"Okrenuti leđa Vladi mogu na kirbaju, ali ne i u Koloni sjećanja"

Na korak do 18. studenog konačni scenarij vukovarskog Dana sjećanja još je uvijek nepoznat. Tek je jedno sigurno: gradom će kao i proteklih godina ipak proći zajednička kolona, no zajedništvo je tek privid. Razgovori premijera Zorana Milanovića i Stožera o pitanjima dvojezičnosti završili su neuspjehom, što su vukovarski pregovarači ocijenili nedostatkom političke volje.

O pozadini sastanaka te stavovima hrvatske Vlade i njegovim osobnim, razgovaramo s posrednikom između dviju strana, ministrom branitelja Predragom Matićem.

Tvrdnju iz naslova izrekao je senator Aldo Di Biagio kada je ovih dana primio udovice hrvatskih ratnika (Hrvatski tjednik, 31. listopada 2013.). Očito talijanski senator dobro zna da su na vlasti u Hrvatskoj oni koji ne vole svoju domovinu. To su napisali već mnogi u Hrvatskoj, a očito su toga postali svjesni i vani.

Primjer umirovljenja 60-ak redovitih profesora u trajnom zvanju je samo još jedan čin koji pokazuje nebrigu vlasti za hrvatska sveučilišta i hrvatskim nacionalnim interesima uopće. Upravo sam o tome dobio e-mail:

Poštovano uredništvo!

U prošlotjednom broju HT-a, od 24. listopada 2013. zamijetio sam izvrstan osvrt g. Vjekoslava Magaša o predstavljanju novog "Hrvatsko-ruskog rječnika", autora prof. dr. Artura Rafaelovića Bagdasarova, iz Moskve.

Želio bih najprije naglasiti kako u ruskom jeziku ne postoji znak za hrvatski glas -č, preciznije, u ruskom govornom izričaju glas -č uopće ne postoji, već se isključivo rabi tzv. meko -ć. Ta je velika greška gotovo redovita pojava u hrvatskim medijima, uglavnom u pisanju srednjeg (očevog) imena osoba!

Kod spomenika podignutog u slavu smrtno stradalim junacima akcije "Orkan", kod motela "Trokut" u blizini Novske, položeni su vijenci i upaljene svijeće

Bjelovarske branitelje predstavljali su članovi gotovo svih bjelovarskih braniteljskih udruga i sami sudionici akcije.

Kada je snimljen ovaj video, beba je imala samo deset mjeseci, a njena reakcija na maminu pjesmu jedinstven je primjer koliko emocija posjeduje jedno tako malo stvorenje. Blago njoj i njenim roditeljima što ne moraju živjeti u današnjoj Hrvatskoj.

Ono čega ova mala djevojčica ima previše, vlastodršci u Hrvatskoj nemaju ni koliko crnoga pod nokat stane!

Propovijed biskupa Pozaića

Otk 7, 2-4.9-14 1Iv 3, 1-3 Mt 5, 1-12a

Danas nam Crkva stavlja na razmatranje vrhunac Isusova Govora na gori: Blaženstva. To su, u prvom redu, obećanja; obećanja koja nas svojim sadržajem uvode u jedan novi svijet, u svijet univerzalnih vrednota, često potpuno različit od ovoga svijeta u kojem živimo.

Svima puna usta poginulih branitelja, ali kada treba brinuti o posljednjim počivalištima nikoga nema

"Bilo umrli, bilo poginuli hrvatski branitelji zakonom su proglašeni osobama od iznimnog značaja za Republiku Hrvatsku, te da zaštitu njihovih vječnih počivališta i skrb o njim trajno preuzima država putem lokalne samouprave".

U stvarnosti to izgleda ovako:

naslov je najnovije pjesme klape "Sveti Juraj" - Hrvatske ratne mornarice, a spot možete pogledati u nastavku.

Prezasićeni smo svakodnevnih loših vijesti, stoga su ovakove pjesme melem za dušu. Poslušajte i probajte barem na kratko zaboraviti brige!

