE POMOGLO DA UĐE U SABOR

Ulaskom u Europski parlament Ruža Tomašić je zaokružila svoju "američku" priču.
Iako je izbornu noć provela na proslavi sinova rođendana u obiteljskoj kući na otoku Korčuli i daleko od televizijskih kamera, predsjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević Ruža Tomašić svejedno je bila glavna zvijezda večeri.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske odbilo je financiranje naše knjige "Pogled izvana"

(v. ODBIJENI PROGRAMI)

Prvi dio knjige posvećen je kroatistici, a drugi Armeniji i hrvatsko-armenskim kulturnim vezama. Nije prvi put da to Ministarstvo odbija izdavača "Mavedu" iz Rijeke, pa i druge nakladnike koji pokušavaju objavljivati knjige s hrvatskom tematikom. Usput budi rečeno da nijedna knjiga toga izdavača nije prošla, a časopis za slavensku filologiju "Riječ" iz Rijeke (glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Milan Nosić) ugašen je zbog odbijenice iz toga Ministarstva.

Slična je situacija bila i s knjigom "Hrvatski jezik i njegova norma" i "Hrvatsko-ruski rječnik".

Za ljubitelje dobre knjige

Izdavačko poduzeće "Maveda" iz Rijeke ima veliku ponudu zanimljivih knjiga s temama iz hrvatske povijesti, književnosti i jezika.

Posebno preporučujemo knjige o povijesti Hrvata: Hrvatska pradomovina, Podrijetlo Hrvata i Ukrajina, Bijela Hrvatska, Bijeli Hrvati 1, Bijeli Hrvati 2 i Bijeli Hrvati 3. Više o tim knjigama pod brojevima: 19, 20, 24, 25, 33 i 51. na www.maveda.hr

Ispočetka je ta drčnost upućivala na odlučnost pa je primljena sa miješanim osjećajima, tim prije što je njegovog prethodnika krasila neviđena neodlučnost! Ali, obzirom da ne propušta ulazak u Sabor da ne izvrijeđa, i ako je ikako moguće, ponizi oporbu, a obožava ad hominem cipelarenja, dogodilo se da već drugi put predsjednik Sabora Leko glumi stranački apaurin! To partija još nije doživjela! To partija nije vidjela!

Vjerujte im!

Sve će obećati da dođu do svoga cilja!

Prosvjedni skup protiv uvođenja ćirilice u službenu uporabu u gradu Vukovaru, koji predstavlja otvorenu ranu u srpsko-hrvatskim odnosima, održan u nedjelju 7. travnja na glavnom trgu glavnoga hrvatskog grada i reakcije na taj skup vrlo su očito i zorno predstavili suvremeno hrvatsko društvo i procese koji su na djelu u Hrvatskoj pa zaslužuju makar djelomični osvrt sa stajališta općega dobra.

Skup je ponajprije očitovao da je današnja Hrvatska barem u nekim aspektima stvarno demokratska država; vladajući koji na mnogim područjima društvenoga života postupno sužuju demokratske slobode, gledajući svoje partikularne interese, ipak se nisu usudili zabraniti niti spriječiti održavanje toga skupa - i to je s njihove strane mudra odluka.

Voliš li Domovinu?

Naravno da volim, najčešći je odgovor, jer je logično da svatko voli svoju Domovinu.

No, čini mi se, što si dalje od nje više je voliš i cijeniš. Vidiš neke stvari možda i bolje od onih koji stalno u njoj žive. Rekla bih, treba otići van i pogledati Domovinu izdaleka, osjetiti tu čežnju i ljubav, znati se radovati kad joj dobro ide, ali i osjetiti tugu i žalost ako joj loše krene. Postane ti jasno da voliš jednako travku i kamen, plavo nebo i oblake, njezina gorda brda i zlatne ravnice, potoke što šume, vijugave rijeke i more sinje. I iz daljine k'o na dlanu vidiš sve čari njezine što ti svakodnevno bijahu na dohvat ruke, a ostadoše nezapažene.

Upitah se: koliko ja poznajem moju Domovinu? Što znam o njenoj burnoj povijesti, njenoj dalekoj prošlosti ali i sadašnjosti, o njezinim znamenitostima, o njezinom Bogom danom prirodnom bogatstvu, njezinim ljepotama? A onda upadam u zamku, upletena u klupko pitanja na koja pokušavam odgovoriti putujući mislima kroz Domovinu od Iloka do Prevlake.