Poništavanjem osobnih iskaznica prave nas strancima, tvrde hrvatski iseljenici

Prije desetak dana Fenix je prvi upozorio na primjenu novog Zakona o prebivalištu, prema kojem će se svima onima koji trajno borave izvan Hrvatske poništit hrvatske osobne iskaznice.

Obzirom da Zakon predviđa privremeno i trajno iseljenje, prenijeli smo da su svi koji dulje od tri mjeseca borave izvan Hrvatske obvezni prijaviti privremeno ili trajno iseljenje.

STJEPAN STIPE ROŠČIĆ (* 30.11.1924. - †† 13.05.2013.)

13. svibnja o. g. iznenada nas je zauvijek napustio ing. Stipe Roščić, idejni začetnik i osnivač, te počasni član HKZ.

Posljednji oproštaj bio je u petak, 24. svibnja 2013. u 14.00 h u kremaŹtoriju Nordheim (Halle 2) u Zürich-u.

STJEPAN STIPE ROŠČIĆ rođen je 30. studenog 1924. g. u Beogradu, kao dijete trgovačke obitelji. Maturirao je 1943. na 2. Muškoj gimnaziji u Zagrebu. Te je godine primljen u Prvu Zrakoplovnu skupinu Hrvatskoga Domobranstva, a 1945. prolazi Križni put.

Prečesto se u hrvatskom medijskom prostoru i, uopće, u javnom životu, koristi sintagma o komunizmu koji je, eto, ponovno ovladao našom zemljom kroz komunističke vlastodršce, personalizirane ponajviše kroz lik i djelo predsjednika Josipovića i premjera Milanovića.

No, to ni izdaleka nije tako. Njih dvojica, kao i njihova ministarska potrkala, savjetnici i medijski moguli, koji se, istina, međusobno nadmeću u hvalospjevima Titu, Partiji i partizanštini, toliko su daleko od klasne borbe, klasnog neprijatelja, prava radništva i drugih komunističkih mantri, kao što je Srbija daleko od toga da postane uljuđena država u kojoj će hrvatska nacionalna manjina uživati ista prava kao srpska manjina u Hrvatskoj.

Predsjednikov govor u Vatikanu

DRŽAVNIČKA I DIPLOMATSKA BLAMAŽA!

Predsjednik hrvatske države Ivo Josipović održao je protekloga tjedna u Vatikanu predavanje o odnosu politike i morala u tranzicijskoj Hrvatskoj i tom prigodom po starom komunističkom obrascu podijelio današnju Hrvatsku na politički lijevu i desnu. Josipović je tom prigodom, kako su prenijeli mediji, izjavio da danas 'politički lijeva Hrvatska baštini stečevine antifašizma i ideju socijalne pravde, ali i teret političke represije'.

Razgovor: Artur Rafaelovič Bagdasarov, ruski jezikoslovac

Artur Rafaelovič Bagdasarov, ruski kroatist, slavist i sociolingvist, dugogodišnji je profesor hrvatskoga jezika i sociolingvistike na više moskovskih fakulteta te autor desetak knjiga o hrvatskom jeziku. Dobitnik Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu doktorirao je s temom razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika 1992., a u Društvu hrvatskih književnika upravo je predstavljeno novo izdanje njegova Hrvatsko-ruskoga rječnika, što je povod našem razgovoru. Bagdasarov govori o razlozima pisanja Rječnika, statusu hrvatskoga u Rusiji i Europi, hrvatskom pravopisu, zakonu o jeziku te drugim aktualnim temama.

Prema istraživanjima Hrvatska je druga u Europi po korupciji u poslovnom svijetu. Uz to, uspješno i uvozi korupciju.

Čak se uz četiri međunarodne afere vezuju imena visokih dužnosnika, bivših premijera i predsjednika. Ne čudi stoga što je u Hrvatskoj u svibnju slabo odjeknuo podatak kojeg je objavila revizorska kuća Ernst & Young, a prema kojem 90 posto hrvatskih menadžera vjeruje da je davanje mita sasvim uobičajena poslovna praksa.

Uvijek se radilo (i) o jeziku

Još jedan dokaz moje teze: kao što su svi koji znaju misliti odmah shvatili, Josipovićev posjet Beogradu, gdje se vrijeđalo i njega (što je manje važno) i Hrvatsku, bio je dirigiran iz Londona.