Sanda Ham sveučilišna profesorica i glavna urednica časopisa Jezik

Na svakom koraku vidi se da je Vlada potpuno nemarna i nebrižna prema hrvatskomu jeziku

Sudbina hrvatskoga jezika ponovno zaokuplja interes hrvatske javnosti koji je izazvan nasilnim ukidanjem Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Interes za sudbinu hrvatskoga jezika dodatno je potenciran direktivom o izradbi "novoga" pravopisa te nakanom vlasti da uvedu ćirilične natpise u Vukovaru, hrvatskom Termopilu, koji je barbarski razoreno u znaku srbijanske ćirilične scenografije.
Ponovno se aktualizira i zahtjev za hitnim donošenjem zakona o hrvatskom jeziku. O tim pitanjima razgovarali smo s glavnom i odgovornom urednicom Jezika Sandom Ham, profesoricom na osječkom Filozofskom fakultetu.

Skupina uglednih hrvatskih intelektualaca iz domovine i iseljeništva udružena u Hrvatsku akademsku zajednicu - Kralj Tomislav, predložila je Poglavarstvu grada Zagreba (preko gradonačelnika gospodina Milana Bandića) uspostavu trajnog međunarodnog festivala, pod nazivom - HISTORIAFEST Zagreb.

O čemu je riječ? Predložili su, radi širenja turističke ponude i turističke djelatnosti, ali i promidžbe Republike Hrvatske kao buduće članice Europske Unije, da se svake godine (ili svake druge) u gradu Zagrebu organizira međunarodni festival pod nazivom - HISTORIAFEST (prezentacija pojedinih znamenitih povijesnih ličnosti i njihovog okružja iz različitih država s posebno priprmljenim povijesno-kulturnim nacionalnim programima iz njihova vremena, predstavama koje bi se izvodile uglavnom na otvorenom prostoru).

Pozornica za mlade - Predstavi svoj hobby

Vjerojatno je uspješnost našeg likovno-literarnog natječaja "Za hrvatsku djecu" motivirala ljude da nas upitaju bismo li mogli napraviti nešto i za one starije od 15 godina. Za njih se, kažu, nitko ne brine, niti im tko pruža mogućnost da pokažu što znaju, čime se bave.

Obično se misli da mladi, osim sporta i zabave, nemaju drugih interesa. Je li tome uistinu tako? Odgovor se nadamo dobiti putem našeg novog natječaja.

Ne poigravajte se s našom domovinom!

Kao što tri prsta nisu znak svetog trojstva, tako je ćirilica znak da nije prestala agresija prema ovim prostorima. Ako netko iz ovih riječi zaključi da je ovo govor mržnje, odgovaram da je ovo govor o mržnji koja se na najgori način sručila na nas '91 rušeći i ubijajući - rekao je pater Ante Perković.

Tihomir Dujmović: 'Moja nova knjiga krik je protiv jednoumlja'

Medijska podrška će zasigurno izostati, može se računati na pojedine tjednike i portale koji se ne boje izaći u javnost i s nekom drugom istinom. Nevjerojatno je da u državi sa 60 posto glasova desno, lijevi teror uspije spriječiti dotok informacija i natjerati većinu ljudi da jednako misli. Sve dok je tako, nema govora o tome da smo demokratsko društvo.

Nova knjiga pisca i kolumniste Tihomira Dujmovića, ' Tko mi zabranjuje kolumne', progovara o medijskoj blokadi i šutnji kao vrlo djelotvornom načinu za ispiranje mozgova i odličnom putu do jednoumlja. Upravo protiv toga se bori Dujmović koji ukazuje na velik i gotovo jedinstven problem zemlje koja je na samom ulasku u Europsku Uniju:

Opatija - Proizvođači suvenira iz cijele Hrvatske okupili su se po deseti puta u Opatiji na prodajnoj izložbi Kvarner EXPO 13. Preko 250 izlagača predstavilo je od 27. do 30. ožujka svoje suvenire, od kojih većina dosiže umjetničku vrijednost zbog pristupa i tehnike kojima su izrađeni.