"Vi ste u Hrvatskoj u jadnom stanju, vidimo mi to", rekli su Englezi (besmrtna prosrpska engleska politika), "vapite za investicijama. Mi smo spremni ući u Hrvatsku, spremni smo vam izručiti naše investitore, jer u izručivanju imamo tradiciju, ali morate, bre, da se opet sližete sa Srbijom, što je bilo, bilo je. Mi i Srbija nismo uspjeli u cijelosti, i idemo sada to zaboraviti. Povucite tu tužbu za genocid, ako ne odmah, barem dajte do znanja da bi se to moglo dogoditi, uskoro. Navijajte da Srbija uđe što prije u Europsku uniju, pa ćemo oblikovati tu jugosferu na opće zadovoljstvo. A taj vaš zakon o strateškim ulaganjima je izvrstan, jedva čekamo da profunkcionira. Eto nas, braćo Hrvati."

Trula udbaška jaja i darovi

Zašto smo uopće ulazili u EU kada teme o "regiji" nikada više nisu dominirale javnim prostorom, kada naši predstavnici vlasti više borave u Beogradu i Podgorici nego u Bruxellesu ili Beču?

Ova političko-medijska opsjednutost "regionom" svjedoči kako je za jedan dio hrvatskog pučanstva "da" Europi bio povratak onamo kamo pripadamo i odmak od "brdovitog Balkana", dočim je jednom drugom dijelu EU sredstvo da s tim istim Balkanom ponovno budemo zajedno u jednoj "državi". Iz tog razloga, sudeći prema posljednjem susretu srpskog i hrvatskog predsjednika, mi smo od svoje geopolitičke prednosti, članstva u EU, napravili nedostatak.

S obzirom na tjeskobnu situaciju na medijskoj sceni, na kojoj se događa pranje mozga, sugeriranje i nametanje stavova, Glas Koncila danas smišljeno čuva dignitet novinarske profesije

Ivan Miklenić svakako je jedna od najnapadanijih osoba u hrvatskoj javnosti. Njegove uvodnike objavljuju brojne novine, kao i HINA. Jedan glas Katoličke crkve u Hrvatskoj, Miklenić je već više od dvadeset godina na čelnom mjestu Glasa Koncila. S njim u povodu zlatnog jubileja lista razgovaramo o tome kako je Glas Koncila nastao, kako se razvijao, koje su ga poteškoće morile, te gdje je uloga lista danas u modernoj Hrvatskoj.

Lex Perković i nasilno uvođenje ćiriličnih natpisa na javne ustanove u Vukovaru vrlo je smišljena politika kojom se želi izazvati reagiranje hrvatskoga naroda, posebno branitelja i Vukovaraca kako bi ih se moglo optužiti, kako to radi ova državna vlast, da su hrvatska sramota, da su nedemokrati i protivnici pravne države, da ruše ugled Hrvatske i da su šovinisti i neprijatelji hrvatske države i hrvatskoga naroda.

Dakle branitelji i Hrvati domoljubi namjerno se izazivaju kako bi izgubili živce, kako bi nasilno reagirali, kako bi ih se moglo optužiti. Došlo smo do kopernikanskoga obrata. Vukovarski branitelji koji su stvorili Hrvatsku postaju neprijatelji, a sadašnja vlast koja ne voli Hrvatsku, koja godinama radi protiv hrvatskih nacionalnih interesa, koja je pomagala petu haašku kolonu, postaje navodni branitelj Hrvatske.

Dan hrvatskih branitelja izraz je ponosa i dostojanstva braniteljskih udruga, braniteljske populacije i građana cijele Hrvatske, te znak zahvalnosti hrvatskim braniteljima i odavanje dužne počasti poginulim, zatočenim i nestalim hrvatskim braniteljima, te civilnim žrtvama Domovinskog rata.

Svečanim obilježavanjima i proslavama Dana Branitelja duboko se zahvaljujemo svim hrvatskim vitezovima za slobodnu, samostalnu i suverenu Hrvatsku.