Ovogodišnju izložbu otvorio je pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković te vodeći ljudi Hrvatske obrtničke komore, predstavnici PGS županije, Turističke zajednice Kvarnera, grada Opatije i drugi.

U novom, jubilarnom trobroju časopisa Jezik (god. 60., sv.1.-3., Zagreb, travanj 2013.) tiskani su zapisnici Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika koji su bili svojedobno izbrisani s mrežnih stranica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Tek su sada zapisnici i zaključci sjednica Vijeća za normu (2005. - 2012.) djelomično ponovno postavljeni na institutskim mrežnim stranicama. Najprije rušimo, a zatim ponovno obnavljamo. Vjerojatno sve valja činiti u svoje vrijeme. Usput budi rečeno da je izbrisan i članak akademika Dalibora Brozovića Organska podloga hrvatskoga jezika. Komu je smetao članak akademika Brozovića nije jasno ni danas.

Dvadeset i treća je godina otkako je hrvatski narod, u revolucionarnom demokratskom svibnju 1990., srušio velikosrpsku tamnicu naroda - Jugoslaviju i komunistički režim u službi Beograda, ali u Hrvatskoj još nije donijet lustracijski zakon, niti je itko od zločinaca, zlotvornih doušnika, 'suradnika-informatora' i državnih nasilnika iz doba druge jugodiktature i svjetskoga megazločinca iz Kumrovca, jednoga od desetorica najvećih državnih zločinaca na svijetu u proteklom stoljeću - Josipa Broza Tita, odgovarao za zločine počinjene nad hrvatskim državljanima i cijelom nacijom.

Uglavnom je svima poznato da Švicarska nije članica EU, no možda svi nisu upoznati s činjenicom da švicarski političari nastoje, takozvanim bilateralnim putem, zemlju svejedno uvesti u Europsku uniju. Prihvaćeni su već mnogi EU zakoni i propisi, potpisani bilateralni ugovori, neki ponešto modificirani za umirenje švicarskog naroda, i to samo na određeno vrijeme.

Prema bilatelarnom dogovoru, Švicarska svakom proširenju Europske unije mora reči "da". No, u Švicraskoj je narod još uvijek suveren i u svim važnim odlukama ipak ima zadnju riječ.

'Stanimirović je poslao vojnike koji su odveli mog Marijana'

Danima nakon što je Marijan odveden, Ljeposava mi je govorila da je suprug u Mitrovici i da se oporavlja, a u to vrijeme već je bio ubijen - kaže Slavica Popović

- Jedan dan došli su Voja i dr. Dragan Martinović iz Šida jer su doznali da je moj suprug Marijan ranjen i da je u kući kod svoje majke gdje smo živjeli, jer naša je bila zapaljena i opljačkana. Voja, kojega znam odavno, a i 94-godišnja majka mu živi desetak kuća od naše, rekao je da Marijana traže već dva dana jer on je ratni zarobljenik. Još me pokudio da sam ga trebala odmah prijaviti. Bio je u zelenoj vojnoj odori i imao je pištolj.

ZATRPANI POŠTOM

Pitate nas kada će radovi biti objavljeni na našoj stranici. Na žalost, ove vas godine moramo razočarati. Pristiglo je toliko puno radova, da jednostavno nismo u mogućnosti, t.j. nemamo vremena sve ih pretvoriti u digitalnu formu. To je enormno veliki posao, a slike onda tek treba obraditi za internet.

Mi smo jako zadovoljni interesom koji vlada za naš natječaj i od srca se zahvaljujemo svima koji su se odazvali i poslali nam likovne i literarne radove.

Ružica Cigler je bivša glavna urednica Večernjaka. Naslov njezinog članka 'mi' i 'ostali' je govor mržnje.

A što ako netko u polemici kaže 'naši' i 'njihovi'? Pa Bože moj, i to je govor mržnje! I moja Ružica, malo smetena od te silne mržnje ubrzo pronađe svoju inspiraciju. Ružica čak misli da su izjave kao govor mržnje Mamića i Ruže Tomašić dovele do ispada crnokošuljaša u Kistanju i da zbog toga tolerantni trebaju jednostavno izbrisati iz medijskog prostora netolerantne, jer će se jedino na taj način crnokošuljaši zaustaviti.