Amerikanka hrvatskog porijekla, majka troje male djece i autorica bloga 'Tackling Mommyhood', više od pet godina pokušavala je pustiti korijenje u pradomovini. Nije išlo. Zajedno sa suprugom Hrvatom teška srca donijela je odluku o povratku u SAD, a razloge je iznijela u svom blogu.

Prenosimo najzanimljivije dijelove teksta naslovljenog 'Zašto sam izabrala život u Americi'.

Na ovaj post inspirirao me moj muž, koji se teško prilagođava životu u SAD-u i čini se da ne shvaća što je to toliko veličanstveno ovdje.

Hrvatska je divna zemlja. Mislim da nijedna druga država nema toliko prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. Kristalno čista voda. Planine tik do plaže. Zadivljujući nacionalni parkovi koji obiluju vodopadima. Drevni gradovi, crkve, građevine. Izobilje vinograda i maslinika. Veoma je lako izgubiti se u prirodnim ljepotama te zemlje.

ZA HRVATSKU DJECU ŠIROM SVIJETA

Kako za likovni, tako i za literarni uradak, tema natječaja 2014. godine je ista:

"Slikam te pjesmo, od slavonskoga bećarca, do dalmatinske klape"

Kako shvatiti i obuhvatiti temu?

Tema se može obraditi kao prića o hrvatskoj glazbenoj tradiciji, o narodnom predanju u pjesmi, svirci, plesu, narodnim nošnjama, narodnim obićajima, o tome zašto se dalmatinske pjesme i način života toliko razlikuje od onoga na kontinentalnom dijelu Hrvatske, što se kome više sviđa....

DODJELA PRIZNANJA I NAGRADA U ZAGREBU 4. SVIBNJA 2013.

Hrvatska kuća "Materina priča" i ove nam je godine ustupila svoje prostorije za dodjelu priznanja i nagrada, a ljubazna mlada domaćica Petra brinula se za osvježenje gostiju pristiglih iz raznih krajeva Hrvatske, na čemu joj od srca hvala.

Pristigle goste - učiteljice, djecu i njihove obitelji - srdačno je pozdravila gospođa Dunja Gaupp, dopredsjednica Hrvatske kulturne zajednice, najavivši kojim će redom biti dodjeljena priznanja i nagrade. Pobjednici literarnog natječaja zamoljeni su da osobno pročitaju svoje radove, što je popraćeno sa zanimanjem i velikim pljeskom.

U prepunoj dvorani Društva hrvatskih književnika u Zagrebu predstavljen je 16. listopada Hrvatsko - ruski rječnik dr. Artura R. Bagdasarova, koji je ove godine izišao u Moskvi.

Rječnik su predstavili prof. dr. Dubravka Sesar, prof. dr. Marko Samardžija i prof. dr. Josip Užarević.

Predstavljanju su nazočili visoki dužnosnici Veleposlanstva Ruske Federacije.

S hrvatske strane, nažalost, nismo vidjeli predstavnike ministarstava znanosti i kulture, premda se radi o važnom djelu za sve oblike hrvatsko ruske suradnje.

Čak deset metara dugu zastavu izvjesili su Srbi u Bršadinu kraj Vukovara na pravoslavnoj crkvi prije nekoliko dana. Zastava je zakonita i u tomu nema provokacije, ali provokacija je skrivena u njezinoj veličini i inherentno sadržanoj poruci upućenoj Hrvatima: ubijali smo vas, nismo kažnjeni i nitko nam ništa ne može!

Istu svrhu ima i spomenik u Borovu Selu Vukašinu Šoškočaninu, jednom od ubojica hrvatskih redarstvenika, na kojemu se veliča agresija i "srpska zemlja".

Jezični problemi

Da bi bilo jasnije o čem se ovdje radi, valja pojasniti riječ nakarada, jer mnogima taj turcizam nije poznat. Riječ nakarada ima više značenja i sva su vezana uz ono što je ružno, grdno, nagrđeno, rugobno, izopačeno, loše...

Pa što je to u Vukovaru grdno? A što drugo nego jezik na nedavno postavljenim dvojezičnim pločama.